1 Ago Saulo le ufu ndaro tana ni.
Saulo Eza Kristo'bai te
Tu gi ana si känisa Yerusalema ya eto rueza te rueza koziro siomba si si. Taoma'bai cini pererute warii Yuda ro ndi Samaria be ro yasi, e'be toto lazo'bai ayani.
2 Lidri 'diri Lu ro seyi Setepano te, uguyi liyite nda ta liyi amba si.
3 Oko Saulo ojote känisa perene; ugu ocibe zo yasi zo yasi, nda oro taoma'bai te tesi, mànoago ndi 'ditoko be, ago vo ànya te kamba ya.
Ape Lazokado te Samaria ya
4 Taoma'bai se kepererube ana oyite vo cini yasi; ugu lazo ope be. 5 Filipo oyite 'bakici 'desi ya Samaria ya ago pe ta Mesiya rote lidri lau ana ri. 6 Lowa ga bi te tase Filipo katabe erine, ago ànya eriyi ta ndaro te ago ndreyi talaro ro se nda koyebe te. 7 Tori undiro efote tesi ni lidri amba yasi otre amba be, ago lidri ciṛiciṛiro amba ndi lidri ka'bo robe edete. 8 Ago riyä amba a'dote 'bakici se ana ya.
9 Mano aza äzite Simona rite lau, se kyeno 'ba Samaria'bai te larone taläkä ndaro si. Nda atate ekye yi ni 'dise para yi, 10 ago 'dise cini 'bakici ya, ni gboko cini yasi, ga bi tawi ta ndaro ya. Ànya atayite ekye: “Nda orivoya ni mbara Lu ro se äzibe Mbara Fopara ono owo.” 11 Ànya gayi bi te ta ndaro erine tana ṛo tu kyeno si nda 'ba ànya te larone taläkä ndaro ro si. 12 Oko ondro ànya komate lazo Filipo ro ta lazokado Miri 'Bädri'ba Lu ro roya ndi ta Yesu Kristo robe oko, abapatisi ànya te, mànoago ndi 'ditoko be. 13 Simona andivo na ma ta kpate; ago nda bapatisi vosi oko, rite lototi Filipo re ago a'dote larolaro ro ondro nda kondre talaro ro 'desi ndi rubä be se ayebe ana te owo.
14 Lazo'bai Yerusalema ya keri tate ekye lidri Samaria ro ruyi ata Lu rote oko, ànya zoyi Petero ndi Yoane be te ànyare. 15 Ondro ànya kesayite oko, ànya mätuyite taoma'bai ta tana ànya ka'do robe Tori Alokado be. 16 Tana drigba Tori Alokado ikyi dri ko alo aza ànyaro dri; abapatisi ànya toto ävuru Opi Yesu roya ayani. 17 'Dooko Petero ndi Yoane be 'bayi drí ànyaro te ànya dri, ago ànya a'doyite Tori Alokado be.
18 Simona ndrete ozo Tori te taoma'bai ri drio'ba lazo'bai ro ànya dri si. 'Dooko nda ozo parata te Petero ri ndi Yoane be, 19 ago atate ekye: “Nyozo mbara ono kpa märi, tana 'diaza se mabe drí maro o'ba driigye ka'do robe Tori Alokado be.”
20 Oko Petero zatadrite ekye: “Parata miro kodra ndi mibe, tana nyusu tate ŋgapäṛi Lu ro ogyene parata si! 21 Mi orivoya vo ako ago ŋga aza ako losi amaro ono ya, tana ya miro ko ŋgye Lu mile. 22 Ka'do inye, nyetadri, ni tavoora undiro miro ono yasi, ago nyämätu Opi tana ke'be mi robe tavousu oso nonye ono ta. 23 Tana mandrebe yaoso mawi ro orivoya twi mi ya ago mi orivoya kamba'ba takozi ro.”
24 Simona atate Petero ndi Yoane be ri ekye: “Gi rägu nyä̀mätu Opi ta maro ta, tana alo aza ŋgase nyàta tana be kwoi ro a'do 'da märi.”
25 Tavoedre ànyaro ndi lazo Opi ro opena be vosi oko, Petero ndi Yoane be gote Yerusalema ya, ogo ànyaro ya ànya uguyi Lazokado ope te 'baŋwà amba Samaria ro yasi.
