Paulo ndi Sila be Tesalonika ya
1 Paulo ndi Sila be uguyi abate Amefipolisa ndi Apolonia be yasi ago ikyiyite Tesalonika ya, se zotaeriro orivoya kigye. 2 Oso a'do ndaro ondoalo ronye Paulo oyite zotaeriro ya. Tu Sabata nätu rosi nda rite tavo atane lidri be, ugu tavo usi si, 3 ago ugu tavoedrete ni Taegyi yasi ago ugu taka'date ni Taegyi yasi anjioko Mesiya ri ruezane ago efone ni avo yasi. Paulo atate ekye: “Yesu se mabe tana opena ämiri ono ni Mesiya owo.” 4 Rukä ànyaro ma ta ṛote ago dro'berute Paulo ndi Sila be be, ndi 'ditoko 'desi amba be ago amba gboko Giriki ro se mätuyi Lu te be.
5 Oko Yudai a'doyite yaoko be ago otoyikala rukä tovo'bai se koziro rote ni litiŋwà drisi ago ṛiyi lowa te. Ànya 'bayi 'bakici te kpeye amone ago muyi drî 'ba mano se äzibe Yasona ana rote, ànya ojoyite Paulo ndi Sila be uṛine ago ànya ezine lidri kandra. 6 Oko ondro ànya kusuyi ànya kote oko, ànya eseyi Yasona ndi rukä taoma'bai robe te drikaca'bai 'bakici ro kandra, ago treyite ekye: “Lidri kwoi ozoyi rriti te vo cini yasi! Yauono ànya ikyiyite 'bakici amaro ya. 7 Ago Yasona rudri ànyaro te zo ndaro ya. Ànya cini kayi ugu otai 'bädri'ba ro perena, kayi ugu ata ekye 'bädri'ba aza orivoya ävuruna Yesu.” 8 Ata kwoi si ànya 'bayi lowa ndi drikaca'bai 'bakici robe te amone amba. 9 Drikaca'bai 'bayi Yasona ndi 'di azaka be te parata amba se alebe driutweza ana ozone ànya onjiza, ndi 'dooko a'bana ànya gwo oyine.
Paulo ndi Sila be Berea ya
10 Ago vo kunite oko, taoma'bai zoyi Paulo ndi Sila be te Berea ya. Ondro ànya kesayite oko, ànya oyiyite zotaeriro ya. 11 Lidri lau ana drî na pirute ndrani lidri Tesalonika ya risi. Ànya eri lazo te ya cini si, ago ondoalo ànya tenyiyi taegyi te leyi unine kode tase Paulo katabe gindi orivoya endaro ŋgye ya. 12 Amba ànyaro mayitate, ago amba 'ditoko Giriki ro se 'desi ro ndi mànoago amba Giriki robe mayi ta kpate. 13 Oko ondro Yudai Tesalonika ya keriyi tate Paulo pe ata Lu ro kpate Berea ya oko, ànya ikyiyite ago uguyi ya lowa ro eŋgate. 14 Dori taoma'ba zoyi Paulo te le gyi'desi kala; oko Sila ndi Timoteo be riyite Berea ya. 15 Lidri se kuguyi Paulo be oyiyite nda be le Atenea ya ago 'dooko go egoyite le Berea ya lazo be ni Paulo resi anjioko Sila ndi Timoteo be beṛo ukyine rudro'bene nda be ndrindri.
Paulo Atenea ya
16 Ondro Paulo kadri Sila ndi Timoteo be kwotena Atenea ya oko, nda a'dote tusuro amba ondro nda kondre 'bakici te twi lu awi be owo. 17 Ago nda ru ta ata te zotaeriro ya Yudai ndi Atrai se kabe Lu mätu be, ago kpa goro kalakoto ro se lidri amba kabe kala oto kigye ya. 18 Epikureana'ba aza ndi miemba'bai Sitoika robe diṛiyi kala kpate nda be. Rukä ànyaro ejiyi tate ekye: “Tauniako'ba ono ka ta e'diro atana ya?”
Azaka zatadrite ekye: “Landrebe osoago nda ka ta lui atraro ro atana.” Ànya 'deyibe atane nonye tana Paulo ka ugu ta Yesu ro opena ndi ta eforo be. 19 Ago ànya ruyi Paulo te eziyi nda te taäyi'ba 'bakici ro Areopagu kandra, ago atayite ekye: “Male ta miemba se to'di se nyabe ugu tana ata ono ro unine. 20 Rukä ŋga azaka ro se meri nyabe atana uwina orivoya to ämäri, ago màle takaci ànyaro unine.” 21 (Tana 'bakici'bai cini Atenea ro ndi 'di atrai se koriyibe lau ana leyite tu cini ànyaro enjine ugu ta atane ago ugu ta to'di erine.)
