Lapidriopi Timele Lekye'ba ro
1 Yesu atate ekye: “Ma ugu taŋgye iti ämiri: 'dise ci kote gyolo timele roya dereŋwa yasi, oko tu gwo vo to aza yasi, orivoya kugu yi ago ŋgatopa'ba yi. 2 Oko 'dise kabe oci dereŋwa yasi orivoya lekye'ba timele ro. 3 Dereŋwa gaga'ba pi dereŋwa te ndäri, timele eri läzi ndaro ndi ondro nda kate timele modo ndaro ro uzi ävuru si owo, ago nda oro ànya te tesi. 4 Ondro nda kolofo ànya te tesi oko, nda 'dete käti ànyari, ago timele sote nda vo, tana ànya niyi drî ndaro te. 5 Ànya osonayi ko 'di to vo, oko ànya umuna ṛo pere ni 'di inye 'do ri, tana ànya niyi drî ndaro ko.” 6 Yesu iti lapidri ono te ànyari, oko ànya niyi takaci tase nda kusube ana ro ko.
Yesu Lekye'ba Kado yi
7 Ago Yesu atate to'di ekye: “Ma ugu taŋgye iti ämiri. Ma orivoya dereŋwa timele ro owo. 8 Azaka se cini kikyibe käti ni märi orivoya kuguyi ago ŋgatopa'bai, oko timele eri ta ànyaro kote. 9 Ma orivoya dereŋwa yi. Nda se kabe oci ma ya si apana ndi, nda ocina ndi ago ofona ndi tesi ago usuna lowo ndi. 10 Kugu ka ikyi toto ŋga kugune, ufune ago perene. Mikyite tana nyà'do robe adri be; adri se parandra be.
11 “Ma orivoya ni lekye'ba kado yi, se ṛo olebe odrane ta timele rota. 12 Mano se kabe päläti uruuru, se ko lekye'ba yi ago timele ko modo ndaro ro, kondre ihwi be ikyivoya, nda e'be timele te ago mu ṛo umu; ago ihwi ru timele te ago pere ànya te. 13 Päläti uru'ba mute tana nda toto päläti uru'ba yi ago ti ta timele ro ko. 14 Ma orivoya ni lekye'ba kado yi, mäni timele maro ndi, ago timele maro ni ma ndi, 15 kpa oso Täpi kuni mabe ronye ago mäni Täpi be ronye, ago mozo mate odrana timele ta. 16 Timele azaka orivoya se kpa maro se ànya i'do gyolo ono ya. Beṛo märi ànya ezine kpa; ànya erinayi drî maro 'da, ago ànya a'donayi 'da gboko alo ro lekye'ba alodi be.
17 “Täpi lu ma tana ma ṛo olebe adri maro ozone, tana mago märu robe kpa to'di. 18 'Diaza ri adri maro urune ni märigyesi i'do, mozo ni dritai ro ole ma modo rosi. Ma mbara be anya ozone, ago ma mbara be ogone anya urune. Ono ni tase Täpi maro kota mabe oyene owo.”
19 Rulonyi go a'dote kpa to'di Yudai lako ta ata kwoi rota. 20 Amba ànyaro uguyi atate ekye: “Nda demona be! Nda orivoya drikoziro be! Nyà ta ndaro erina etaya?”
21 Oko azaka uguyi atate ekye: “Mano demona be unina ko atane oso nonye. Demona unina voondre ozone lidri miako ro ri eŋwanye ya?”
Yudai Ga Yesu Tezo
22 Te orivoya meṛi si, ago Karama Yekalu Äṛu ro a te oyena Yerusalema ya. 23 Yesu ka ugu aba ndiṛi Solomo ro Yekalu ya yasi, 24 ondro lidri kotokalate ŋgulu nda lomvo oko ejiyitate ekye: “Nya ama o'ba ugu a'done wiriwiriro tuna mu'du eŋwanye ya? Nyiti ta ŋbelero ämäri: inye'do mi Mesiya owo ya?”
