Ata Setepano ro Taäyi'bai Yudai ro ri
1 Kohani Fopara eji Setepano te ekye: “Takicu se kwoi ndi endaro ya?” 2 Setepano zatadrite ekye: “Ädrupii ndi täpii be, nyèri ta maro! Teinye zutu amaro Abarayama ri oyiako Arana ya Lu 'desi para ka'darute ndäri Mesopotamia ya 3 ago atate nda ri ekye: ‘Nye'be katidri miro ndi 'bädri be ago nyoyi wari se maka'dana 'da miri ya.’ 4 Ago nda e'be 'bädri ndaro te ago oyite Arana ya. Odra täpi Abarayama ro ro vosi, Lu 'ba nda te iswene wari se nyàbe ori kigye yauono ya. 5 Lu ozo telesi na aza kote Abarayama ri a'done modo ndaro ro ca käkpu kode oca kadra alo gyini ro ronye. Oko Lu 'ba ta te ozone ndäri, a'done ndaro zelevoi ndaro ri. Tuse Lu ko'ba tao'ba ono be si, 'dooko Abarayama dri teinye ŋgwa ako. 6 Ono ni tase Lu katabe ndäri owo ekye: ‘Zelevoi miro orina 'da 'bädri atra ya, se ànya a'donayi 'da iyeäṛi ro kigye ago ayena ànya 'da koziro ndroa na kama su. 7 Oko lidri se ànya kayibe oye ruindu rigye ana mayena vurena 'da, ago voigyesi oko ànya efonayi 'da tesi ni 'bädri ana yasi ago mätunayi ma 'da vo ono ya.’ 8 'Dooko Lu ozo la'bi 'di olo ŋbiṛi ro rote Abarayama ri taka'da tao'baro ro. Ago Abarayama lo Yisika te ŋbiṛi ro u'du njidriena uti ndaro vosi, Yisika lo ŋgwa agoro ndaro Yakoba te ŋbiṛi ro ago Yakoba lo ŋgwàagoro ndaro 'butealo foritu te ŋbiṛi ro, ànya ni zutui likuekye tu'de amaro ro owo.
9 “Ŋgwàagoro Yakoba ro a'doyite yaoko be Yosepa ädrupi ànyaro lomvo ago gyeyi nda te a'done iyeäṛi ro Ezipeto ya. Oko Lu orivoya tro nda be 10 ago lofo nda te londroro ni rriti cini ndaro yasi. Ondro Yosepa kefote 'bädri'ba Ezipeto ro kandra oko, Lu ozo a'do kado te ndäri ndi tavouni be, ago 'bädri'ba 'ba Yosepa te wari'ba ro 'bädri dri ndi 'di zo 'bädri'ba roya be dri. 11 'Dooko mä'bu 'dete Ezipeto cini ya ndi Kanana be, se ozo rueza amba te. Zutui amaro ni kote ŋgaonya aza usune, 12 ago ondro Yakoba keri tate inya orivoya Ezipeto ya oko, nda zo ŋgwàagoro ndaro, zutui amaro te, tu käti si lau. 13 Pere ṛiri oyi rosi Yosepa 'ba andivo ndaro te unine ädrupii ndaro ri, ago 'bädri'ba Ezipeto ro ni katidri Yosepa ro tana te. 14 Ago Yosepa zo lazo te täpi ndaro Yakoba ri, taitine ndäri ndi katidri cini ndaro be, lidri cini kigye orivoya 'butenjidrieri fonji, ikyine Ezipeto ya. 15 'Dooko Yakoba oyite Ezipeto ya, vose nda drate kigye, ndi ŋgwàagoro ndaro be. 16 Avo ànyaro äŋgyite Sekeme ya, ase ànya te lau 'budri se Abarayama kogyebe ni käläsikala Amora ro rigye parata si ana ya.