22 Paulo edrete kuru taäyi'bai 'bakici ro kandra ago atate ekye: “Mandrebe ta cini yasi ami Atenea'bai orivoya mätu'bai para. 23 Tana mugu abate 'bakici cini amiro yasi mandre vose nyàbe mätu oye kigyesi te, musu egyitate vo tori oloro aza dri ekye: ‘Lu uniako ri.’ Se nyàbe mätuna, ago mini tana ca ko oko, ono ni tase mabe opena ämiri yau ono owo. 24 Lu, se 'ba 'bädri ni ndi ŋgase cini kigye be, ni Opi vo'buyakuru ro ndi 'bädri be ago ri kote yekalu se lidri ede beni ya. 25 Nda le ŋga aza se mänina ndi ozone losi oye si ndari 'do ko, tana nda, andivo ni se kozo adri ni ndi lawa be ndi ŋga cini be 'dicini ri owo. 26 Ni mano alo se nda ko'babe ana yasi tu'dei cini beti toto be a'bate ago 'ba ànya te orine 'bädri cini yasi. Nda andivona ratate ṛo kyeno ndi tuna be ndi kishwe voi se ànyari orine kigyesi robe. 27 Nda ye tase ono te nonye tana ànya kuṛiyi nda robe, kode kusuyi nda robe ago ànya kusuyi vona robe. Caoko endaro Lu ko lozo ni aza alo amaro resi; 28 oso 'diaza katabe ronye ekye:
‘Mà ori nda ya ago ma ushwe nda ya ago mà a'do nda ya.’
Loŋgo oŋgo'bai amiro rukäna atate ekye:
‘Ama kpa orivoya ŋgwai ndaro.’
29 Ama be ni ŋgwai Lu ro ono, ko ämäri taomane makye a'do ndaro orivoya oso beti logo läguläguro ro kode mo'di kode kuni be ronye, edeedero taoye kode tauni lidri rosi. 30 Lu ti tuse lidri kuni nda driko ana tana kote, oko yauono nda ka vo ànyaro cini vo cini yasi ota drietane ni taoye cini undiro ànyaro yasi. 31 Tana nda nji tu te se nda opena vure 'bädri cini ro 'da sina taŋgye si mano se nda konjibe ana si. Nda ozo taka'da ta ono rote 'dicini ri mano ana lofona si ni avo yasi!”
32 Ondro ànya keriyi Paulo ka ta eforo ni avo yasi tana ope oko, rukä ànyaro guyi nda te, oko azakana ekye: “Màle miri ta ono opene to'di erine ämäri.” 33 Ago Paulo e'be kalakotovo te. 34 Rukä lidri ro dro'berute nda be ago mayitate, lakoigyesi ni Dionyesio, alo aza taäyi'bai ro; toko se äzite Damari ana kpa, ndi lidri rukä azaka be.
Ŋen ləfo alo yi-Ṯasəluniki
1 Orn ndə ləməño alo y-Amfibulis na alo y-Abuluniya ldərəmaṯe alo yi-Ṯasəluniki, alo isi yerṯo majmano y-Alyawuḏ. 2 Na Bulus nəŋënṯi emajma ŋen ŋarno gəbəd̶ia jaica jaica, ldukuɽəbijəd̶əṯi led̶ala eŋen ŋegad̶am gə-Rəmwa usbwo iɽijin, 3 nəŋəlërrəŋaici ŋen ŋopia ṯa d̶eṯəm Almasiya gid̶i aŋəneini ŋen ŋubwa na gid̶i aŋətwod̶e eŋəɽaiñ, nəŋaṯa ṯa, “Yesu fəŋu igi igəndërrəŋaicia ŋen ŋəlëɽəŋu, fəŋu gəɽo Almasiya d̶eṯəm.” 4 Na led̶a ləmaṯan iŋulu lanaṯəma na lënṯu id̶ərreid̶ia eŋen Bulusala na Sila, na led̶a lwaiña ləɽo Yunaniyin com, ildi ləbuŋṯia Rəmwa, na lwaiña əɽəlda com ildi loɽra eŋen. 5 Orn Alyawuḏ negiyace Bulusanda eŋen ldəme led̶a ildi leicia eled̶a lero ŋəɽwa ldəbwaid̶e led̶a, na led̶a pred̶ lirnuŋ ldətwod̶e ldəciṯano na labəṯa eɽa gəmaje gəbërnia Yasun ŋen ŋanṯa aŋələmiñiṯi Bulusanda. 6 Orn ndə lero ldəfid̶a ld̶əbərlded̶e Yasun na lorəba ləmaṯan com ləkanisa nələŋ nano nimuŋ, ldaṯa, “Led̶a ildi larid̶u led̶a lalo pred̶ isiano leṯo ëli com, 7 na Yasun gaŋënṯəlo. Lënəŋulu pred̶ lageiyo ŋen ŋeləŋ goɽra gə-Roma, ldaṯa ṯa eləŋ gëni gwomən gəbërnia Yesu.” 8 Led̶a na nələŋanda ldirəwano ndə ləno ŋen iŋi. 9 Na ndə Yasunanda lənaico nələŋ gərus ṯa anəlëbəri.
