Mätu 'Bädri ro ndi Vo'buyakuru robe
1 Tao'baro käti orivoya ota mätu robe ago lidri ede vo mätu ro kpate. 2 Eŋga mutuguṛi te kuru, se tesisi na, äzite Vo Alokado, ŋga asi edrero ndi tara'biza ambata se ozote Lu ri be orivoya kigye. 3 Boŋgo ṛiri oyioyiro kundusi mutuguṛi orivoya se äzite Vo Alokado Fondra. 4 Vo tori oloro läguläguro ŋga ŋgutruro ozaro ago Sänduku Tao'baro lomvona o'bio'biro logo läguläguro si ago lakaza läguläguro mana be orivoya kigye, dofo Arona ro se kyibii roote driigye, ago kuni kalakparo ritu se egyi ota te driigye be orivoya kigye. 5 Beti malaikai kufube orivoya Sänduku dri ka a'do Lu ro lototi ka'dana, kufu ànyaro lararute vose abe 'di e'be ta takozi rota kigye dri. Oko yauono ko orivoya tuse ta ŋga kwoi tazevona edrero sirosiro owo.
6 Ono ni ora se ara ŋga kai be owo. Kohanii ka oyi mutuguṛi tesisi ya tu cini si kama ànyaro oyene, 7 oko Kohani Fopara kaoyi toto ni ya mutuguṛi yasi roya, ago nda ka oyi toto perena alo ndroa alo ya. Nda ru kari se nda kabe ozona Lu ri ta andivo ndaro rota ago ta takozii se lidri koyebe teinye vona usuako rota. 8 Tori Alokado ka ŋgaemba ṛo ŋbelero tase cini arabe kwoi si anjioko liti ociro Vo Alokado Fondra ya äpi drigba ko'de, Ondro ka'do Mutuguṛi tesisi dri gi'du edrevo ya owo. 9 Ono ni orivoya taka'daro se kabe tu yauono ka'dana owo. Anjioko ŋgapäṛi ndi koronya se abe olona Lu ri unina ko ya mätu'bai ro o'bane wäṛiro, 10 tana ànya toto ŋgaonya ndi ŋgaumvu be ro, ago ŋgaojoro la'bi dritoto robe. Kwoi cini orivoya ota tesisi lomvo ro yi, se a'bate madale Lu ozona ota to'di lutu.
11 Oko Kristo ikyi ṛote Kohani Fopara ro ŋgase kadoro se ṛote orivoya nja noŋwa ro. Mutuguṛi se nda kabe ruindu kigye orivoya foparandra ago ŋgye ko orivoya mutuguṛi se lidri kedebe ni yi, anjioko ko telesi ŋgase a'bate 'bädri ya ono ro. 12 Ondro Kristo kocite mutuguṛi ya perena alodi ṛo 'dicini ta Vo Alokado Fondra ya oko, nda ru kari indri ro ndi 'daŋgoi robe kote ozone tori oloro ro; oko, nda rute kari modo ndaro ro ayani se ozo adri äduako te ämäri. 13 Kari indrii ndi 'daŋgoi ndi torofoi tiŋwà se azabe robe uluvute lidri se undiro drisi, tana äwäṛi ànya robe a'do undiro ànyaro onaza. 14 Ono orivoya ta endaro yi, ande tana te kari Kristo rosi! Tori äduako si nda ozo andivo ndaro te kpeye oso tori olo ŋgye ronye Lu ri. Kari ndaro wäṛina ya amaro 'da ni taawi risi, tana mìnduru robe Lu lidriidriro ri.
15 Tana ta ono ro Kristo ni 'dise kabe Tao'baro To'di ora, tana ànya se äzite Lu si ka'do robe äṛu äduako se Lu ko'ba tana be ana be. Ayena ta ono ndi tana odra a'dote se kabe lidri o'ba dritai ro ni takozi se ànya koyeyibe tuse tao'baro käti bedri losi oyevoya ana si.
