Oyi Paulo ro Yerusalema ya
1 Màye mede te ànyari, ago mòyite. Màsivote ŋgyero toŋbo si, màzate Kosa ya; kyenonosi oko màsate Rode ya, ago ni nasi mùgu oyite Patara ya. 2 Mùsu toŋbo te ka ugu oyi Foenesia ya, mòyite ago màdite toŋbo si. 3 Ago mèsate vose mä̀ni ndi drî Saiporosi ro ondrene ya, ago 'dooko mä̀dite ŋgäṛiŋwa na yasi mòyite Siria ya. Mòyite kototi Tura roya, se lakazà toŋbo ya abe lofona kigye ana. 4 Mùsu taoma'bai azaka te lau ago màrite ànya yibe u'duna njidrieri. Mbara Tori Alokado rosi ànya atayite Paulo ri ko oyine Yerusalema ya. 5 Oko ondro tu amaro oriro ànya yibe kokyete oko, mè'be vo ana te ago mùgu oyite liti amaro ya. Vo ànyaro cini otoyikalate voaloya 'ditoko ndi ŋgàga ànyaro be, oyiyite ama yibe ni 'bakici yasi gyikala, lau ama cini màso kayate ago mä̀mätute. 6 'Dooko màye mede te azi ri, ago mòyi màcite toŋbo ya ondro ànya kayite ogo 'bäru owo.
7 Mùgu oyite, mùgu udite toŋbo si ni Tura yasi le Petolemai ya, lau màye mede te taoma'bai ri ago màrite ànya yibe u'duna alo. 8 Kyenonosi oko mè'be vo ana te ago mèsate Kaisaria ya. Lau màrite zo Filipo lazolari'ba roya, se ni alo aza lidri njidrieri se anjibe ruindu'bai ro Yerusalema ya ana ro. 9 Nda orivoya ndiriŋwa ogyeako be su se peyi lazo Lu rote. 10 Màrite lau u'duna amba oko nebi se äzibe Agabu ana esate ni Yuda yasi. 11 Nda ikyite amare ru kyini kunduro Paulo rote, embe pa modo ndaro rote ndi drí be sina, ago atate ekye: “Ono ni tase Tori Alokado kata tana be owo ekye: Kuzupi kyinikunduro ono ro Yudai Yerusalema ya embane nda 'da oso ono ronye, ago ànya ozonayi nda gwo Atrai ri.”
12 Ondro meri ta ono te oko, ama ndi azii lau ana be molo'barute Paulo ri ko oyine Yerusalema ya. 13 Oko nda zatadrite ekye: “Nyà 'do e'di oye, ugu liyi si ono ronye nyà ya maro okye etaya? Ma orivoya nja ko toto embene embe Yerusalema ya oko kpa odrane lau ta Opi Yesu rota.”
14 Ago ondro mä̀ni kote nda leyene oko, me'be nda te makye, ayena te ole Opi ro ayani.
15 U'du azaka lau vosi oko, mä̀ru ŋga amaro te ago mòyite Yerusalema ya. 16 Rukä taeri'bai ro ni Kaisaria ya oyiyi kpate ama yibe ago uguyi ama te 'ba Menasona roya, mano se mà ugu oyi be orine sina ana. Nda ni Saiporosi yasi, ago alo aza taoma'bai se ṛo kyeno ana ro.