Ŋen ləfo alo yi-Bariya
10 Na taltal led̶a ildi lëndu ŋen ldəd̶waṯe Bulus na Sila alo yi-Bariya uləŋgi, na ndə lərəmaṯo d̶əge ldënṯi emajma y-Alyawuḏ. 11 Na Alyawuḏ yalo isi yeŋəra eŋen yaməñaṯo isi yalo yi-Ṯasəluniki ŋen ŋanṯa yaŋënṯu ŋen araga gonto, ṯaləgagwondəd̶o enad̶am nə-Rəmwa ñoman pred̶ ŋen ŋanṯa ṯaləseicu gaɽe d̶ërrəŋaid̶ia d̶ə-Bulus na Sila d̶aɽo d̶eṯəm. 12 Na lwaiña iŋulu ldëndi ŋen, ildi əɽəlda loɽra eŋen ləɽo Yunaniyin na lwaiña lərrwa com. 13 Orn ndə Alyawuḏ yalo yi-Ṯasəluniki yaləŋeṯo ṯa Bulus gəbërrəŋaicia led̶a ŋen ŋə-Rəmwa alo yi-Bariya com, yënəŋulu niyeṯa alo yakəl com ldətud̶i nara nəled̶a lwaiña. 14 Na taltal lorəba ləkanisa ldəd̶waṯe Bulus ed̶ad̶ id̶i d̶əməña nḏəbarlda orn Sila na Ṯiməd̶awus ldəṯëni alo yi-Bariya. 15 Na led̶a ildi lëɽeicu Bulus ldarəmaṯəlda alo y-Ad̶ina orn Bulus nəŋəlëd̶iṯi ṯa, “Mbər ñalwaɽəṯi Sila na Ṯiməd̶awus alela taltal,” oro labəla.
Ŋen ləfo alo y-Ad̶ina
16 Na ŋen Bulus gəlṯurṯia alo y-Ad̶ina girəwano kaiñ ŋen ŋanṯa gaseicia alo yunḏeinu laŋgela ləpiano ildi led̶a ldukwud̶əñiṯialo. 17 Nṯia ñoman pred̶ gukuɽəbijəd̶ətu eŋen Alyawuḏya na led̶ala ləŋəra eŋen emajma, na alo yəsuk com led̶ala ildi ləbərldeṯa nəsuk. 18 Na ləmaṯan com lə-Bikuriyin, na ləmaṯan lə-Ruwagiyin, led̶a ildi lerṯo d̶ələŋeṯa ŋen nəsi d̶alo d̶waiña laɽwataid̶ia eŋen ŋəd̶əməṯia d̶əled̶a, lënəŋulu ldopəd̶aid̶e Bulusala, na ləmaṯan laṯa, “Maje igi gwaiña ŋeniano gwonaṯa gəndəlwaɽəṯia ŋen ŋanṯau?” Na ləmaṯan laṯa ṯa, “Aŋgaica gerṯo d̶ërrəŋaid̶ia ŋen ŋimwa yerto.” Lalwaɽo ṯia, ŋen ŋanṯa gabërrəŋaicia led̶a ŋen ŋə-Yesu na ŋəd̶ətwod̶a eŋəɽaiñ. 19 Na ldəmëndi ldəmaiyeɽe alo yibërnia Ariyubagus, yaɽo alo yalmajlis yoɽra, ldaṯa “Ñagwonaṯa ñaŋanaṯa ŋen iŋi ŋəmaijən agabërrəŋaicia led̶a. 20 Ŋen ŋanṯa ŋen ŋəmaṯan ñagano nəŋəndəjəbinṯi na ñagwonaṯa ñagələŋeṯa ŋen iŋi ŋafo ṯau.” 21 (Led̶a pred̶ lalo y-Ad̶ina na led̶a ildi lərto ləfo alo y-Ad̶ina, lero ləbəd̶ia ŋen ŋənəŋ illi lararraid̶ia jaica ṯaləkëɽu ŋen, walla alne ŋen ŋənəŋ ŋəmaijən.)
