Yauni Lu ro Yisaraele dri
1 Ma taeji makye: Inye'do Lu ga lidri modo ndaro ro tezo ya? Endaro i'do inye! Ma andivo orivoya Yisaraele'ba yi, zelevo Abarayama ro, 'di 'bakala Benjamina ro ro. 2 Lu ga lidri ndaro ko tezo, se nda konjibe ṛoni etosi ono, mini tase taegyi kabe atana ni vose Eliya eji Lu be Yisaraele lomvo rota se ekye: 3 “Opi, ànya tufuyi nebii miro te ago togayi voi tori oloro miro te riya; e'bete toto alodi ma, ago ànya kayi ugu ruutri ma ufune.” 4 Lu zatadri ndaro te eŋwanye ya? “Meta lidri kutu njidrieri (7,000) te andivo maro ri se mätuyi lu awi Bala kote.” 5 Kpa oso inye yauono; oti giṛiŋwa ànya se Lu konjibe tai'dwero ndaro si ro orivoya. 6 Ŋgaonji ndaro änjute tai'dwero ndaro dri, ko tase ànya koyebe dri. Tana ondro ka'do tai'dwero Lu ro änju gwo tase lidri kabe oyena dri, 'dooko yauni ndaro a'dona ko tai'dwero endaro yi.
7 'Do eŋwanye ya? Lidri Yisaraele ro usuyi ŋgase kayibe ugu uṛina kote. Toto gboko giṛiŋwa se Lu konjibe usute ni; ago anjokona a'dote tuṛu ro läzi Lu ro eriako. 8 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Lu 'ba tauni drî ndi ya ànyaro robe te a'done tauniako, gile tu ono si ono ànya niyi ko voondrene kode ta erine.” 9 Ago Dawidi ekye:
“Mi'ba karamai ànyaro kuru ànya ago ka'do abari ro ànyari;
mi'ba ànya kolo'deyi ago eza ànya.
10 Mi'ba mi ànyaro kuni tana ànya ka'doyi robe voondreako;
ago mi'ba ànya keŋgoru rriti ànyaro zele tu cini si”.
11 'Dooko ma taeji makye: Ondro Yudai käpäliyite oko, inye'do utufu ànya gindi ya? Ko inye! Tana ànya yeyi takozi te, ŋgaoparo ikyite Atrai ri, ko'ba Yudai robe a'done yaoko be ànya be. 12 Takozi Yudai ro ezi äṛu 'desi te 'bädri ri, ago o'de ànyaro ezi äṛu 'desi te Atrai ri. Ka'do inye, äṛu a'dona te ndra ondro oti Yudai ro olocite kpeye kigye owo.
Ŋgaoparo Atrai ro
13 Ma ugu ata yauono ämiri Atrai: oso mabe orivoya ni lazo'ba Atrai ro ono ronye, ma'dona ndi driuŋgyi be losi maro ya. 14 Kode azaya ma'ba lidri beti modo maro ro robe yaoko be, ago ma'do robe mbara be rukä ànyaro opane. 15 Tana ondro Lu koga ànya tezo oko, otoza lidri teni kyila'baazii Lu ro ro a'done bereazii ndaro ro. Äru ànya te oko, 'dooko te e'di a'dona gwo ya? Adri a'dona gwo avo ri!
16 Ondro kye'begye käti ambata ro ozote Lu ri, 'dooko duŋguṛuna kpate orivoya cu ndaro; ago ondro pajii ce ro ozote Lu ri; gwoṛii kpate orivoya ndaro. 17 Rukä gwoṛii ice ido ro ro se ikyi'dibe kyi'di ro aŋgote vuru, ago gwoṛi ice ido ro vocowa ro ro ikicute lomvoigye. Ami Atrai nyàlaba oso ice ido ro ro se vocowaro ono ronye, ago yauono nyà ŋgadriamba ice ido ro ro se ikyi'dibe kyi'di ro la'dona. 18 Ka'do inye, beṛo ko ämiri ànya se aŋgote oso gwoṛii ronye mawone. Minina a'dona driuŋgyi be eŋwanye ya? Ami orivoya gwoṛi yi, nyà ko ni pajii äti, pajii kayi ni ami äti.