Oyi Paulo ro Yakoba Ondre
17 Ondro mèsate Yerusalema ya oko, taoma'bai ruyi ama te yai'dwesi. 18 Kyenonosi oko Paulo oyite ama yibe Yakoba ondrene, ago 'desii känisa ro cini orivoya. 19 Paulo ye mede te ànyari ago iti ta cini se Lu koyebe Atrai lako losi oye ndaro si tana te ànyari. 20 Ta ndaro erina vosi oko, ànya cini räṛuyi Lu te. 'Dooko ànya atayite ekye: “Ädrupi Paulo, mindrete Yudai du kutu ro a'doyite taoma'bai ro, ago ànya orivoya Ota äti'bai. 21 Ititate ànyari ekye nya ni Yudai se cini koriyibe 'bädri Atrai ro yasi embana Ota Musa ro e'bene, nya ugu ata ànyari ko ŋgwai ànyaro olone ŋbiṛiro ago ko osone la'bi Yudai ro vo. 22 Ànya kaoye ta erine ekye nyesate. Ka'do inye, ayena e'di ya? 23 Ono ni tase màlebe miri oyene owo. Lidri orivoya su noŋwa se 'bayi tao'ba te. 24 Nyoyi ànya yibe ago nyodro'beru ànya yibe la'bi 'dio'baro wäṛiro roya ago nyozo ŋgase ànyari ozone ŋgana ni 'dooko ànya uvunayi drî ànyaro ndi! Liti ono yasi 'dicini uninayi ndi anjioko taŋgye aza i'do tase itibe ànyari ta miro ta ono ya, oko anjioko mi andivo nya ori Ota Musa ro voro. 25 Oko Atrai se ka'dobe taoma'bai ro, màzo waraga te ànyari taitisi ànyari màratate anjioko beṛo ko ànyari ŋgaonya se ozobe lui awi ri onyane, kode kari, kode ŋga 'ba ro se ädu gboro na udu, ago beṛo andivo ànyaro lagane ni ronyi oyevoya.”
26 Ago Paulo ru lidri kai te ago kyenonosi ye la'bi'dio'baro wäṛiro te ànya yibe! 'Dooko nda oyite Yekalu ya ago ozo u'du se orine te madale ädu tu oriro 'dio'baro wäṛiro roya, 'dooko alona tori 'da ta ànya cini rota.
Äru Paulo Teni Yekalu ya
27 Oko ondro aba ädu u'du njidrieri ro ka oyete okyene oko, rukä Yudai ro ni wari Asia ro yasi ndreyi Paulo te Yekalu ya. Ànya eŋgayi ya lowa rote ago ruyi Paulo te. 28 Ànya treyite ekye: “Lidri Yisaraele ro! Miye ŋgaopa! Ono ni mano se kabe ta emba vo cini yasi lidri Yisaraele ro, Ota Musa ro, ndi Yekalu ono be lomvo owo. Ago yauono nda go ezi Atrai te Yekalu ya ago enji vose alokado ono te!” 29 (Ànya 'deyibe ta ono atane nonye tana ànya ndreyi Trofimusa ni Epeso yasi te Paulo be 'bakici ya, ago ànya kusuyibe ekye Paulo ugu nda te Yekalu ya.)
30 Tagburu larirute 'bakici yasi, ago lowa cini mute troalo ago ruyi Paulo te, ago eseyi nda te tesi ni Yekalu yasi. Ago ase käläsi Yekalu rote dori. 31 Lowa ojote Paulo ufune, ago lazo sate otaozo'ba kyila'bai Roma'ba ro ri ekye Yerusalema te twi amo kyila robe. 32 Otaozo'ba ru rukä dri'bai ro ndi rukä kyila'bai robe te ago eŋgoyivote lowa re. Ondro lidri kondre nda te kyila'bai be oko, ànya e'beyi Paulo o'bi te. 33 Otaozo'ba oyite Paulo re, ru nda te, ago ozo tate nda embene nyori ritu si. 'Dooko nda ejitate ekye: “Mano ono a'di owo ago ŋgase nda koyebe e'diyi ya?” 34 Rukä lowa ro treyite ta azaka be azakana ta to azaka be. Tagburu nonye ono si otaozo'ba kyila'bai ro ni kote tase ka'dobe taŋgyena unine, ago nda ta lidri ndaro te Paulo ugune tiṛi gawa kyila'bai ro ya. 35 Ànya tuyite le kotopa dri nda be, ago 'dooko kyila'bai ŋgyiyi nda te tana äni kote drî lowa ro o'bine. 36 Ànya cini eziyi ikyite nda vo ago uguyi totrete ekye: “Mìfu nda.”
Paulo ka Andivo Ndaro Gagana
37 Ago ondro aba kyila'bai ka oyete Paulo ugune vo tiṛi gawa kyila'bai roya oko, nda atate otaozo'ba ri ekye: “Mile gi'da märi ta aza atane miri ya?” Otaozo'ba ejitate ekye: “Inye'do nyata kala Giriki ro ndi ya? 38 Ka'do inye mi ko ni mano se Ezipeto'ba ro tu kyeno aza si ogbobe ago ugu kyila'bai kutu su (4,000) be vocowa ya kyila oyene owo ya?”
