1 Ka'do inye takado Yudai ro gindi ndrani Atrai ro drisi ya? Kode inye'do takado 'diolo ŋbiṛiro ro gibe ya? 2 Endaro kadona ndi orivoya liti cini yasi! Käti ono Lu ozo lazo ndaro te Yudai ri. 3 Oko ondro azaka Yudai ro ka'do kote 'diri ro oko ya? Inye'do o'bana Lu gwo a'done ta'diri ako ya?
4 Endaro ko inye! Beṛo Lu ri a'done ŋgye, ondro lidri cini ka'do gica kowe'bai ro owo. Tana Taegyi kata ekye:
“Beṛo mi ka'dane ŋgye ondro nyate ata owo;
beṛo miri vure miro opene ṛe ondro ate vure miro ope owo.”
5 Oko ondro ka'do taoye kozi amaro ro kaka'da taoye ŋgye Lu rote ŋbelero, inye'do mänina gindi atane makye, Lu ka taoye koziro ondro nda kate ama eza owo ya? (Taeji ono orivoya a'do lidri ro voro.) 6 Ko inye! Ondro Lu ka'do gwo orivoya taŋgye ako, nda unina vure 'bädri ro opene eŋwanye ya?
7 Oko ondro ka'do taŋgyeako maro ka taŋgye Lu ro ka'dana ago ka a'do 'desi ndaro o'bane edrene ŋbelero ndra, tana e'di a drigba vure maro opena takozi'ba ronye niya? 8 Tana e'di nyàta ko mikye: “Mì'de màye taundi takado kikyi robe ya?” Endaro, lidri rukä 'da ma te ugu ma kicu si ekye mugu ta gi 'do ata! Apena vure ànyaro 'da oso se sibe oyene ronye.
'Diaza I'do Taŋgye'ba ro
9 Ka'do inye ama Yudai gibe kadopara ndrani Atrai drisi ya? I'do inye alona. Maka'da rote nja anjioko Yudai ndi Atrai be ojo rere, ànya cini orivoya mbara takozi ro zele. 10 Oso Taegyi kabe ata ronye ekye:
“'Diaza alona i'do se orivoya taŋgye'ba ro,
11 'diaza i'do tavouni'ba ro
kode se kabe Lu uṛi.
12 Ànya cini kute ni Lu resi;
ànya cini ye takozi te;
'diaza ye tase kado kote, ca gi 'di alodi aza.
13 Ata ànyaro orivoya twi ŋgaodo odraro be;
koweoga koziro kereṛi ladra ànyaro drisi,
ago ozionya koziro oso äṛi ini ro ronye, ka itwe ni kala ànyaro yasi;
14 ata ànyaro orivoya twi latriotri osoro be.
15 Ànya kayi oŋga ndriŋwa 'di ogane ago ufune;
16 vose ànya kayibe oyi kigyesi ànya kayi e'bena tandro ro ago perepere ro.
17 Ànya niyi liti taliatokpe ro ko
18 Ànya niyi ta Lu oro ro kpa ko.”
19 Ago yauono mä̀nite anjioko ŋga cini se Ota ya ka ata ànya se kayibe ori Ota zele ri, tana ŋgase cini lidri kabe megyegye oye tana ro drî na ritaza ago ezi 'bädri robe cu vureope Lu ro zele. 20 Tana a'ba 'diaza kote ŋgye Lu mile tase Ota kolebe oyena si; tase Ota kabe oyena anjioko ka lidri o'ba unine anjioko nda ye takozi te.
Lu Kani Ama O'ba Ŋgye Nda be
21 Oko yauono liti Lu ro ugu lidri o'baro ŋgye andivo ndaro be aka'date. Ota aza i'do se unina ndi ta ono oyene, Ota Musa ro ndi nebii robe kedretazevo ànyaro gica tana ro owo.
22 Lu ka lidri o'ba ŋgye taoma ànyaro Yesu Kristo ya si. Lu ka ta ono oyena ṛo vona se cini kabe taoma Kristo ya ri; tana a'do toto i'do alona, 23 'dicini ye takozi te ago orivoya lozo ni ŋgaopa Lu ro resi. 24 Oko ŋgapäṛi teinye awi yauni Lu ro rosi a'ba vona cini te ŋgye nda be Kristo Yesu si, se kabe ànya o'ba dritairo. 25 Lu ozo nda te, tana kari ndaro se korobe si e'be lidri robe ta takozii ànyaro rota taoma ànyaro nda ya si. Nda ye ta ono te tana kaka'da taŋgye ndaro robe, tana tu kyeno ana ya nda orivoya yaiŋgyi be ago ndrevote takozii lidri ro drisi; 26 tana kaka'da robe tu yauono ya anjioko nda andivo orivoya taŋgye'ba yi ago nda kani 'dicini se kabe taoma Yesu ya o'bana ŋgye.