19 Oko nyàtana 'da mikye: “Owo, oko gwoṛii aŋgote vuru, vo ozoza märi.” 20 'Do orivoya endaro. Aŋgo ànya te vuru tana ànya mayi kote, nyà ori tana mima ta yi. Oko nyà'do ko driuŋgyi be tana ro, nya'do turi be. 21 Lu e'be Yudai kote ezaako, se ṛo orivoya gwoṛi modo yi vo dri, inye'do nyusube nda e'bena ami ndi ya? 22 Noŋwa màndre takado ndi siomba Lu robe orivoya. Nda orivoya siomba be ànya se lo'deyite ri, oko takado be ämiri, ondro mìri ndi 'du takado ndaro ya owo. Oko ondro mìri kote, aŋgona ami kpa vuru. 23 Ago ondro Yudai ke'beyi taomaako ànyaro te, ago ologona ànya 'da vose ànya ka'do be kigye ya, tana Lu orivoya mbara be 'do oyene. 24 Ami Atrai nyàlaba oso gwoṛi ice ido ro ro vocowaro ronye aŋgote vuru, ago toni gwoṛi modo risi, änjute ice ido ro ikyi'dibe kyi'di dri; Yudai laba oso ice se ikyi'di be kyi'di ono ronye, ago a'dona ndi pari rritiako Lu ri gwoṛii se aŋgobe vuru ogo kicune ice modo ànyaro ro drisi.
Yauni Lu ro 'Dicini dri
25 Taŋgye ndrwi orivoya, ädrupii maro, se male ämiri unine, se lagana ami ni tavousu ya mikye iyi orivoya tavouni'bai. Anjioko ni taeriako lidri Yisaraele ro ro se ko orivoya 'duro, oko okyena'da gialo andena oti Atrai se kabe ikyi Lu re ro kpeye lutu. 26 Ago apana vo Yisaraele cini ro 'da. Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Opa'ba ikyina 'da ni Zaiona ya
ago anana takozi cini 'da ni zelevoi Yakoba ro yasi.
27 Ma'bana tao'baro ono 'da ànya be
ondro mana takozii ànyaro te zwi owo.”
28 Tana ànya gayi Lazokado tezo. Yudai orivoya Kyila'baazii Lu ro ta ami Atrai rota. Oko tana ta ŋgaonji Lu ro rota, ànya orivoya bereazii ndaro ta zutui ànyaro rota. 29 Lu läpi drî ndaro kote ta 'dise nda konjibe ago käṛube rota. 30 Ago ami Atrai, kyeno mìro Lu kote, oko yauono nyùsu yauni Lu rote tana Yudai royi ta kote. 31 Kpa oso inye, tana yauni se nyùsube ono si, Yudai yauono royi Lu kote tana anjioko ànya ka'do robe kpa yauni Lu ro be. 32 Tana Lu 'ba lidri cini te kamba'bai taoroako ro, tana nda kaka'da yauni ndaro robe ànya cini ri.
Räṛu Ka'do Lu ri
33 Ŋgadriamba Lu ro para! Tavouni ndaro ndi tauni be orivoya gyuru! A'di unina ni taora ndaro tazevona edrene ya? A'di unina ni taoye ndaro unine ya? 34 Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“A'di ni tauni drî Opi ro ro niya?
A'di ni mbara be miomba ozone ndäri ya?
35 A'di ozo ŋga ni ndäri,
nda kologo vona robe ya?”