25 Yesu zatadrite ekye: “Miti ta ṛote nja ämiri, oko mìle ko omane ta maro ya. Taoye se mabe oyena drikaca Täpi maro rosi ka ta maro itina, 26 oko mìle ko omane, tana ami ko orivoya timele maro. 27 Timele maro ka drî maro eri, mäni ànya ndi, ago ànya soyi ndi mavo. 28 Ma adri äduako ozo ànyari, ago ànya odrana ko alona. 'Diaza alo unina ko ànya ivune ni märigyesi. 29 Ŋgase Täpi maro kozote märi orivoya 'desipara ndrani ŋga cini ri, ago 'diaza alo unina ko ànya ivune ni Täpi maro rigyesi. 30 Täpi ndi mabe orivoya alo.”
31 'Dooko lidri go ruyi kuniŋwà te nda ovoza sina. 32 Yesu atate ànyari ekye: “Maye taoye amba kado te ami milesi se Täpi kozote märi oyene; taoye kwoi se eŋwani nyà ma ovo tana roya?”
33 Ànya zayitadrite ekye: “Mà ko mi ovo kuni si ta tase aza kado oye rota, oko ta Lu o'da rota ayani! Mi orivoya toto lidri yi, oko nya ojo andivo miro o'bane a'done Lu ro!”
34 Yesu zatadrite ekye: “Egyitate Ota modo amiro roya anjioko Lu atate ekye: ‘Ami orivoya lui.’ 35 Mä̀ni ndi anjioko tase taegyi kabe atana orivoya endaro äduako; ago Lu zi lidri se kai te lui, lidri se ozo lazo ndaro te ànyari ono. 36 Oko ta maro ta, Täpi nji ma te ago ezo ma te 'bädri ya. Ka'do inye, nyàtana eŋwanye mìkye ma Lu o'da, tana tase matabe makye ma ni Ŋgwa Lu ro ono ta ya? 37 Ka'do inye mìma ko ma ya, ondro ka'do ma kote tase Täpi maro kolebe märi oyene oyena owo. 38 Oko ondro maye ànya ndi, ka'do inye mìma ca ko ma ya, beṛo ämiri omane taoye maro si, tana mìni ṛobe anjioko Täpi orivoya ma ya ago ma orivoya Täpi ya.”
39 Ànya go ojoyi kpate Yesu urune to'di, oko nda pavote ni drí ànyaro yasi.
40 'Dooko Yesu go oyite kovole Golo Yaradene tasi vose Yoane koye bapatisi be kigye ana ya, ago nda rite lau. 41 Lidri amba ikyite ndare, ànya atayite ekye: “Yoane ye talaro ro kote, oko tase cini nda katabe ta mano ono rota orivoya endaro.”
42 Ago amba lidri ro se lau ana mate nda ya.
Ŋen ŋawujənu ŋed̶a gəsia yaŋala
1 “Đeṯəm, d̶eṯəm, igandəlwaɽəṯia ṯa, ed̶a gəber gəbënṯia igëuwər gəwarra gəyaŋala, orn nəŋəmuri alo yerto. Gënəŋu gaɽo oɽom. 2 Orn gënəŋu igi gəbërnəṯia igëuwər gënəŋu gaɽo ed̶a gəsia yaŋala. 3 Ed̶a igi gənwana ëuwər gamagəgiṯia ëuwər, na yaŋala yanna olia gəlëɽəŋu. Gënəŋu gwurundəd̶ia yaŋala ndrəŋəna enen na gënəŋu galəməndeiṯia nëiñua. 4 Na ndə gënəŋu gəməñeicu yaŋala pred̶ ndëuwər, gënəŋu naŋəlafəṯi nëiñua, na yaŋala ṯaiyəmaiteṯo alo, ŋen ŋanṯa yaləŋeṯo olia gəlëɽəŋu. 5 Yënəŋulu yaber yeteṯa ed̶a gərto, orn yamalaldiñəṯia ŋen ŋanṯa yaŋala yaijəba olia ged̶a gərto.” 6 Yesu galwaɽəṯu led̶a ŋen iŋi ŋawujənu orn ldaijəbeṯe ŋen iŋi gënəŋu gəlwaɽo.