27 Ka'do inye, mä̀ŋgyina drî ndiya? I'do! Ago takaci tana se ono ro ni e'di ya? Inye'do tana màbe Ota oro ono roya? Hwa, oko tana màma ta be ono ro. 28 Tana mä̀nite anjioko a'ba lidri te ŋgye Lu be toto taoma si, ago ko tase Ota kabe ugu atana oyene si ayani. 29 Ka'do inye Lu toto Lu Yudai ro ayani ya? Inye'do nda ko kpa Lu Atrai roya? Endaro nda kpa orivoya Atrai ro. 30 Lu orivoya alodi, ago nda o'bana Yudai 'da ŋgye andivo ndaro be ta taoma ànyaro rosi, ago o'bana Atrai 'da ŋgye taoma ànyaro si. 31 Inye'do mà'do be taoma ono be mà te Ota ovo cowa ya? Hwa, i'do inye alona; vona ro mà Ota äti.
1 Ŋen ŋawande Alyawuḏ yerṯo ŋəməñaṯo led̶a ɽrəto? Walla d̶aməd̶aṯa d̶awande d̶uɽəd̶ənia d̶ənanaid̶ia? 2 Alyawuḏ yerṯo ŋen ŋwaiña ŋəməñaṯo led̶a ɽrəto. Ananoŋ, yënəŋulu yaneinu ŋen ŋə-Rəmwa ṯa aiyərəmoṯe. 3 Orn ŋen ŋaɽo ṯau ndə led̶a ləmaṯan iŋulu lero lərəmoṯwa ŋen iŋi ŋopia? Ŋen eŋen ŋaɽwad̶aṯa ŋəbəd̶ia d̶əd̶urwaṯa d̶ə-Rəmwa ṯa ad̶əɽeṯe d̶əpiano? 4 Ndo, kwai kwai! Ŋgiṯr ŋen aŋələŋini ṯa Rəmwa raɽo d̶eṯəm orn led̶a pred̶ laɽəlen. Garno ŋen ŋəwërd̶ənu ṯa,
“Ndə agəɽwata ŋen aŋələŋini ṯa agaɽo d̶eṯəm,
na ṯa agid̶i ŋad̶ame led̶a ildi ləŋageiya
liga ŋen ŋəlaɽəŋa ŋinḏeini.”
5 Orn ndə ŋen ŋəd̶urwaṯo ŋə-Rəmwa ŋəbërrəŋeid̶ənia ndə ləgəɽrano eŋen, ləgabəṯrau? Ŋen ŋə-Rəmwa ŋaɽiano ndə rënəŋu rakəmia led̶a? (Egaɽwata ëli ŋen ŋarno led̶a ləɽwata.) 6 Ndo, kwai kwai! Ləgabaṯr ṯa Rəmwa raɽiano eŋen, ŋen rënəŋu raɽwad̶aṯa rakəmia led̶a lalo?
7 Orn, ŋen ŋanṯa ŋəɽəwen, na ŋen ŋəd̶eṯəm ŋə-Rəmwa ŋəbërrəŋeid̶əma kaiñ na ŋanaicia ŋaɽrwa, igakəmənia məldin ŋen ŋanṯa ŋen ŋəlëɽəñi ŋeicia ed̶a? 8 Fəṯau ləgaber ləgaɽwatar ṯa, “Alid̶r ŋen ŋeicia ṯa ŋen ŋəŋəra ŋid̶i aŋətwod̶au ŋəŋəra?” Đeṯəm, led̶a ləmaṯan landəbwaid̶ia ŋen, ldaṯa ṯa, nanda ñagaɽwata ŋen iŋi d̶urri! Ŋen ŋaŋəra ṯa lënəŋulu lakəmənu.
Ed̶a gera gənəŋ gəd̶urwaṯo eŋen
9 Ŋen ŋaɽo ṯau? Lëndr ləŋgr ləgəɽr Alyawuḏ ləgəməñaṯr led̶a ɽrəto? Ndo, kwai kwai! Ŋen ŋanṯa ləgasəkr Alyawuḏ na led̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ ṯa lënəŋulu pred̶ lakasənu ŋenŋa ŋeicia 10 Ŋen ŋawërd̶ənu ṯa,
“Ed̶a gero gənəŋ gəd̶urwaṯo eŋen,
d̶eṯəm gerṯe gaɽo gonto,
11 ed̶a gero gənəŋ gələŋeṯo ŋen,
ed̶a gero gənəŋ gəbapwaiña Rəmwa.
12 Led̶a pred̶ laməño ldəṯwe lënəŋulu pred̶ lid̶u ŋen ŋeicia.
Ed̶a gero gənəŋ gəbəd̶ia ŋen ŋəŋəra,
d̶eṯəm walla gonto.
13 Ŋogor eŋen ŋarno rel irri rəgagid̶ənu.
Lënəŋulu laɽwata ŋad̶əna raŋəlara.
Laɽwata ŋen ŋeɽe ŋarno ŋəsia ŋimwa yeɽo cəŋge.
14 Ëiñua esen yundeinu d̶aboŋad̶a na ŋenŋa ŋeɽe.