17 “Ondro tu kesate ti Lu ri tao'ba se nda ko'babe Abarayama ri ana ätine oko, oti lidri amaro ro Ezipeto ya a'dote amba. 18 Äduro oko 'bädri'ba se ni ta Yosepa ro kote eto 'dimiri te Ezipeto ya. 19 Nda odo zutui amaro te ago ye ànya te siomba si, gbiri ànya te ŋgwàŋwai ànyaro lofone tesi ni 'bai ànyaro yasi, tana ànya kotodra robe. 20 Äti Musa te tuna gi ono si, nda orivoya ŋgwa liŋgyiekye yi, andre vonate 'bäru imba na nätu, 21 ago ondro olofo nda teni 'ba ndaro yasi oko, ŋguti 'bädri'ba ro ru nda te ago eca nda te ŋgwa ro modo anyaro ri. 22 Emba nda te tavouni cini Ezipeto'bai rosi ago a'dote mano para ro ata ya ndi taoye be.
23 “Ondro ndroa Musa rote 'butesu oko, nda usu tate oyine ori Yisaraele'bai azi ndaro ro ondrene. 24 Nda ndre Ezipeto'ba alo ka aza ànyaro oyena koziro, ago nda oyite nda opane ago logovota rote nda ufu si. 25 (Nda kusu iro be ekye lidri modo ndaro ro unina ndi anjioko Lu ka ugu ànya opa nda si ànya o'baza dritai ro, oko ànya niyi kote.) 26 Kyenonosi nda ndre Yisaraele'bai ritu kayi kyila oye, ago nda ojote taliatokpe o'bane lakole ànyaro ya. Nda atate ekye: ‘Nyeri, mano kwoi, ami orivoya Yisaraele'bai azi yi, nyà kyila oye inye etaya?’ 27 Oko nda se kabe azi oye koziro ana du'du Musa te. Nda eji tate ekye: ‘A'di 'ba mi ni 'dimiri'ba ro ago vureope'ba ro ämädri ya? 28 Inye'do mile kpa ma ufune oso, se mifu Ezipeto'ba ana be tandrobe ronye ya?’ 29 Ondro Musa keri ta ono te oko, nda mute ni Ezipeto yasi, ago oyite orine wari Midiana roya. Nda a'dote ŋgwàagoro ritu be lau.
30 “Ago ondro ndroa 'butesu kälävute oko, malaika aza ka'darute Musa ri leko asi roya ka ce kumvuŋwa uje vocowa ya loto 'Bereŋwa Sinai pa. 31 Musa a'dote lä'bilä'biro ŋgase nda kondrebe ana ta, ago oyite loto cekumvuŋwa re ondrene kado. Oko nda eri ata Opi rote ekye: 32 ‘Ma ni Lu zutu miro ro, Lu Abarayama, Yisika ndi Yakoba be ro.’ Musa a'dote turi ro ago le kote ondrene. 33 Opi atate ndäri ekye: ‘Mitri mvoka miro, tana vose nyedrebe kigye ono orivoya gyini alokado yi. 34 Mandre lidri maro abe ugu ezana siomba si Ezipeto ya ono te, meri leri ànyaro te, mikyite vuru ànya o'bane dritai ro, ka'do inye nyikyi mazo mi robe Ezipeto ya.’
35 “Musa ni se lidri Yisaraele ro kogabezo owo. Se ànya ejiyi ta te ekye: ‘A'di 'ba mi ni 'dimiri'ba ro ago vureope'ba ro ämädri ya?’ Nda ni se Lu zote lidri mirine ago ànya o'bane dritai ro ŋgaopa malaika se ka'darute ndäri uje cekumvuŋwa roya owo. 36 Nda lofo lidri teni Ezipeto yasi, ye talaro ro ndi rubä be te Ezipeto ya ago Gyi'desi Okaro kala ago ndroa na 'butesu vocowa ya. 37 Musa ni se katabe lidri Yisaraele ro ri ekye: ‘Lu ezina nebi 'da ämiri, kpa oso nda kezo mabe ronye, ago nda a'dona 'da alo aza lidri modo amiro ro.’ 38 Nda ni se a'dote lidri Yisaraele robe se mbikala be vocowa ya ana; nda a'dote lau zutui amaro be ago malaika se atate ndäri 'Bereŋwa Sinai dri ana be, ago nda usu lazo lidriidriro Lu rote ugu copene ämäri.
