Ikyi Tavouni'bai ro ni 'Buzelesi
1 Äti Yesu te 'ba'desi Beteleme se orivoya Yuda ya ana ya tu Eroda 'bädri'ba rosi. Uti ndaro vosi oko, tavouni'bai ikyiyite ni 'buzelesi le Yerusalema ya 2 ejiyitate ekye: “Nda se ätibe a'done 'bädri'ba Yudai ro ono gaŋwaro ya? Tana màndre 'bi'bi ndaro efote ni 'buzelesi, ago mìkyi ono nda mätune.”
3 Ondro Eroda 'bädri'ba keri ta ono te oko yana a'dote loŋgaloŋga ro, ago Yerusalema'bai cini kpa inye. 4 Ago ondro nda kokotokala kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe te oko, nda eji ànya te ekye: “Ätina Mesiya eŋwaro ya?”
5 Ànya zayitadrite ekye: “Beteleme Yuda roya; tana ono ni tase nebi kegyibe owo ekye:
6 ‘Mi Beteleme se wari Yuda roya ono,
mi ko orivoya pari giṛiŋwa ni 'bakicii Yuda ro lakosi;
tana ni miya dri'ba efona 'da
se lepena lidri maro Yisaraele 'da.’ ”
7 'Dooko Eroda zi tavouni'bai te ndrwi ago usu tuse 'bi'bi kaka'darube sina ana taŋgyena teni ànya resi. 8 Ndi nda zo ànya te Beteleme ya, atate ekye: “Nyòyi nyèji tavo ŋgagaŋwa se ono ro ŋgye; ondro nyùsu nda te oko, nyòlogo tana märi mäkyi robe kpa nda mätune.”
9 Tavouni'bai oyiyite oso 'bädri'ba kota ànya be ronye; ago 'bi'bi se ànya kondreyibe ṛoni 'buzele ana, 'dete käti ànyari, kyi edrete le vose ŋgagaŋwa ana ku'dube kigye ana dri. 10 Ondro tavouni'bai kondreyi 'bi'bi te oko, ànya yeyi riyä te ndra ago a'doyite riyäro amba. 11 Ago ànya ciyite zo ya ago ndreyi ŋgagaŋwa se ana te ndi Maria endre ndaro be, ndi ànya soyi kaya te vuru ndi mätuyi nda te. 'Dooko ànya piyi gbolo ànyaro te, ozoyi ŋgapäṛi te ndäri, logo läguläguro, ŋga ŋgutruro yi, ndi Koto'boŋwà tägyi ŋgutruro be.
12 Ago Lu emba tavouni'bai te tori si ko ànyari ogone Eroda resi, ago ànya goyite 'bädri ànyaro ya liti to yasi.
Umu Ezipeto ya
13 Oyi tavouni'bai ro vosi oko, malaika Opi ro ka'darute Yosepa ri tori si ekye: “Miŋga, miru ŋgagaŋwa 'do ndi endre ndaro be, mimu ànya be Ezipeto ya, ago miri lau madale mapena ta ni miri; tana Eroda kaoye tavo uṛine ŋgagaŋwa 'do ufune.”
14 Yosepa ŋgate ni u'duvoya, ru ŋgagaŋwa ana ndi endre ndaro be te ŋgäkyi si, oyite ànya be Ezipeto ya, 15 ago rite lau madale Eroda dra lutu. Tase ono a'dote nonye tana tase Opi katabe nebi si ana ka'do robe ŋgye, se ekye: “Mäzi ŋgwa maro teni Ezipeto yasi.”
Ufu ŋgagaŋwai ro
16 Ondro Eroda kondrete tavouni'bai odoyi nda te oko, nda a'dote kyilaro, ago ozotate ŋgagaŋwai cini àgoro se Beteleme ya ndi 'batiazi se lomvoigyesi 'do robe tufune, eto ni se ndroa na ritu ya egogwo vuru ro, oso se nda kuni tana be ni tavouni'bai resi ana ronye.
17 Tase ono 'ba ata se nebi Yeremaya katabe ana sate ŋgye mina ya se ekye:
18 “Eri kporo teni Rama yasi,
liyi ndi ruṛu be.
Raele ka liyi ni ŋgàga anyaro ta;
anya gatezo yi i'dwene,
tana ànya todrate.”