Filipo ndi Dri'ba Etiopia robe
26 Malaika Opi ro atate Filipo ri ekye: “Miŋga ago nyoyi liti ŋgäṛiŋwa drisi se kabe oyi ni Yerusalema ya le Gaza ya yasi.” (Liti gi ono yauono aba kote kigyesi). 27 Ago Filipo ŋgate ndi oyite. Ago Etiopia'ba se orivoya dri'ba para yi lakazà 'bädri'ba toko ro Etiopia ro ro dri ana orivoya lau. Nda ikyite Yerusalema ya Lu mätune, 28 ago kugu ogo kovole 'bäru. Ago nda rite arabia ndaro ya ago kugu buku Yesaya nebi ro uzina. 29 Tori Alokado atate Filipo ri ekye: “Nyoyi arabia ana re ago miri loto lomvoigye.” 30 Filipo mute lau eri nda kugu tauzi ni buku nebi Yesaya ro yasi. Nda eji nda te ekye: “Mini tase nyabe uzina ono tana ndiya?”
31 Dri'ba zatadrite ekye: “Mänina tana eŋwanye e'be gialo 'diaza edrena tavona ni mari ya?” Ago nda eji Filipo te itune orine nda be arabia ya. 32 Vose taegyi ya nda ka ugu uzina be ni ono ekye:
“Nda labate oso timele se uguna be ufune ronye,
laba oso timelegogo se liyi ako abe kyirina olona ronye.
Nda ata ta ko.
33 Omo'do nda te ago aye vure ndaro kote ŋgye.
'Diaza i'do ta zelevoi ndaro ro tana itine,
tana ori ndaro 'bädri ya esate äduna ya.”
34 Dri'ba ana eji Filipo te ekye: “Nyiti tana märi, nebi kugu ta a'di ro atana ya? Ta andivo ndaro ro kode ta 'diaza roya?” 35 'Dooko Filipo eto ta atate; etote ni vo taegyi ono ro yasi, nda iti Lazokado ta Yesu ro rote ndäri. 36 Ago ànya kayite ugu aba liti yasi oko, ànya esayite vose gyi be ya, ago dri'ba atate ekye: “Gyi orivoya nono, e'di lagana ma ni a'dovoya bapatisi be ya?”
38 Dri'ba 'ba arabia edrete, ago Filipo ndi riti dri'ba be ciyite gyi ya, ago Filipo bapatisi nda te. 39 Ondro ànya kefoyite ni gyi yasi oko Tori Opi ro ru Filipo te. Dri'ba ndre nda kote tona, oko oyite liti ndaro ya, riyä amba si. 40 Filipo usu andivo ndaro te Asedoda ya; nda ugu oyite Kaisaria ya, ago liti ya nda ugu Lazokado ope te 'ba'desi cini yasi.
1 Na Sawul gamed̶əño id̶əɽiñənia d̶-Isṯəfanus.
Ŋen Sawul gənaico kanisa ŋen ŋubwa
Na eloman lakəl ŋen ŋatwod̶o ŋubwa kaiñ ŋəgeiya led̶a ləkanisa id̶i d̶əfo alo yi-Ursalim, na led̶a pred̶ ldələldëd̶əni alo, alo Yuḏiya, na alo yi-Saməra, illi led̶a ləd̶weinu. 2 Na led̶a ləd̶əñia Rəmwa luru Isṯəfanus ṯalmarṯo kaiñ. 3 Orn Sawul ṯaŋwonaṯo gəgera kanisa kaiñ, na gabërnṯia eneɽa pred̶ ṯaŋəkëndu led̶a lərrwa na əɽəlda nəŋələkëɽi isijən.
Đërrəŋaid̶ia ŋen alo yi-Saməra
4 Led̶a ildi lëndu ŋen lalaldëd̶ənu alo ṯalakaldaico alo pred̶ ṯalërrəŋaid̶u ŋeu ŋəŋəra ŋə-Rəmwa. 5 Na Filibus nəŋirəwuṯi alo yi-Saməra nəŋërrəŋaici led̶a ŋen ŋ-Almasiya. 6 Na led̶a lwaiña ṯalnaṯo Filibus araga gonto, ndə ləno ŋen ŋəlëɽəŋu na ləseicu aŋwara gid̶u. 7 Ŋen ŋanṯa nusila neicia naməño led̶a nano lwaiña ildi ləfo lerṯəlo nano, nərəjaice olia pəlelo, na lwaiña lwuma na ləɽo ləbəco leid̶inu. 8 Nṯia d̶əŋəra nano nḏəfeṯe d̶waiña alo isei.