36 Tana ŋga cini a'bate nda si, ago ŋga cini ka ori nda si ago ndäri. Räṛu ka'do Lu ri äduako. Amen.
Rəmwa rero rəned̶a led̶a l-Israyil
1 Nṯia egabeɽəd̶ia ṯa, Rəmwa raned̶o led̶a əllëɽəŋu? Ndo, kwai kwai! Igënəñi egaɽo ed̶a g-Israyil, igaləŋənu ed̶ələŋəd̶ia d̶-Ibrayim, egeled̶a lə-Benyamin. 2 Rəmwa rero rəned̶a led̶a əllëɽəŋu ildi rënəŋu rwoṯəlo ananoŋ. Ñagaijəba ŋen iŋi ŋəwërd̶ənu egad̶am gə-Rəmwa eŋen ŋ-Iliya ṯa gënəŋu geɽəd̶o Rəmwa kaiñ ŋen ŋəgeiya led̶a l-Israyil? 3 Iliya gaṯa, “Ya Eləŋ Rəmwa lënəŋulu laɽiño alanəbiya yelaɽəŋa, lënəŋulu lagero alo isi id̶əɽəd̶ənia yelaɽəŋa. Igaṯenu egonto, na lënəŋulu lwonaṯa ṯa laiñəɽiña.” 4 Orn Rəmwa ruɽəbiṯəma eŋen ṯau? Rəmwa reiṯəma ṯa, “Egarəmoṯo led̶a aləf d̶enəŋ ldəməñe ləɽijan ŋen ŋanṯa ñi, ildi lero lukwud̶əñiṯia Bal alo.” 5 Ŋen ŋafo ṯia d̶əñid̶i com led̶a ləmaṯan laṯenu ildi luṯənu eŋen ŋəd̶ənaica məɽəməɽeñ d̶ə-Rəmwa. 6 Orn ndə ŋen iŋi ŋəfo ŋen ŋanṯa d̶ənaica məɽəməɽeñ d̶əlëɽəŋu ŋero ŋəfia eŋen iŋi lënəŋulu lid̶u Gəbanṯa ŋen iŋi ŋafo ṯia ṯa d̶ənaica məɽəməɽeñ d̶ero d̶əɽia d̶ənaica məɽəməɽeñ d̶eṯəm.
7 Nṯia ləgabaṯrau? Led̶a l-Israyil lero ləfid̶a ŋen iŋi lënəŋulu ləbapwaiña məldin. Orn led̶a ildi Rəmwa rwoṯəlo lënəŋulu laneinu, led̶a ildi ləṯënu lid̶ənu ləbɽwaŋəno enare. 8 Garno ŋen ŋəwërd̶ənu egad̶am ṯa,
“Rəmwa ranaicəlo usila igi gəɽo təgətəg
ṯa isi esen aiyerṯe yiseid̶ia na ṯa nënəñia enen anerṯe nənna,
na ŋen ŋaɽo ṯia məldin d̶əñid̶i.”
9 Na Ḏawuḏ gaṯa ṯa,
“Ŋgiṯr d̶əsa ed̶en ad̶əɽeṯe d̶əbəɽua na d̶ar d̶ələkëndia,
na waŋge igi gəlëɽəŋnicia na d̶əpəɽa ed̶en!
10 Ŋgiṯr isi esen aiyid̶əni irəmiṯu ṯa lënəŋulu alerṯe ləɽwad̶aṯa ləseid̶ia.
Na ṯa lënəŋulu aləfeṯe eŋen ŋubwa jaica jaica.”
11 Nṯia egabaṯa ṯa, lënəŋulu lëɽəŋeinu ṯa aliɽi? Ndo, kwai kwai! Orn d̶ëbərnia d̶eṯo eled̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ ŋen ŋanṯa led̶a l-Israyil lëɽəŋeinu ṯa led̶a ildi l-Israyil alid̶əni ləɽo d̶əgeiyaca ŋen. 12 Orn ndə d̶ëɽəŋeinia ed̶en d̶aməməṯu led̶a lalo d̶əbuŋṯia d̶oɽra, na d̶əd̶ama ŋen ed̶en d̶aɽo d̶əbuŋṯia d̶oɽra eled̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ, ŋend̶eṯəm ŋaməñaṯo orəba igi ṯa ŋen ŋəŋəra ŋid̶i aŋəfeṯe ŋwaiña, ndə led̶a pred̶ ildi Rəmwa rwoṯəlo ig-Alyawuḏ lid̶i alɽəñad̶eini.