39 Paulo zatadrite ekye: “Ma orivoya Yuda yi, ätite Taresusi Silisia ya ana ya, orivoya 'di 'bakici se 'desiro ro. Rägu mi'ba mata lidri ri.” 40 Otaozo'ba ozo ole te, ago Paulo edrete kotopa dri ago kanda drí ndaro te lidri ri a'done titiro. Ondro kodriyite njuru oko, Paulo atate ànyari kala Ebere rosi.
Ŋen Bulus gəbəɽo alo yi-Ursalim
1 Na ndə ñagəŋgiṯəlo d̶əge nəñaməñe ed̶ad̶ id̶i d̶əd̶urwaṯo d̶abəṯa alo yi-Kus, na eloman leṯeɽe nəñaɽe alo yi-Ruḏs na nəñaɽe alo yi-Baṯara. 2 Na nəñafid̶i d̶əpundria d̶eŋau, d̶abəṯa alo yi-Finigiya, nṯia nəñënṯi nəñatwod̶e nəñaɽe. 3 Na ndə ñagərəmaṯo alo yi-Gubrus Ṯwaiñ ñagaṯad̶o alo isi nḏəŋ d̶əŋabur nəñëndi d̶ad̶ id̶i d̶əd̶urwaṯo d̶abəṯa alo yi-Siriya na nəñaɽe nəñad̶uri alo yi-Sur ŋen ŋanṯa alo isei d̶əpundria d̶əwëkəɽia laŋge. 4 Na nəñaɽe nəñapwaiñe ṯaləmis alo isei nəñaɽaŋəlda ñoman d̶enəŋ nəñəməñe ñəɽijan. Na ṯaləmis yalwaɽəṯu Bulus Usilaga Gətəɽe ṯa aŋerṯe gabəṯa alo yi-Ursalim. 5 Orn ndə ñoman ñəŋgaṯo iñi nəñatwod̶e, nəñaɽe na ṯaləmisanda na wasenanda na ñere pred̶ ldəndëɽeici ed̶ad̶ nəñarəmaṯe irnuŋ ndëuwər oro nəñwod̶əñiṯe alo nëṯəndi nəñaṯurṯi Rəmwa. 6 Oro nəñananəd̶e ëiñua pred̶ na ñagënṯu d̶əge id̶əpundr d̶eŋau na lënəŋulu ldoɽəbaṯe irnuŋ.
Ŋen labəṯa alo yi-Gaisariya
7 Ndə ñagəŋgaṯo alo yi-Sur nəñaɽe alo yi-Buṯulimais na alo isi nəñane lorldaiñanda ëiñua ildi lëndu ŋen nəñaɽaŋəlda lomanto. 8 Na eloman leṯeɽe nəñatwod̶e nəñaɽe alo yi-Gaisariya, nəñënṯi eɽa gə-Filibus igi gəbërrəŋaicia led̶a ŋen ŋə-Rəmwa, fəŋu igi luṯənu led̶ala ləɽo d̶aməd̶aṯa ŋen ŋəɽənda ləɽod̶enəŋ ldəməñe ləɽijan, nəñaɽaŋəlda. 9 Gënəŋu gerṯo ñere marldwan iñi ñero ñəmamənia nəɽwata ŋen ŋə-Rəmwa. 10 Ndə ñagəɽaŋo alo isei ñoman ñəmaṯan, nabi niyela yenəŋ yibërnia Agabus geṯo alo Yuḏiya. 11 Na geṯo ṯa gandənwana nəŋəme d̶ərna d̶ə-Bulus d̶egwoyia nəŋakasəni rəmanəña na rəŋ nəŋaṯa ṯa, “Usila Gətəɽe gaṯa Alyawuḏ isi yefo alo yi-Ursalim yid̶i aiyakase maje igi gerṯo d̶ərna id̶i ŋen ŋarno iŋi igakasənu, na almanaice led̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ.” 12 Ndə ñagəno ŋen iŋi nanda na led̶a lalo isei, ñagalwaɽəṯu Bulus kaiñ ṯa aŋerṯe gabəṯa alo yi-Ursalim d̶eṯəm. 13 Orn Bulus nəŋənduɽəbiṯi eŋen nəŋəndeiṯi ṯa, “Ñagëbəd̶i ṯau ñagabara ṯia ñagagera ara gəlëɽəñi? Egamed̶əño gerṯe ṯa yakasəni ikərəŋ orn com ṯa yaiyeṯe alo yi-Ursalim ŋen ŋanṯa irəŋ g-Eləŋ Yesu.” 14 Na ndə gero gəndənaṯa eŋen iŋi nəñəmaŋgiṯi nəñaṯa ṯa, “Ŋgiṯr ŋen iŋi Eləŋ Yesu gwonaṯa aŋid̶əni.”