9 Orn maje gənəŋ gəbërnia Siman gafo gid̶u ŋen ŋoɽra kaiñ alo yakəl ŋajəbinṯu led̶a pred̶ lalo yi-Saməra ldirəwano kaiñ, fəŋu gaṯa gaɽo ed̶a goɽra. 10 Led̶a lanaṯəma pred̶ na led̶a lərra na loɽra com ldaṯa, “Maje igi gaɽo ŋabəɽa ŋə-Rəmwa iŋi ŋënəjinu ‘Ŋabəɽa ŋoɽra’.” 11 Na lanaṯəma ŋen ŋanṯa liga lwalano gid̶u ŋen ŋajəbinṯəlo. 12 Orn ndə lənaṯo Filibus ndə gërrəŋaicəlo ŋen ŋame ŋəŋələŋe ŋə-Rəmwa na ŋirəŋ gə-Yesu Almasiya ldëndi ŋen ldənaneini mamuḏiya, lərrwa na əɽəlda com. 13 Na Siman fəŋu com gëndu ŋen na ndə gəneinu mamuḏiya d̶əge ṯaŋəteṯo Filibusga alo, na ndə gəseicu ŋen ŋoɽra na aŋwara isi Filibus gid̶u nəŋirəwano.
14 Ndə led̶a ləd̶weinu ildi ləfo alo yi-Ursalim lano ŋen ṯa led̶a lalo yi-Saməra laŋënṯu ŋen ŋə-Rəmwa, ldələd̶weiṯi Buṯrus na Yuanna, 15 ndə ɽrəmaṯo alo yi-Saməra ldeɽəd̶e Rəmwa ŋen ŋanṯa led̶a ildi lëndu ŋen alneini Usila Gətəɽe, 16 ŋen ŋanṯa Usila Gətəɽe gafo gamulu girəwuṯu led̶a nano, illi lënəŋulu lənaneinu mamuḏiya igirəŋ g-Eləŋ Yesu. 17 Ld̶əleɽi rəŋ nano na ldəneini Usila Gətəɽe. 18 Ndə Siman gəseicu ŋen ṯa laneinu Usila Gətəɽe ŋenŋa ŋərəŋ rəled̶a ləd̶weinu ndə reɽənu led̶a nano, ṯaŋwonaṯo gəlnaica gərus, 19 nəŋaṯa, “Naicəñrn com ŋabəɽa iŋi ṯa ndə igëɽu ed̶a gənəŋ rəŋ nano rəlëɽəñi aŋəneim Usila Gətəɽe.” 20 Orn Buṯrus nəŋəmeiṯi ṯa, “Faḏḏa elaɽəŋa ñagid̶i ñaldəgəmənded̶əni ŋen ŋanṯa agaṯa d̶ənaica məɽəməɽeñ d̶ə-Rəmwa d̶abəlid̶ənia algərusya. 21 Agero eŋen ŋəŋəmëɽria eŋaiñ iŋi kwai kwai ŋen ŋanṯa ara gəlaɽəŋa gero gəfia ŋopia Rəmwa nëiñua. 22 Ŋen ŋafəṯia ṯad̶o ŋen iŋi ŋeicia ŋəlaɽəŋa, na eɽəd̶o Rəmwa ndə rəɽwad̶aṯa ṯa ŋen iŋi ŋəfo egare gəlaɽəŋa aŋgeim. 23 Ŋen ŋanṯa igaŋəseicia agəfo eŋen ŋeɽe. Na agëndənu eŋen ŋcicia kaiñ.” 24 Na Siman nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ṯurṯr Rəmwa ŋen ŋanṯañi ṯa ŋen iŋi agəlwaɽo aŋerṯe ŋeṯəñe nano.” 25 Ndə ləɽwato ŋen ldërrəŋaici led̶a ŋen ŋ-Eləŋ ldoɽəbaṯe alo yi-Ursalim, ṯalërrəŋaicu led̶a ŋen ŋəŋəra ŋə-Rəmwa irnuŋ gwaiña alo yi-Saməra.