Yesu gaɽo ed̶a gəŋəra igi gəsia yaŋala ŋopia
7 Nṯia Yesu nəŋəlwaɽəṯi təŋ ṯa, “Đeṯəm, d̶eṯəm, igandəlwaɽəṯia ṯa igënəñi egaɽo ëuwər ewarra gəyaŋala, 8 led̶a pred̶ ildi leṯo ananoŋ, lënəŋulu laɽo ndom, orn yaŋala yero yelənaṯa. 9 Igënəñi egaɽo ëuwər. Ndə ed̶a gənəŋ gënṯu ñiga gid̶i aŋëbərni, na gënəŋu gid̶i aŋënṯi na gid̶i aŋəməñe aŋəfid̶i ŋaiña ŋəŋəra. 10 Oɽom yero yeṯo illi ṯa aŋid̶i ŋoɽoma, na ṯa aŋəɽiñəd̶e na ṯa aŋgerd̶e. Igënəñi egeṯo ṯa lënəŋulu alerṯe d̶əməṯia, na ṯa alerṯe d̶əməṯia d̶əɽiñəd̶einu d̶urri.
11 “Egaɽo ed̶a gəŋəra gəsia yaŋala ŋopia, igi gid̶i aŋənaid̶e d̶əməṯia d̶əlëɽəŋu ŋen ŋanṯa yaŋala. Ed̶a gəsia yaŋala na yaŋala 12 Ndə ed̶a gəmamənu ṯa aŋid̶i ŋəmëɽria igi gerṯe ed̶a gəsia yaŋala, igi gerṯe yaŋala yilëɽəŋu, gënəŋu ṯaŋəseicu alkəraiñ ywëtu yeṯo nəŋəṯad̶e yaŋala alo nəŋəlaldəñe na alkəraiñ niyarrəpe yaŋala yemaṯan niyəlëldəd̶i alo isi yiṯënu. 13 Ed̶a igi gəmamənu ṯa aŋid̶i ŋəmëɽria galaldəña ŋen ŋanṯa gënəŋu gamamənu ṯa aŋid̶i ŋəmëɽria na gaber gəbəɽica yaŋalano. 14 Igënəñi egaɽo ed̶a gəŋəra gəsia yaŋala ŋopia na egaləŋeṯo yaŋala ilëɽəñi na yaŋala ilëɽəñi yaləŋeṯəñe. 15 Ŋen ŋarno Đaṯa gələŋeṯəñe, na egaləŋeṯo Đaṯa na eganaid̶ia d̶əməṯia d̶əlëɽəñi ŋen ŋanṯa yaŋala. 16 Na egerṯo yaŋala emən təŋ gerṯe yəwarra igi, na d̶eṯəm egabəla eləma com na yënəŋulu yid̶i ṯaino olia gəlëɽəñi na warra aŋəɽeṯe gonto na ed̶a aŋəɽeṯe gonto gəsia yaŋala.
17 “Ŋen ŋafəṯia Đaṯa gabwaiñiya ŋen ŋanṯa eganaid̶ia d̶əməṯia d̶əlëɽəñi, na igid̶i yuɽəbəd̶i təŋ. 18 Ed̶a gero gənəŋ gaiñəmaṯa d̶əməṯia orn eganaid̶ia bəɽan. Egerṯo ŋələŋe ṯa igid̶i enaid̶e na egerṯo ŋələŋe ṯa yuɽəbəd̶i. Fəŋen iŋi Bapa gəlëɽəñi gəlwaɽəṯiñi ṯa yid̶i.”
19 Alyawuḏ nendəd̶iano neyerṯe ŋen ɽetəɽeteo təŋ ŋen ŋanṯa ŋen iŋi Yesu gəlwaɽo. 20 Na led̶a lwaiña iŋulu ldaëa, “Gënəŋu gerṯo usila nano geicia! Na gaɽo ëɽia! Ləgəmanaṯar ed̶a?” 21 Orn ləmaṯan ldaṯa, “Ŋen iŋi gerṯe ŋed̶a gerṯo usila nano geicia! Usila geicia gaɽwad̶aṯa gəbəd̶ia ed̶a gəŋəlisi aŋəseid̶i?”
Ŋen Alyawuḏ yegeiyo Yesu
22 Iliga ëməd̶ia gəfo alo yi-Ursalim gəd̶ənaid̶ia d̶əmaijən na obəd̶aiya gaɽo. 23 Na Yesu gëninia ig-Alekəl iltu lə-Suliman ildi labijəd̶ənu ləd̶əraiñjala. 24 Na Alyawuḏ nimad̶iṯi nimeiṯi ṯa, “Agandəŋgiṯia ñagəred̶ia eŋəɽwa ndwaŋ aŋela? Ndə aganəŋa agəɽo Almasiya d̶eṯəm, lwaɽəṯənde təmwar?”