39 “Oko zutui amaro gatezo nda orone; ànya diyi nda te ago leyite gialo ogone ànyari kovole Ezipeto ya. 40 Ago ànya atayite Arona ri ekye: ‘Nyede lu azaka ämäri ama lepene. Mä̀ni tase ka'dobe mano se Musa ono ri kote, se lofo ama teni Ezipeto yasi ono.’ 41 'Dooko ànya edeyi ŋga awi te beti 'daŋgo ro ronye, loyi tori te rigye, ago yeyi karama te ŋgase ànya kedeyibe andivo ànyaro si oroza. 42 Ago Lu anarute pere ni ànya resi ago e'be ànya te 'bi'bii vo'buyakuru ro mätune, oso se egyi tana be buku nebii roya ronye ekye:
‘Lidri Yisaraele ro!
Nyùtufu ago nyòtola koronyai 'ba ro ndroa na 'butesu vocowa ya ana kote märi.
43 Mìŋgyite Mutuguṛi lu Moleka ro,
ndi beti Refona lu 'bi'bi ro amiro robe ayani;
ànya orivoya ŋga awi yi se nyèdete mätune.
Ta'doro mazona ami 'da midiro le Babelona kundusi.’
44 “Zutui amaro a'dote Mutuguṛi a'do lototi Opi ro robe vocowa ya. Edete oso se Lu kiti tana be Musa ri edene ronye, oso se betina aka'dabe Musa ri ronye. 45 Ono vosi, zutui amaro se ruyi Mutuguṛi teni täpii ànyaro rigyesi ŋgyiyi te tro ànya be ondro ànya kayite oyi Yosua be wari se Lu konja tu'dei be ni mile ànyaro ya si ana rigyesi. Ago rite lau madale tu Dawidi rosi. 46 Ta ndaro si Lu te ago eji Lu te ndäri nda o'bane vo oriro ozone Lu Yakoba ro ri. 47 Oko Solomo ni se be zo te ndäri owo.
48 “Oko Lu Fopara Ndra ri ko zo se abebe lidri si ya; oso nebi katabe ronye ekye:
49 ‘Opi ekye vo'buyakuru ni giti maro,
ago 'bädri orivoya kotopa pa maro otoro.
Beti zo eŋwani ro mile omone märi ya?
Vo oriza märi eŋwaro ya?
50 Inye'do andivo maro ma'ba ŋgase cini kwoi ṛo ko niya?’ ”
51 Setepano ugu atate ekye: “Ami orivoya taeriako! Ya amiro luako'ba ronye, ami orivoya biako ata Lu ro erine! Ami kpa oso zutui amiro ronye; nyà kpa ondoalo gboto Tori Alokado be! 52 Nebi aza gi be se zutui amiro ezayi ko ya? Ànya fuyi lazo'bai Lu rote, se ayoyi ikyi Ruindu'ba taŋgye ndaro rote ṛo kyeno. Ago yauono nyòzo drí ndaro te ago äfu nda te. 53 Ami ni se nyùsu ota Lu rote, se ṛo malaika ozote ami rigye, caoko miro kote.”
Ovo Setepano ro Kuni si
54 Ondro gboko Taäyi'bai ro keriyi ta Setepano rote oko, ànya a'doyite kyilaro ago siyi si ànyaro te nda lomvo kyila si. 55 Oko Setepano, twi Tori Alokado be ndrevote vo'buyakuru ya ago ndre 'desi Lu rote ago Yesu edrevoya drígwo Lu roya. 56 Nda atate ekye: “Mìndre! Mandre vo'buyakuru äpite ago Ŋgwa Lidri ro edrevoya drígwo Lu roya!”