Ŋen ŋəd̶ëbərnia d̶əled̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ
13 Đeṯəm, d̶əñid̶i igandəlwaɽəṯia ñəŋgi gerṯe ñagaɽo Alyawuḏ. Ŋen ŋanṯa igad̶weinu eled̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ, egananaica d̶ërrəŋaid̶ia d̶əŋen d̶əlëɽəñi d̶amia iŋulu, 14 ṯa ed̶ad̶ d̶ənəŋ igid̶i yid̶i led̶a əllëɽəñi egaŋəno ṯa laɽo d̶əgeiyaca eŋen, nṯia ṯa yilëbəri ləmaṯan iŋulu. 15 Ŋen ŋanṯa ndə ŋen iŋi, ṯa lënəŋulu lanid̶ənu, ŋëbəd̶ia led̶a lalo ṯa almameini Rəmwa nano, d̶eṯəm ŋen ṯa Rəmwa raləŋënti ŋid̶i aŋəmame d̶əməṯia eŋəɽaiñ. 16 Ndə ŋəɽu ŋiṯil ŋananoŋ ŋətəɽe, ŋəɽu pred̶ ŋid̶i aŋətəɽeṯe. Ndə urldia guɽi gətəɽe, reṯia ratəɽe com.
17 Reṯia rəmaṯan rafo rakəlainialo egworəb, na ñaŋ ñəŋgi ñagəɽo reṯia ruɽi gəbërnia seiṯun igi ged̶əñwa, ñagafo ñagakad̶ənu ereṯia rəseiṯun d̶urri egworəb, na ñagid̶ənu ṯa ñaɽəbəd̶əlda eŋen ŋəd̶əsa d̶əŋəra, 18 nṯia ñerṯe ñagëminia bəɽan məldin ñagageiya reṯia irri rəkəlainialo, orn ndə ñagëminia bəɽan, lëldəŋəd̶einr eŋen ṯa gerṯe agaməcia urldia orn urldia gandaməcia. 19 Orn ñagid̶i ñaṯa ṯa, “Reṯia rakəlainialo egworəb ṯa igënəñi ikad̶əni iguɽi.” 20 Ŋen ŋëpi. Rënəŋulu rakəlianialo egworəb ŋen ŋanṯa rënəŋulu rero rəbëndia ŋen ŋə-Rəmwa, na d̶əñid̶i ñagad̶uru d̶wonaṯad̶a ed̶alo. Ñerṯe ñagəbənia enare orn d̶əñiṯr. 21 Ŋen ŋanṯa ndə Rəmwa rero rəŋgiṯia reṯia d̶urri rënəŋu raber rəndəŋgiṯia kwai kwai. 22 Ŋen ŋafəṯia, seicr ŋen ŋəŋəra na ŋen ŋinia ŋə-Rəmwa. Rënəŋu rerṯo ŋen ŋinia eled̶a ildi liɽu, orn rerṯo ŋen ŋəŋəra eñaŋ ndə ñagəfafia jaica jaica ŋenŋa ŋəŋəra ŋəlëɽəŋu. Orn ndə ñagəber ñagəfia ŋenŋa ŋəŋəra ŋəlëɽəŋu ñaŋ com ñagid̶i ñakəleini alo egworəb. 23 Na lënəŋulu com ndə ləber ləɽaŋa məldin eŋen eŋen ṯa laned̶a ləbëndia ŋen ŋə-Rəmwa lënəŋulu com lid̶i aləkad̶əni egworəb, ŋen ŋanṯa Rəmwa raɽwad̶aṯa rəlakad̶a təŋ egworəb. 24 Ŋen ŋanṯa ndə ñaŋ ñagakəleinu alo iguɽi gəbërnia seiṯun igi ged̶əñwa na ñagakad̶ənu iguɽi gəbërnia seiṯun eŋen iŋi ŋafo ŋageiya ŋen ŋëɽənu ananoŋ ŋen d̶eṯəm ŋaməñaṯa orəba igi kaiñ ṯa reṯia d̶urri raɽwad̶aṯa rəkad̶ənia iguɽi egen.