16 Ta kalapäṛi rota orivoya kado tana ka'dazana anjioko lidri se koye anya be drate, 17 tana kalapäṛi orivoya ta awi yi ondro ka'do nda se koyebe orivoya lidriidriro owo, ayena tana toto odra ndaro vosi. 18 Ndi inye tao'baro se käti ayete toto oye kari rosi. 19 Käti, Musa petate lidri ri oso tase cini arabe Ota ya ronye. 'Dooko nda ru kari 'daŋgoi ndi indrii be rote, dro'bete gyi be, ago luvute buku Ota ro dri ndi lidri cini be, luvute to'bi ice se äzibe usopa rosi ndi kodo okaro be si. 20 Nda atate ekye: “Ono ni kari se tao'baro se Lu kota ami be orone owo.” 21 Liti alo ono yasi Musa luvu kari kpate Mutuguṛi Tao'baro dri, ago ŋgase cini abe losi oye sina vo mätu roya dri. 22 Ndi endaro oso ta Ota ro ronye vo ŋgacini ro äwäṛite kari si, ago e'be 'di te ta takozi rota toto ondro kari korote owo.
Olo Kristo ro Oso Tori Oloro ronye Kani Takozii Ona Zwi
23 Ŋgase kai, se orivoya kojoyi ta beti vo'buyakuru robe etosi te ṛo wäṛine liti ana yasi. Oko ŋgà vo'buyakuru ro andivo ànyaro le toriolo kadopara. 24 Tana Kristo ci kote Vo Alokado se lidri kedebe ni ya, se ni orivoya beti modo se endaro ro. Nda oyite vo'buyakuru andivona ya, se yauono nda ka'darute vo amaro ya Lu kandra. 25 Kohani Fopara Yudai ro ka oci Vo Alokado Fondra ya ndroa cini si kari koronyai 'ba ro robe. Oko Kristo ci kote andivo ndaro ozone perena amba, 26 aba ka'do gwo inye nda rite ṛo ruezane perena amba ṛo cu tu o'ba 'bädri ro rosi. Oko; yauono ondro ndroa cini tuna ro kate ugu okye oko, nda ka'darute perena alo ṛo tiṛi, takozi onaza andivo ndaro olona si. 27 Beṛo 'dicini ri odrane perena alo, ago ono vosi vurena opene Lu si. 28 Kpa oso inye ozo Kristo kpate olone tori ro perena alo takozii lidri amba ro onaza. Nda ka'daruna 'da pere ṛiri si, kote ta takozi rota, oko ànya se kabe ugu nda kwote kai opane ayani.
Ŋen ŋəd̶əbuŋṯia d̶alo na d̶elo
1 Đeṯəm d̶ərreid̶ia eŋen d̶ananoŋ d̶erṯo alganun isi yërrəŋaicia led̶a ŋen ṯa labuŋṯia Rəmwa ṯau na d̶erṯo alo yetəɽe alo isi led̶a labuŋṯiau Rəmwa. 2 Ŋen ŋanṯa kema yid̶ənu, na kema isi yindëuwərano yerṯo waŋgano gəbëndeicia isia na ṯrəbesa ano na aicəbano igi gëɽənu Rəmwa nëiñua. Alo isi yabernia alo yid̶əñinu yetəɽe. 3 Na kema ywomən orəba nano erenia ilëɽua yibërnia alo yid̶əñinu yetəɽe yeməñaṯo lorəba pred̶. 4 Alo isi yerṯo ad̶una yeŋela iŋi ŋuɽənia ŋen ŋanṯa d̶ubwa d̶abwoṯwa elo, isi yid̶ənu aḏḏaəbya, na yerṯo sanḏug ano id̶ərreid̶ia eŋen isi yiternu pred̶ aḏḏaəbya, sanḏug isi yerṯo ləmbwalua ano ləḏaəb ildi lerṯo almanna ano, na yerṯo ləfra ano l-Arun ildi luɽijənu nəñwaṯen, na yerṯo ŋwandra ano iŋi ŋerṯo d̶ərreid̶iano eŋen d̶ananoŋ id̶i d̶əwerd̶ənu. Kana na ad̶una yuɽainia ŋela 5 Na sanḏug yerṯo laŋge ed̶əpe ləɽijan larno malaiyəka ildi ləɽo ŋaməla ṯa Rəmwa rafo alo isi ŋaɽrwaŋa. Na lënəŋulu lëɽu usila nano isi ibërnia alo id̶əbëɽəd̶ia eŋen. Orn ñagaber ñagəɽwad̶aṯa ñagəɽwata ŋen ŋwaiña elaŋge ildi.