57 Otre amba si Taäyi'bai tisiyi bi ànyaro te drí si. Ago ànya cini lasote äru nda dri, 58 lofoyi nda te tesi 'bakici kundu, ago voyi nda te kuni si. Tazevoedre'bai e'beyi boŋgoi ànyaro te mano agoanji ro se äzibe Saulo ana ri vona ondrene. 59 Ànya kayi ugu Setepano ovo kuni si oko, nda zi Opi te ṛeṛe ekye: “Opi Yesu, miru adri maro!” 60 Nda sokayate vuru ago trete ṛe otre amba si ekye: “Opi! Mi'ba takozi ono ko ànya dri!” Nda kata ta ono te oko ndi drate.
Ŋen iŋi Isṯəfanus gəlwaɽo
1 Na eləŋ goɽra gəkana geɽəd̶əma ṯa, “Ŋen ŋafəṯia d̶eṯəm?” 2 Na Isṯəfanus nəŋaṯa, “Lorldaiñ na d̶aṯanda, naṯiñr Rəmwa rəŋaɽrwa ramiñitu bapa igëndr Ibrayim ndə gəfo alo yebarlda eɽijan, ŋen gəmulu gəɽaŋa alo y-Aran, 3 ndrəmeiṯi ṯa, ‘Twod̶o alo claɽəŋa na ŋgiṯu led̶a əllaɽəŋa, ŋaɽe alo isi igəŋaŋaicia’. 4 Na ṯia gaməño alo yi-Kaldaniyin nəgabəṯa alo y-Aran. Ndə eṯen gaiyo d̶əge Rəmwa ratucəma alo isi ñagəfau d̶əñid̶i, 5 orn Rəmwa rero ramanaica alo isi yitëfr com isi gaɽwad̶aṯa gəwëɽia d̶əmanəña. Orn ralwaɽəṯəma ṯa rid̶i arəmanaice na ñere ñəlëɽəŋu ñənḏurṯu, ŋen rəlwaɽəṯəma ṯia gero gəberṯia ŋere. 6 Na Rəmwa ralwaɽo ŋen ṯia ṯa, ‘Ñere ñəlëɽəŋu ñid̶i aiñəɽeṯe ñaijəbaṯo alo yerto na led̶a lid̶i aldid̶i ñəɽo ləbai na lid̶i aldənaice ŋen ŋubwa nṯəlia miyya marldwan’. 7 Orn Rəmwa raṯa ṯa, ‘Igid̶i yakəme led̶a ildi ldəcwëria, orn lid̶i alaməñe alo yakəl na lid̶i alaiñəbuŋṯi alo isi’. 8 Na Rəmwa ranaico Ibrayim ŋen ŋəd̶uɽəd̶ənia ŋəɽo d̶ərreid̶ia ŋen. Na Ibrayim galəŋo Isag naŋəmuɽəd̶i ndə ñoman ñəɽo d̶enəŋ nəñəməñe ñiɽijin, na Isag guɽəd̶i Yagub na Yagub guɽəd̶i bapanda ləpənde red̶ ldəməñe ləɽijan.
9 “Na bapanda ildi leicəṯu Yusif ano ldəmaṯwe nəŋəɽeṯe ebai alo yi-Masr. Orn Rəmwa rafəmaiya, 10 na rëbərəma eŋen ŋubwa pred̶ gəneinu, na ranaicəma d̶ələŋeṯa ŋen nəsi Fərawon nëiñua eləŋ galo yi-Masr, na Fərawon gəŋərṯəma nano, na gid̶əma gəɽo eləŋ alo yi-Masr na egeɽa gəlëɽəŋu pred̶. 11 Oro ŋorwaṯa nəŋëndi alo yi-Masr pred̶ na alo yi-Kanan, na d̶əcwara nəd̶əfeṯe d̶oɽra kaiñ, na bapanda lderṯe ləfid̶ia laŋge ləsənia. 12 Orn ndə Yagub gəno ŋen ṯa ŋwana ŋwëtu alo yi-Masr, nəŋəd̶waṯe bapanda iliga lənëiñua. 13 Na iliga lənḏurṯu Yusif gaŋeicu lorəba etam gəlëɽəŋu na nəŋələŋaici Fərawon. 14 Na Yusif nəŋəd̶waid̶e ṯa Yagub, eṯen aŋela na led̶a pred̶ ləɽo ëməcu gəlëɽəŋu, ildi ləɽo ered̶ia d̶ənəŋ nalo ered̶ia gəɽijan na d̶enəŋ. 15 Na Yagub nəgabəṯa alo yi-Masr, nəŋwayeṯe gënəŋu na bapanda com, 16 na lënəŋulu lərrəpənu lduɽəbeini alo yi-Sakim, na lurənu ed̶el id̶i Ibrayim gilid̶iṯu ləd̶ia ləmaje gəbërnia Amur, alo yi-Sakim algərusya.