Rəmwa rwonaṯa rageiyaca led̶a pred̶ ŋəbaiya nano
25 Egaber egwonaṯa ṯa ñagaijəba, lorldaiñ, ŋen ŋəŋaməɽa iŋi ŋërrəŋeid̶ənu, ñagəberṯia d̶ələŋeṯa ŋen nəsi ed̶alo ṯa ñerṯe bəɽan, ṯa led̶a l-Israyil ŋəṯəɽa eŋen ŋaɽo təgətəg, ṯa məldin led̶a pred̶ ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ ildi luṯənu aleṯa Rəmwa nano ikərəŋ, 26 nṯia d̶ad̶d̶a d̶ənəŋ id̶i led̶a pred̶ l-Israyil lid̶i alëbərni, garno ŋen ŋəwërd̶ənu ṯa,
“Ed̶a igi gəɽo Đëbəria gid̶i aŋela alo yi-Siyun,
na gid̶i aŋgeici ŋen pred̶ iŋi gerṯe ŋə-Rəmwa eled̶a lə-Yagub.
27 Na fəd̶ərreid̶ia eŋen d̶əlëɽəñi id̶i ñagid̶i ñid̶i,
liga igid̶i iŋgeici ŋen eŋen ŋeicia.”
28 Ŋen ŋanṯa Alyawuḏ yaned̶o ŋen ŋəŋəra ŋ-Almasiya yënəŋulu yaɽo d̶əgeiya Rəmwa ŋen ŋanṯa ñaŋ, orn eŋen ŋəd̶woṯa d̶ə-Rəmwa yënəŋulu yaɽo led̶a ildi rënəŋu rəbwaliya ŋen ŋanṯa eṯenanda ləpənde. 29 Ŋen ŋanṯa d̶ənaica məɽəməɽeñ na d̶undəd̶ia d̶ə-Rəmwa, lënəŋulu laber laməlëd̶ənia kwai kwai. 30 Ŋen ŋanṯa garno ananoŋ ñaganed̶o ṯa ñanne ŋen ŋə-Rəmwa, orn d̶əñid̶i Rəmwa rageiyacənde ŋəbaiya nano ŋen ŋanṯa Alyawuḏ yaned̶o ṯa yanna, 31 nṯia com d̶əñid̶i yënəŋulu yaned̶o yenna ŋen ŋanṯa ñagageiyainu ŋəbaiya nano, ṯa yënəŋulu com aigeiyaini ŋəbaiya nano d̶əñid̶i. 32 Ŋen ŋanṯa Rəmwa rid̶u led̶a pred̶ lëndənu ṯa laned̶o lənna, ṯa rënəŋu arələgeiyace ŋəbaiya nano pred̶.
Rəmwa arnaneini ŋaɽrwa
33 Ǝsëgi gəɽwad̶aṯa gələŋeṯa d̶oliano d̶əŋen ŋəŋəra ŋə-Rəmwa na d̶ələŋeṯa ŋen nəsi d̶əlëɽəŋu na d̶ələŋeṯa d̶əlëɽəŋu? Ǝsëgi gəɽwad̶aṯa gəgagwonda d̶akənua d̶əlëɽəŋu na əsëgi gəɽwad̶aṯa gəfid̶ia rad̶ rəlëɽəŋu irri rënəŋu rəbəd̶ia ŋen ŋəlëɽəŋu? 34 Ŋen ŋarno ad̶am gə-Rəmwa gaṯa,
“Ǝsëgi gələŋeṯo ŋəṯəɽa ŋ-Eləŋ Rəmwa?
Walla əsëgi gërrəŋaicəma ŋen?
35 Walla əsëgi gənaico Rəmwa wagənəŋ,
ṯa Rəmwa arəmuɽəbiṯi d̶əpəɽa ŋen ŋanṯa wagi?”
36 Ŋen ŋanṯa laŋge pred̶ leṯo iŋu, na laŋge pred̶ laməṯia ŋuga, na laŋge pred̶ lafo ŋen ŋanṯaŋu. Egabeɽəd̶ia Rəmwa ṯa arnaneini ŋaɽrwa bəɽəbəte. Amin