Ego ni Ezipeto yasi
19 Odra Eroda ro vosi oko, malaika Opi ro ka'darute Yosepa ri tori si Ezipeto ya, 20 atate ekye: “Miŋga teri, miru ŋgagaŋwa 'do ndi endre ndaro be, ago migo wari Yisaraele roya, tana ànya se koleyibe ŋgagaŋwa 'do ufune iyi todrayite.” 21 Ta'dota nda ŋgate, ru ŋgagaŋwa se ana te ndi endre ndaro be, ago goyite wari Yisaraele roya.
22 Ondro Yosepa keri tate ekye Erekelausa go rini 'bädri'ba ro Yuda dri vo Eroda täpi ndaro roya oko, nda a'dote turiro ogovoya lau. Ago emba nda te tori si, ago nda pirute wari Galilaya roya 23 nda oyite ago rite 'ba'desi se äzibe Nazareta ana ya. Tana tase ata be nebi si ana ka'do robe ŋgye, se ekye: “Äzina nda 'da Nazareta'ba.”
Ŋen ŋəled̶a ildi lələŋeṯo ŋen nəsi leṯo Yesu nano ŋen gələŋənu
1 Ndə Yesu gələŋeinu alo yi-Beṯlam alo Yuḏiya, iliga Iruḏus gəɽo eləŋ. Led̶a ildi lələŋeṯo ŋen nəsi lalo yenəŋ nwaldaŋ kaiñ Ndelia leṯo alo yi-Ursalim, ldaṯa, 2 “Gënəŋu gwëtu ŋga igi gələŋənu gəɽo Eləŋ g-Alyawuḏ? Ŋen ŋanṯa ñagaseicu d̶opa d̶əlëɽəŋu d̶ətwod̶o Ndelia na ñageṯo ṯa ñamukwud̶əñiṯialo.” 3 Ndə eləŋ Iruḏus gəno ŋen iŋi, nəŋgərd̶e kaiñ, na led̶a pred̶ lalo yi-Ursalim com. 4 Orn gënəŋu nəŋundəd̶aici nələŋ ldəɽo pred̶ nəkana, na led̶a ildi ləbërrəŋaid̶ia ŋen ŋ-Alganun l-Israyil nəŋəleɽəd̶e ṯa, “Almasiya gid̶i aŋələŋeini ŋga?” 5 Lënəŋulu ldəmeiṯi ṯa, “Irnuŋ gəbërnia Beṯlam alo Yuḏiya, ŋen ŋanṯa ŋen ŋawërd̶ənu nabiya,
6 ‘Aganəŋa ya Beṯlam alo yi-Yaud̶a agero agəta agəməñaṯo irnuŋ pred̶ galo gə-Yaud̶a kwai kwai.
Ŋen ŋanṯa Eləŋ gid̶i aŋətwod̶e eŋa igi gid̶i aŋərəmoṯe led̶a əllëɽəñi l-Israyil’.”
7 Orn Iruḏus nəŋundəd̶i led̶a lələŋeṯo ŋen nəsi ŋoɽoma ildi leṯo nwaldaŋ nəŋəleɽəd̶e ṯa aŋələŋeṯe liga d̶urri ildi d̶opa d̶ətwod̶au. 8 Nṯia gënəŋu nəŋələd̶waṯe alo yi-Beṯlam, nəŋəleiṯi ṯa, “Mbər ñekeɽəd̶e ŋen d̶urri ŋəŋere, na ndə ñagəfid̶u, elar ñaiñəlwaɽəṯi ṯa, igënəñi yela yud̶əñiṯialo com.” 9 Ndə led̶a lələŋeṯo ŋen nəsi ləno ŋen ŋeləŋ ldətwod̶e ldabəla na d̶opa id̶i ləseicu ŋen d̶ətwod̶o Ndelia nḏəlafəṯi nëiñua nḏəd̶uri eɽa ed̶əpe igi ŋere ŋəfau. 10 Ndə ləseicu d̶opa ldəŋəreṯe nano d̶əŋəra nano d̶oɽra kaiñ. 11 Orn ldënṯi egeɽa, ldəseici ŋere iŋi ləfo ləŋgenga gəbërnia Mariam, na lënəŋulu ldukwud̶əñiṯialo. Ldəgagid̶i sanḏug esen ldəmanaice aḏaəb, na ŋela ŋəmwad̶a gaiñəla kaiñ ŋəbërnia luban, na waŋge gəbërnia murra (laŋge ildi lwaiña iliano kaiñ). 12 Orn led̶a ildi lələŋeṯo ŋen nəsi ld̶əlwaɽənṯi iŋurid̶ ṯa alerṯe loɽəbaṯa Iruḏus nano, nṯia ldətwod̶e ldəməñe ed̶ad̶ d̶ərto, ldoɽəbaṯe irnuŋ egen.