17 “Ndə liga ləfo ṯwaiñ ildi Rəmwa rwonaṯa rəɽiñad̶aṯa ŋen iŋi rëɽəṯu Ibrayim, liji ildi laləŋəd̶aid̶o alo yi-Masr lwaiña, 18 eləŋ nəŋətwod̶e gwomən gaijəba Yusif. 19 Gënəŋu gafo galnanaica ŋen ŋubwa ŋeicia kaiñ ṯa bapanda alëruwəṯi ñere eñen ŋen ŋanṯa aiñerṯe ñəməṯia. 20 Iliga ildi Musa gələŋənu gəɽo ŋere ŋəŋəra kaiñ Rəmwa nëiñua, nəŋamicini nubwa niɽijin egeɽa geṯen, 21 nəŋëɽəni ndëuwər na ŋere ŋə-Fərawon nəŋəmabaṯe egeɽa gəlëɽəŋu nəŋəɽeṯe id̶ia gəlëɽəŋu. 22 Na Musa nəŋërrəŋeini ŋen ŋəd̶ələŋeṯa ŋen nəsi d̶əled̶a lalo yi-Masr, na gënəŋu goɽra eŋen pred̶ na iŋəmëɽria.
23 “Ndə gerṯo nṯəlia ered̶ia marldwan, ŋen nəŋəmeṯa egare ṯaŋwonaṯo gənwana lorəba əllëɽəŋu, ləd̶ia l-Israyil. 24 Na ndə gəseicu ed̶a gənəŋ gəneinu ŋen ŋubwa gaməd̶aṯəma nəŋərraṯe eŋen ṯaləpəd̶u majega galo yi-Masr, nəŋəmaɽiñe. 25 (Gënəŋu gaseicia ṯa lorəba almaləŋeṯe ṯa Rəmwa rwonaṯa rəlëbəria d̶əŋd̶a d̶əlëɽəŋu, orn ldaijəbeṯe ŋen.) 26 Na eloman leṯeɽe təŋ geṯəlo nano ndə ləpəd̶ia gwonaṯa galbëɽəjəd̶iano, nəŋaṯa, ‘Ñagaləŋənu, ñagëpəd̶ia ed̶a?’ 27 Orn maje igi gəd̶amo orəba, nəŋəd̶wad̶e Musa d̶əŋd̶a, nəŋaṯa, ‘Ǝsëgi gid̶iaŋa agəɽo eləŋ ṯa ŋandəṯoɽəd̶aṯe eŋen eŋaiñ? 28 Agwonaṯa agaiñəɽiña garno erega agəɽiño maje galo yi-Masr? 29 Ndə Musa gəno ŋen iŋi nəŋobəd̶aṯe alo ye-Minḏian nəŋəɽeṯe ed̶a gəɽo ilia. Oro nəŋələŋaṯe ñere ñəɽijan ñərrwa alo yakəl.