Ŋen iŋi Bulus gəlwaɽo imajlis isi ibërnia Ariyubagus
22 Nṯia Bulus gad̶əru iligano alo y-Ariyubagus nəŋəleiṯi ṯa, “Led̶a lalo y-Ad̶ina igandəseicia ñagəɽo led̶a ləd̶əñia Rəmwa eŋen pred̶. 23 Ŋen ŋanṯa ŋen egəberlda irnuŋ egalo, igaseicu laŋge lwaiña ildi ñagəlukwud̶əñiṯialo, na igaseicu ad̶una com na ŋen ŋəwërd̶einu nano ṯa, ‘Rəmwa irri raijəbənu’. Fəŋu irri ñagəbuŋṯia ñagaijəba, firri igəndërrəŋaicia ŋen ŋəlëɽəŋu d̶əñid̶i. 24 Rəmwa irri rid̶u alo na laŋge pred̶ ləfau, irri rəɽo Eləŋ relo na ralo, rero rəfia elaŋge lid̶ənu rəŋəra rəled̶a, 25 na com raber rəbəd̶ənṯia ŋəmëɽria rəŋəra rəled̶a ŋen ŋarno ṯa rwonaṯa wagənəŋ, ŋen ŋanṯa fəŋu rënəŋu ranaica led̶a pred̶ d̶əməṯia na ufud̶a enare, na laŋge pred̶. 26 Na rënəŋu rid̶u led̶a pred̶ eged̶a gonto lalo pred̶ ṯa alɽaŋe alo, orn rëɽu liga ananoŋ ləled̶a pred̶ na rëɽu alo com yeled̶a ɽetəɽeteo, 27 ṯa aləpwaiñe Rəmwa na aŋgaica alnini aləfid̶i. Orn Rəmwa rero rəfia nwaldaŋ, rafəndr ṯwaiñ, lëndr pred̶. 28 Ŋen ŋanṯa
‘Lagerṯr d̶əməṯia iŋu na ləgabərldar na ləgafr iŋu’, garno ŋen iŋi ŋəled̶a ləmaṯan eldalo ildi ləɽo nələŋa, ldaṯa ṯa,
‘Ñagaɽo ñere ñəlëɽəŋu’.
29 Ŋen ñagəɽo ñere ñə-Rəmwa ŋen ŋafo mənna ndə ñagəbaṯa ṯa rəmwa irri rarno ḏaəb walla faḏḏa walla ŋwandra walla laŋge lid̶ənu rəŋəra na ŋəṯəɽaŋa ŋəled̶a. 30 Liga lakəl led̶a laijəba ŋen, Rəmwa raŋgiṯu d̶əge, orn d̶əñid̶i ralwaɽəṯia led̶a pred̶ alo pred̶ ṯa alṯad̶e ŋen eŋen ŋeicia aloɽəbaṯe nano. 31 Ŋen ŋanṯa Rəmwa rerṯo liga ṯa nd̶i arwakəme alo ŋenŋa ŋəd̶urwaṯo ed̶aga gənəŋ igi Rəmwa rwoṯəma. Rënəŋu rërrəŋaicu led̶a pred̶ ṯa ŋen iŋi ŋad̶eṯəm ndə rətud̶ima eŋəɽaiñ.” 32 Ndə ləno ŋen ŋəd̶ətwod̶a eŋəɽaiñ ləmṯan ldaṯa ṯa, “Ŋen ŋapiano”, na ləmaṯan ldaṯa ṯa, “Ñagid̶i ñaŋanaṯe ŋen iŋi təŋ.” 33 Nṯia Bulus nəŋəloməñe. 34 Orn led̶a lərrwa ləmaṯan lano ŋen ŋə-Bulus ldëndi, maje gənəŋ gəbërnia Điwinisiwus gəled̶a lalmajlis y-Ariyubagus na wuji gəɽəbwa gəbërnia Ḏamaris na ləmaṯan təŋ.