Ŋen ŋa-Filibus na ŋed̶a galo y-Ad̶iyupia igi gəɽo d̶əmwaɽe
26 Orn malaiyəka d̶-Eləŋ Rəmwa d̶eiṯu Filibus ṯa, “Twod̶o ŋirəwi ed̶ad̶ d̶əməña alo yi-Ursalim d̶abəṯa alo yi-Gasa.” (Đad̶ id̶i d̶atəɽe ano). 27 Nəŋətwod̶e nəgabəla. Na maje gənəŋ galo y-Ad̶iyupia igi gəɽo d̶əmwaɽe gaɽo ed̶a goɽra egeɽa geləŋ gəɽəbwa gəled̶a lalo y-Ad̶iyupia, garəmoṯwa laŋge pred̶ egeɽa geləŋ, na geṯo alo yi-Ursalim ŋen ŋanṯa aŋəbuŋṯi Rəmwa, 28 ndə goɽəbəd̶ia gafo alkaroya yilëɽəŋu isi emərṯa gəbərlded̶a, gəɽaŋau ṯaŋëgəri ad̶am gənabi Isaiya. 29 Na Usila gə-Rəmwa galwaɽəṯu Filibus ṯa, “Mbu alkaro nano.” 30 Na Filibus gobəd̶aṯəma nano na nəŋəne gəbëgəria ad̶am gənabi Isaiya, na galwaɽəṯəma ṯa, “Agaləŋeṯo ŋen iŋi agəbëgəria?” 31 Na maje nəŋaṯa, “Egaləŋeṯa ṯau, ndə ed̶a gənəŋ gero gəñamad̶aṯa?” Nəŋəlwaɽəṯi Filibus ṯa, “Abəṯwaŋ alɽaŋe.” 32 Na alo isi yad̶am gəwëgəria yabaṯa ṯa,
“Garno d̶aŋala d̶ëɽənṯu ŋəɽaiñ,
walla garno ŋaŋala ŋgəleinia wala ŋəbwaiña ŋəma,
nṯia com gënəŋu gabwaiño ŋəma.
33 Eŋen ŋubwa ŋəlëɽəŋu gero gəfid̶ia ŋen ŋəd̶urwaṯo igasəria ilëɽəŋu.
Na əsëgi gaɽwad̶aṯa gəɽwata ŋen ŋəled̶a ləliga lakəl əllëɽəŋu ṯa laɽo ṯau?
Ŋen ŋanṯa d̶əməṯia d̶əlëɽəŋu d̶aŋgaṯo alo.”
34 Na maje gəɽo d̶əmwaɽe nəŋeiṯi Filibus ṯa, “Lwaɽəṯiñi, nabi galwaɽo ŋen iŋi ŋəsëgi, ŋəlëɽəŋu walla ŋed̶a gərto?” 35 Oro Filibus nəŋəpəlad̶e ëiñuano nəŋəlwaɽe eŋen iŋi ananoŋ nəŋəmaɽwatiṯi ŋen ŋame ŋə-Yesu. 36 Na ndə ləfo ed̶ad̶ ldərəmaṯe alo eŋawa na maje gəɽo d̶əmwaɽe nəŋaṯa, “Nwano ŋawa ŋëni ëli, ŋen ŋëni ŋənəŋ ŋaiñid̶ərna igəneinia mamuḏiya?” [ 37 Na Filibus nəŋaṯa, “Ndə agëndu ŋen araga gonto agaɽwad̶aṯa agəneinia mamuḏiya.” Na maje nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Igëndu ŋen ṯa Yesu gaɽo Id̶ia gə-Rəmwa.”]
38 Na maje nəŋəd̶uri alkaro ldirəwəṯi eŋau ndəm, na Filibus nəŋəmanaice mamuḏiya. 39 Ndə labwoṯo eŋau Usila g-Eləŋ Rəmwa nəŋabate Filibus alo yerto na maje gəɽo d̶əmwaɽe gero gəmaseicia təŋ, na gabəla ed̶ad̶ gəŋəra nano kaiñ. 40 Orn Filibus nəŋəfid̶əni alo y-Asḏuḏ nəŋakaldaice nəŋəməñe irnuŋ ṯaŋërrəŋaicu led̶a ŋen ŋəŋəra ŋə-Rəmwa na nəŋərəmaṯe alo yi-Gaisariya.