15 Rəmanəña eren ralaldiña ṯa lënəŋulu aləɽiñəd̶e.
16 Lënəŋulu laɽatad̶a d̶əgera na d̶wana kaiñ ed̶en alo ləbəɽau.
17 Lënəŋulu laijəba d̶ad̶ d̶əd̶ëuṯaralo.
18 Na lënəŋulu lero ləd̶əñia Rəmwa.”
19 Ləgaləŋeṯr ṯa ŋen iŋi Alganun yaɽwata, yënəŋu yaɽwatiṯia led̶a ildi ləfo eŋələŋ ŋ-Alganun, ṯa ëiñua eled̶a pred̶ aiyëndeid̶əni na ṯa led̶a pred̶ lalo aləfeṯe ed̶akəmia d̶ə-Rəmwa. 20 Ed̶a gero gənəŋ gəɽwad̶aṯa gəbəd̶ənia gəd̶urwaṯo eŋen Rəmwa nëiñua ŋen ŋanṯa gënəŋu gëbəd̶ia ŋen pred̶ ŋ-Alganun ywonaṯa. Ŋen ŋanṯa Alganun yabërrəŋaicia led̶a ŋen ṯa aləŋeṯe ŋen ṯa lënəŋulu lëbəd̶ia ŋen ŋeicia.
Ŋen ŋəd̶urwaṯo ŋeṯo eŋen ŋəd̶wonaṯa ig-Almasiya
21 Orn d̶əñid̶i ŋen ŋəd̶urwaṯo ŋə-Rəmwa ŋërrəŋeid̶ənu ed̶ad̶ id̶i d̶əfo aləsoŋ gerṯe eŋen ŋ-Alganun, orn Alganun na alanəbiya laməd̶aṯo ŋen iŋi. 22 Ŋen ŋəd̶uiwaṯo ŋə-Rəmwa ŋafo ŋen ŋanṯa led̶a pred̶ ildi lëndu ŋen ŋəlëɽəŋu d̶wonaṯad̶a i-Yesu Almasiya. Led̶a pred̶ laɽwaṯo Rəmwa nëiñua, 23 ŋen ŋanṯa led̶a pred̶ lid̶u ŋen ŋeicia na lafo lero ləɽiñəd̶aid̶ia eŋaɽrwa ŋə-Rəmwa, 24 orn led̶a pred̶ lëbəd̶ənia ləd̶urwaṯo eŋen Rəmwa nëiñua na Rəmwa rëbəd̶ia ṯia eŋen ŋəd̶ənaica məɽəməɽeñ ŋen ŋanṯa d̶əpəɽa id̶i Almasiya Yesu gənaid̶o. 25 Ŋen ŋanṯa Rəmwa rëɽu Yesu Almasiya gəɽo d̶əɽəd̶ənia, ṯa led̶a ildi lëndu ŋen ŋəlëɽəŋu narna aloɽəbeini Rəmwa nano ŋəfəniŋa ŋəlëɽəŋu. Ŋen iŋi ŋërrəŋaid̶ia ŋen ṯa rad̶urwaṯo eŋen. Rënəŋu raŋgiṯu ŋen ŋeicia ŋəled̶a ildi ləfo pənde, liga Yesu gəmulu gəɽiñənia, ŋen ŋanṯa d̶walarano d̶əlëɽəŋu. 26 Đeṯəm, rënəŋu ranaid̶o Yesu ṯa arërrəŋaid̶i ŋen ṯa rënəŋu rad̶urwaṯo eŋen, ṯa rënəŋu rad̶urwaṯo eŋen na ṯa rëbəd̶ia led̶a ləd̶urwaṯo eŋen ildi lëndu ŋen ŋə-Yesu.
27 Nṯia d̶ëminia bəɽan d̶əled̶a d̶eṯo ŋga? Đëminia bəɽan d̶ero ŋeniano ndëuwər. Ed̶a, ŋen ŋəwande? Ŋenŋa ŋəŋəmëɽria iŋi ŋ-Alganun led̶a ləbəd̶ia? Ndo, ŋenŋa ŋəd̶wonaṯa i-Yesu. 28 Ŋen ŋanṯa ləgëndr ŋen ṯa ed̶a gëbəd̶ənia gəd̶urwaṯo eŋen d̶wonaṯad̶a d̶əlëɽəŋu, na gerṯe d̶id̶ia d̶əŋen ŋ-Alganun kwai kwai. 29 Orn Rəmwa raɽo Rəmwa r-Alyawuḏ ikərəŋ? Gerṯe rënəŋu raɽo Rəmwa rəled̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ com, 30 ŋen ŋanṯa Rəmwa raɽo ronto, irri rid̶i arid̶i led̶a ləd̶urwaṯo eŋen ildi luɽəd̶ənu ndə lënəŋulu ləbëndia ŋen ŋəlëɽəŋu d̶wonaṯad̶a, na rid̶i arid̶i led̶a ləd̶urwaṯo eŋen com, ildi lero luɽəd̶ənia, ndə lënəŋulu ləbëndia ŋen ŋəlëɽəŋu d̶wonaṯad̶a. 31 Ŋen ŋanṯa ŋenŋa iŋi, ləgëbəd̶iar Alganun yipiano d̶wonaṯad̶a? Ndo, kwai kwai, orn ləgëbəd̶iar Alganun ywonḏəṯo alo.