25 Yesu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Igalwaɽəṯənde na ñagero ñagəbëndia ŋen ŋəlëɽəñi. Ŋəmëɽria iŋi igəbəd̶ia igirəŋ gə-Bapa ŋaɽo d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəñi, 26 orn ñagero ñagəbëndia ŋen iŋi, ŋen ŋanṯa gerṯe ñagaɽo yaŋala ilëɽəñi, ŋen ŋarno igəlwaɽəṯənde. 27 Yaŋala ilëɽəñi yanna olia gəlëɽəñi na egaləŋeṯəlo na yënəŋulu yaiñəteṯa, 28 na egalənanaica d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte na yaber yid̶i aiyəməndëd̶əni kwai kwai, na ed̶a gero gid̶i aŋaiñəlabaṯe ed̶əŋ. 29 Bapa igi gənaicəñəlo, gënəŋu gwonḏaṯo gaməñaṯo ŋabəɽa pred̶, na ed̶a gero gənəŋ gəɽwad̶aṯia gəlabaṯa Bapa ed̶əŋ d̶əlëɽəŋu. 30 Bapa na ñi ñagaɽo ñagonto.”
31 Ŋen ŋafəṯia Alyawuḏ niyarrəpe ŋwandra ṯa aiyəmaleməndaiye. 32 Na Yesu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Igërrəŋaicənde ŋen ŋwaiña ŋame i-Đaṯa gəlëɽəñi, ŋen ŋaŋga ŋənəŋ igid̶u ñagwonaṯa ñagaiñəməndaiya ŋwandraŋa?”
33 Alyawuḏ nimuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ñagaber ñagwonaṯa ñaŋəməndaiya ŋwandraŋa ŋen ŋanṯa wagəŋəra, orn ŋen ŋanṯa agaɽwata olia gə-Rəmwa geicia! Ŋen ŋanṯa aganəŋa agaɽo ed̶a, orn agëbəd̶ia etam gəlaɽəŋa gəɽo Rəmwa!” 34 Yesu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ŋen ŋarno ŋəwërd̶ənu ig-Alganun esalo ŋəbaṯa, ‘Ñaŋ ñagaɽo imwa?’ 35 Rəmwa rundəd̶ia led̶a ildi imwa ildi ŋen ŋəlëɽəŋu ŋəneinəlo. Na nëndr ləgaləŋeṯr ṯa ŋen ad̶am gə-Rəmwa gəlwaɽo ŋafo ŋopia bəɽəbəte. 36 Garno eŋen ŋəlëɽəñi ṯia ñiŋgi Đaṯa gəlëɽəñi gwoṯəñe, na gəd̶waṯəñe alo. Ŋen ŋanṯau ñagəbaṯa egaɽwata olia gə-Rəmwa geicia, ŋen ŋanṯa egaṯa ṯa, igënəñi egaɽo Id̶ia gə-Rəmwa? 37 Ndə egəber igəbəd̶ia ŋəmëɽria ŋə-Bapa ñerṯe ñabëndia ŋen ŋəlëɽəñi, 38 orn ndə igəbəd̶ia ŋəmëɽria ŋə-Đaṯa, ndə ñagəber ñagəbëndia ŋen ŋəlëɽəñi, ëndr ŋen ŋəŋəmëɽria, ṯa ñaseici na ñëndi ŋen ṯa Đaṯa gafəñau na egafo i-Đaṯa.” 39 Ŋen ŋafəṯia yënəŋulu yafo ywonaṯa yimëndia təŋ orn gënəŋu nəŋəloməñe.
40 Nṯia Yesu nəŋuɽəd̶i ed̶əbarlda d̶-Urḏun nəŋərəmaṯe alo isi Yuanna gəfo gaunanaicia led̶a mamuḏiya ananoŋ, na gënəŋu nəŋəɽaŋe tu. 41 Na liji lwaiña ldəmeṯa nano ldəlwaɽe ṯa, “Yuanna gero gəbəd̶ia aŋwara orn ŋen pred̶ gënəŋu gaɽwato eŋen ŋəmaje igi ŋafo d̶eṯəm.” 42 Na led̶a lwaiña ldëndi ŋen ŋə-Yesu alo isei.