6 Ŋen alo isi yiṯuɽeinu ṯia, kana pred̶ yəbërnṯia ekema yindëuwərano ṯa aiyid̶i ŋəmëɽria eŋen. 7 Orn ed̶a gero gəbënṯia alo isi egwaŋano, illi eləŋ goɽra gəkana gəbërnṯia lomanto igiṯəlia na gerṯe məɽəməɽeñ orn ŋəfəniŋa iŋi gənaid̶ia ŋen ŋanṯaŋu na ŋen ŋanṯa ŋen ŋəfo mənna ŋəled̶a pred̶. 8 Ŋenŋa iŋi Usila Gətəɽe gəbërrəŋaid̶ia ŋen ṯa d̶ad̶ id̶i d̶əbënṯia alo isi yid̶əñinu yetəɽe yeməñaṯo lorəba pred̶ d̶amulu d̶əgagid̶ənia ŋen kema yindëuwərano yerṯo ŋeniano məldin. 9 Kema yaɽo sura iliga ildi. Đənaid̶ia na d̶əɽəd̶ənia lənaneid̶ənu orn laŋge ildi laber ləɽwad̶aṯa ləbəd̶ia nara nəɽwata d̶eṯəm nəɽiñad̶einu nəled̶a ildi ləbuŋṯia Rəmwa, 10 ŋen ŋanṯa laŋge ildi lafo ikərəŋ eŋen ŋəlaŋge led̶a ldəsa na ldəṯia na eŋen ŋəd̶wasənia. Ŋen iŋi ŋaŋəno ŋafo ikərəŋ liga ləmulu leṯo ildi Rəmwa rəbəd̶iau laŋge pred̶ ləd̶urwaṯo.
11 Orn Almasiya geṯo gəɽo eləŋ goɽra gəkana gəlaŋge ləŋəra ildi leṯo d̶əñid̶i. Gënəŋu gënṯu nəŋəməñe ekema isi yeŋəra na yiɽiñəd̶einu kaiñ yeməñaṯo orəba, isi gerṯe yid̶ənu rəŋəra rəled̶a, nṯia gerṯe yalo isi, 12 nəŋënṯi alo yid̶əñinu yetəɽe yeməñaṯo lorəba pred̶ lomanto d̶əge. Gënəŋu gero gəbënṯia ŋəfəniŋa ŋəñwad̶o walla ŋəñənḏəri, orn gënṯu ŋəfəniŋa ŋəlëɽəŋu, nṯia gid̶u d̶əpəɽa d̶əbəɽəbəte ŋen ŋanṯa nëndr. 13 Ndə d̶əməndeinia ŋəfəniŋa ŋəñwad̶o na ŋəñənḏəri na d̶əməndeinia ubwonaga gəṯia roɽo ləɽwad̶aṯa ləṯoɽaṯa led̶a ildi lətaŋa, na lətəɽia aŋəno, 14 ŋen ŋaɽo d̶eṯəm kaiñ ŋaməñaṯo ŋen iŋi ṯa ŋəfəni ŋ-Almasiya, igi gənaid̶o etam gəlëɽəŋu i-Rəmwa gəɽo d̶əɽəd̶ənia ig-Usila gəlëɽəŋu igi gəbəɽəbəte, ŋid̶i aŋəndwasr enare iŋəmëɽria iŋi ŋəmama ŋəɽaiñ ṯa aliṯr Rəmwa ŋəmëɽria irri rəməṯia.
15 Ŋen ŋəfəṯia Almasiya gaɽo d̶əbëɽəd̶ia id̶ərreid̶ia eŋen d̶əmaijən ṯa led̶a ildi lurəndəd̶ənu alneini d̶ərraṯa eŋen iŋi ŋəfo bəɽəbəte id̶i Rəmwa rëɽəṯəlo, ŋen ŋanṯa gënəŋu gaiyo ṯa aŋəndebərr eŋen ŋeicia ŋid̶ənu eŋen ŋəd̶ərreid̶ia eŋen d̶ananoŋ.