15 Na ndə liga ləŋgaṯo ildi nəñarreid̶i laŋge nəñabəṯa alo yi-Ursalim. 16 Na ṯaləmis yemaṯan yalo yi-Gaisariya nəñaɽəlda nindëŋaici eɽa gəmaje gəbërnia Manasun galo yi-Gubrus fəŋu gəfo gəɽo ṯaləmis ram, ṯa ñaɽaŋe egeɽa gəlëɽəŋu.
Ŋen Bulus gəbəɽo Yagub nano
17 Ndə ñagarəmaṯo alo yi-Ursalim lorldaiñanda ləkanisa ldəndəŋënṯi d̶əŋərad̶a nano. 18 Na eloman leṯeɽe nəñaɽe Bulusala eɽa gə-Yagub, na nələŋ pred̶ nəkanisa nafo com. 19 Ndə Bulus gənəlo ëiñua pred̶ d̶əge, ṯaŋəɽwatiṯəlo ŋen pred̶ ŋənenəŋ ŋənenəŋ ŋalo təmətəm iŋi Rəmwa rid̶u eled̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ iŋəmëɽria ŋəlëɽəŋu. 20 Na ndə ləno ldəŋërṯi Rəmwa nano. Na ldəmeiṯi ṯa, “Oraiñ, agaseicu ṯa led̶a lwaiña kaiñ ləɽo Alyawuḏ lëndu ŋen, orn larəmoṯwa ŋen ŋ-Alganun yi-Musa kaiñ. 21 Na lano ŋen ṯa agəbërrəŋaicia Alyawuḏ ŋen alo pred̶, isi yefo led̶ala ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ, ṯa aləŋgiṯi Musa na alerṯe luɽəd̶ia ñere eñen na aləŋgiṯi ŋen pred̶ ŋ-Alyawuḏ yibəd̶ia. 22 Agëbəd̶ia ṯau d̶əñid̶i? Đeṯəm lid̶i alne ŋen ṯa ageṯo. 23 Ŋen ŋafəṯia id̶u ŋen iŋi ñagaŋəlwaɽəṯia. Ñagerṯo led̶a marldwan ildi lëɽu ŋen d̶aləfiad̶a. 24 Maŋ led̶a ildi na ñaldatəɽeinəlda, na eŋen iŋi ŋwonaṯa algərus naid̶o algərus aganəŋa ṯa lënəŋulu aɽwad̶aṯe ləbad̶ənia. Nṯia led̶a pred̶ lid̶i alaləŋeṯe ṯa ŋen ŋapiano iŋi ləno, ŋen ŋanṯa laseicaŋa agərəmoṯwa ŋen ŋ-Alganun yi-Musa. 25 Orn eŋen ŋəled̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ, ildi lëndu ŋen, ñagad̶weiṯəlo ad̶am ṯa aɽrəmoṯe ŋen iŋi ŋarno kanisa d̶ə-Rəmwa ed̶aiñ, ṯa alerṯe ləsa d̶əɽəd̶ənia d̶əlaŋge ləpiano ildi led̶a ldukwud̶əñiṯialo na ŋəfəni, na laŋge ildi laiyo məɽəməɽeñ na ṯa aləŋgiṯi ŋen ŋəd̶əɽaŋa lijila ɽrəto.” 26 Na Bulus nəŋame led̶a ildi eloman leṯeɽe ldəṯuɽeinəlda eŋen ŋəd̶ətəɽia na ldënṯi ig-Alekəl ṯa alwaɽe ŋen ŋəliga elden lədəṯuɽeinia ṯa laɽiñəd̶einia ndaŋəɽwa na ŋəd̶ənaid̶ia d̶ənaid̶ia ŋen ŋanṯa ŋulu pred̶.