Ŋen ŋəd̶obəd̶aṯa alo yi-Masr
13 Ndə led̶a ildi lələŋeṯo ŋen nəsi ləbəɽo, malaiyəka d̶-Eləŋ Rəmwa nḏeṯa Yusif nano iŋurid̶ nḏəmeiṯi ṯa, “Twod̶o, ŋame ŋere na ləŋgen, ñaɽe taltal alo yi-Masr, ñaɽaŋad̶aṯe tu ṯia oro igid̶i indəlwaɽəṯi, ŋen ŋanṯa Iruḏus gid̶i aŋəpwaiñe ŋere ṯa aŋəɽiñe.” 14 Yusif nəŋətwod̶e uləŋgi nəŋəme ŋere na ləŋgen, ldabəṯa alo yi-Masr, 15 na lënəŋulu ldəɽaŋe tu pərr na Iruḏus nəŋaiye. Ŋen iŋi ŋaɽo ṯia, ṯa ŋen Eləŋ Rəmwa rəlwaɽo nabiya aŋəɽiñəd̶eini ndə raṯa, “Igundəd̶u Id̶ia gəlëɽəñi alo yi-Masr.”
Ŋen Iruḏus gəɽiño ñere ñalo yi-Beṯlam
16 Ndə Iruḏus gəseicu ṯa led̶a ildi leṯo nwaldaŋ lid̶əma ŋad̶əna nəŋəciṯano kaiñ, nəŋəd̶waṯe askari ywaiña neɽiñe ñere pred̶ ñərrwa alo yi-Beṯlam, na alo yi-Beṯlam ṯwaiñ iñi ñerṯo nṯəlia nəɽijan, na ñərra ñəmulu ñəberṯia nṯəlia nəɽijan, ŋen ŋarno liga ildi gënəŋu gërrəŋeinu ŋen ŋənələŋ. 17 Nṯia ŋen ŋəɽiñəd̶einu iŋi anabi Irəmiya gəlwaɽo ndə gaṯa,
18 “Olia ganənu alo ye-Rama, gəd̶ara na gəd̶wana kaiñ.
Rayil gabara ŋen ŋanṯa ñere ñəlëɽəŋu, nəŋəned̶e gəbəɽiniano ŋen ŋanṯa ñere ñero d̶əge.”
Ŋen ŋəd̶oɽəbəd̶ia alo yi-Masr
19 Ndə Iruḏus gaiyo d̶əge, malaiyəka d̶-Eləŋ Rəmwa nḏeṯa Yusif nano iŋurid̶ alo yi-Masr, 20 nḏəmeiṯi ṯa, “Twod̶o, ŋame ŋere na ləŋgen, ñoɽəbaṯe alo y-Israyil, ŋen ŋanṯa led̶a laiyo ildi lwonaṯa ləɽiña ŋere.” 21 Orn gënəŋu nəŋətwod̶e, nəŋəme ŋere na ləŋgen, ldoɽəbaṯe alo y-Israyil. 22 Orn ndə Yusif gəno ṯa Arkilawus garraṯo eŋələŋ ŋeṯen Iruḏus nəŋəɽeṯe eləŋ galo Yuḏiya, nəŋəd̶əñiṯalo ṯa goɽəbaṯa alo yakəl nəgabəṯa alo yi-Jalil ndə gërrəŋeinu ŋen ṯia iŋurid̶. 23 Gënəŋu gabəɽo nəŋəfeṯe alo yenəŋ ibërnia Nasəraṯ, ṯa ŋen aŋəɽiñad̶eini iŋi anəbiya yelwaɽo ṯa, “Gënəŋu gid̶i aŋënəjəni Nasəriya.”