16 Ŋen ŋanṯa ndə ed̶a gənəŋ gəbaiya aŋəṯad̶e ŋen ŋəlëɽəŋu ŋen d̶eṯəm ṯa ŋen aŋërrəŋaid̶əni ṯa ed̶a igi gaiyo. 17 Ŋen ŋəd̶əṯad̶a ŋerṯo ŋeniano ndə ed̶a gaiyo d̶əge, ŋen ŋanṯa ŋero ŋeniano ndə ed̶a gəṯad̶a ŋen liga gəməṯo məldin. 18 Nṯia com d̶ərreid̶ia eŋen d̶ananoŋ d̶ero d̶əbəd̶ənia ŋəfəni ŋero. 19 Ndə Musa gəlwaɽəṯu led̶a ŋen pred̶ ŋalganun, gënəŋu garno ŋəfəni ŋəñənḏəri na ŋəñwad̶o ŋawaŋa na walaga gore na uɽiga gəd̶əfərjəd̶ia ŋəfəni nano na gënəŋu ŋənəfərjəd̶i ŋəfəniŋa ad̶am nano gəd̶ərreid̶ia eŋen na led̶a nano pred̶, 20 nəŋaṯa ṯa, “Fəŋəfəni ŋəd̶ərreid̶ia eŋen id̶i Rəmwa rəlwaɽəṯənde.” 21 Nṯia com Musa gafərjəd̶u ŋəfəniŋa kema nano na laŋge nano pred̶ ildi ləŋen ŋəd̶əbuŋṯia Rəmwa. 22 Đeṯəm eŋen ŋalganun laŋge lwaiña kaiñ illi lənenəŋ lid̶ənu ltəɽe ŋəfəniŋa, na ndə ŋəfəni ŋero ŋirəwa ŋen ŋeicia ŋaber ŋəɽwad̶aṯa ŋəŋgeinia.
Almasiya gaɽo d̶əɽəd̶ənia d̶oɽra
23 Ŋen ŋəfəṯia ŋen d̶eṯəm ṯa sura elaŋge lelo aiyid̶əni yetəɽe ŋenŋa iŋi. Orn laŋge lelo lënəŋulu lid̶ənu ltəɽe d̶əɽəd̶əniad̶a id̶i d̶əŋəra d̶əməñaṯo lorəba. 24 Ŋen ŋanṯa Almasiya gero gəbënṯia alo yid̶əñinu yetəɽe isi yid̶ənu rəŋəra rəled̶a, isi yeɽo sura yalo yetəɽe yed̶eṯəm, orn gënəŋu gënṯu elo, alo i-Rəmwa d̶urri, ṯa aŋeṯa Rəmwa nëiñua ŋen ŋanṯa nëndr. 25 Gënəŋu gero gəbënṯia elo ṯa aŋənaneid̶əni ñoman ñwaiña ŋen ŋarno eləŋ goɽra gəkana gəbërnṯia alo yid̶əñinu yetəɽe yeməñaṯo lorəba pred̶ nṯəlia pred̶ ŋəfəniŋa gerṯe ŋəlëɽəŋu, 26 ŋen ŋanṯa gəbanṯa ŋen ŋaɽo ṯia ṯa ŋen d̶eṯəm gənanemu ŋen ŋubwa ŋeicia jaica jaica ŋen iliga alo yid̶ənu na bəɽəbəte. Orn fəŋen ŋəd̶eṯəm ṯa gënəŋu geṯo lomanto nḏurṯu alo ṯa aŋgeici ŋen ŋeicia ŋəled̶a pred̶ d̶əɽəd̶əmad̶a id̶i d̶əɽo aŋəno ilëɽəŋu. 27 Đeṯəm garno ŋen ŋëɽənu ṯa led̶a pred̶ lid̶i alaiye lomanto oro d̶akəmia ad̶ela. 28 Nṯia com Almasiya gancid̶ənu gəɽo d̶əɽəd̶ənia lomanto d̶əge ṯa aŋgaici ŋen ŋeicia ŋəled̶a lwaiña, orn gid̶i aŋela təŋ, gerṯe eŋen ŋənəŋ ŋəŋen ŋeicia orn ṯa aŋebən led̶a d̶əge ildi ləmaṯurṯia kaiñ.