Ŋen Bulus gëndeinu ig-Alekəl
27 Ndə ñoman ñəfo ṯwaiñ ñaməndad̶ia iñi ñəɽo d̶enəŋ nəñəməñe ñəɽijan Alyawuḏ yalo y-Asiya isi yiseicu Bulus ig-Alekəl, nitud̶i nara nəled̶a pred̶ ldəciṯano orn nimëndi, 28 ṯairajaico olia niyaṯa, “Ya led̶a lərrwa l-Israyil, aməd̶aṯəndr Fəmaje igi gəbërrəŋaicia led̶a ŋen alo pred̶ iŋi ŋəgeiyo led̶a eldaiñ na Alganun na alo isi, na com gamamaṯo Yunaniyin ig-Alekəl na gid̶u alo isi yetəɽe yetaŋa.” 29 Ŋen ŋanṯa yafo yaseicu Ṯrufimus galo y-Afəsus ləfo Bulusga nəsuk niyaṯa ṯa aŋgaica Bulus gënəcəma ig-Alekəl. 30 Led̶a pred̶ lalo yakəl ldəciṯano ldobəd̶aṯe ldəɽo ldëndi Bulus dəmabərlded̶eṯe ndëuwər ldəndanḏe ëuwər ram. 31 Na led̶a laṯa ṯa lamaɽiña na olta nəŋərəmaṯe maje nano igi gəɽo eləŋ goɽra gaskari ṯa alo yi-Ursalim yatwod̶o ŋeniano ŋwama ŋəd̶əgerd̶ia. 32 Na eləŋ goɽra gaskari nəŋəme askari na nələŋ naskari ldobəd̶aṯe led̶a nano, orn ndə led̶a lənwano askari ldəŋgiṯi Bulus ṯa alerṯe lamëpwa təŋ. Askari yi-Romaniyin 33 Na eləŋ goɽra gaskari nəŋəmeṯa nano nəŋəmëndi nəŋəlwaɽəṯi askari ṯa aiyəmakase nurid̶ana nəɽijan, oro nəŋeɽəd̶e led̶a ṯa, “Maje gaŋga na gid̶i ṯau?” 34 Na ləmaṯan larəjaico olia ldaṯa ŋen ŋənəŋ na ləmaṯan ldaṯa ŋen ŋwomən, orn eləŋ nəŋerṯe gəɽwad̶aṯa gələŋeṯa ŋen ŋopia ŋen ŋanṯa ŋen ŋwaiña ləɽwata orn galwaɽəṯu askari ṯa aiyəmamamaṯe egeɽa egen. 35 Na ndə Bulus gərəmaṯo nəŋəbapəŋga ŋeɽa gaskari, askari nimapaṯe elo ŋen ŋanṯa led̶a leiciano kaiñ, 36 ŋen ŋanṯa led̶a ildi lwaiña ləldeyeteṯalo ṯaɽrəjaico olia ldaṯa ṯa, “Ɽiñəmar.”
Ŋen Bulus gopəṯo etam gəlëɽəŋu
37 Orn ndə ywonaṯa yimëncia egwaŋ d̶əge Bulus nəŋeɽəd̶e eləŋ goɽra gaskari ṯa, “Igaŋalwaɽəṯia ŋen ŋənəŋ?” Na eləŋ goɽra gaskari nəŋeiṯi Bulus ṯa, “Agaləŋeṯo olia gə-Yunaniyin? 38 Gerṯe fəŋa agəɽo maje galo yi-Masr igi gətud̶i d̶əgerd̶ia maijən na nəŋəme led̶a ildi laɽiñəd̶o ləɽo aləf marldwan nəŋəleɽe ed̶əñwa?” 39 Bulus nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Egaɽo Alyawuḏ yalo yi-Ṯarsus alo yi-Kilikiya, egaɽo ed̶a galo isi yoɽra yiləŋinu alo pred̶, ŋgiṯəñi ilwaɽəṯi led̶a.” 40 Na ndə gəŋgiṯəma, Bulus nəŋəd̶uri nəŋəbapəŋga nəŋəbeiṯi led̶a rəŋ elo, na ndə led̶a ləŋgiṯu olia d̶əge nəŋəlwaɽəṯəlo oliaga g-Ibraniyin, nəŋaṯa,