30 “Ndə nṯəlia nəŋgaṯo ered̶ia marldwan, malaiyəka ndəmeṯa nano nḏəmiñeici isia iguɽi ed̶əñwa aiyən nano yibërnia Sina. 31 Ndə Musa gəseicu ŋen nəŋəmajəbinṯi, na ndə gabəṯa ṯwaiñ ŋen ŋanṯa aŋəseici ŋen iŋi nəŋəne olia g-Eləŋ Rəmwa igi gaṯa, 32 ‘Egaɽo Rəmwa reṯalanda, Rəmwa r-Ibrayim, na r-Isag, na rə-Yagub’. Na Musa ṯaŋgəd̶iaŋəno nəŋuləŋəd̶eici nda alo ŋen ŋanṯa aŋerṯe gəseicia. 33 Na Eləŋ Rəmwa reiṯəma ṯa, ‘Miñeinu nḏəbina erəmanəŋ rəlaɽəŋa, ŋen ŋanṯa alo isi agəd̶ərau yatəɽe. 34 Đeṯəm igaseicu ŋen ŋubwa ŋəled̶a əllëɽəñi alo yi-Masr, na egano d̶ərəjinia elo ed̶en, na igiruwəṯalo ṯa ilëbəri. Đəñid̶i elaŋ, igid̶i eŋad̶waṯe alo yi-Masr’.
35 “Musa igi fəŋu led̶a ləned̶əma, ildi laṯa, ‘Ǝsëgi gid̶iaŋa agəɽo eləŋ na ed̶a gəndəṯoɽəd̶aṯa eŋen?’ Rəmwa rad̶waṯəma d̶əŋd̶a d̶əmalaiyəka id̶i d̶eṯəma nano iguɽi, gəɽo eləŋ na d̶ëbəria com. 36 Musa gamiñu led̶a əllëɽəŋu ndə gid̶u ŋen ŋoɽra na aŋwara alo yi-Masr na alo eg-Albar Yore, na ed̶əñwa nṯəlia ered̶ia marldwan. 37 Musa fəŋu igi gəlwaɽəṯu led̶a l-Israyil ṯa, ‘Rəmwa rid̶i arəndətud̶iṯi nabi yenəŋ elorldalanda garno rətud̶əñi’. 38 Fəŋu igi gəfo lərraid̶o led̶ala ed̶əñwa na malaiyəka id̶i d̶əɽwatiṯəma ŋuga naiyən yi-Sina, na bapala, igi gəneinu ŋen iŋi ŋəməṯo ŋə-Rəmwa ṯa aŋəndənaicr. 39 Bapanda laned̶o ləmanaṯa ldəmëɽi egərel, na enare enen ldoɽəbaṯe alo yi-Masr. 40 Ldəlwaɽəṯi Arun ṯa. ‘Iṯənde imwa yerto aiyandəfiṯi nëiñua, ñagaŋəba ŋen ŋə-Musa gënəŋu igi gəməñəndr alo yi-Masr ndə geṯo’. 41 Ldid̶i ŋəmbwoɽo rəŋəra ldiṯi d̶əɽəd̶əma ldəŋërṯi waŋge nano igi lid̶u rəŋəra eren. 42 Orn Rəmwa raṯad̶əlo na raŋgiṯəlo ṯaləbuŋṯu ropa relo, garno ŋen ŋəwërd̶ənu egad̶am gənabi ṯa Rəmwa raṯa,
‘Liji l-Israyil! ñaganaicəñe d̶eṯəm laŋge ləd̶əɽəd̶əma ed̶əñwa nṯəlia ered̶ia marldwan?
43 Ñagarrəpo Alkema yi-Məluk, na d̶opa d̶ərəmwa eralo rəbërnia Ramufan,
na laŋge ildi ñagid̶əlo ṯañəlukwud̶əñiṯialo.
Igid̶i end̶apaṯe nwaldaŋ alo yi-Babil nḏurṯu.’
44 “Bapanda lerṯo Alkema id̶ərreid̶ia ŋen ndə ləfo ed̶əñwa garno Rəmwa rəlwaɽəṯu Musa ṯa aŋid̶i ŋen ŋarno iŋi gəseicu. 45 Bapanda larno Alkema isi ndə leṯo Jasuala ndə laməlad̶aid̶o alo eled̶a lakəl ildi Rəmwa rəlëldiñəlo bapanda nëiñua. Na Alkema neɽaŋe tu nṯəlia nwaiña kaiñ, Ḏawuḏ nəŋələŋəni nəŋəɽeṯe eləŋ, 46 fəŋu Rəmwa rəŋërṯəma nano, na geɽəd̶o Rəmwa ṯa aŋwad̶əṯi Rəmwa eɽa irri rə-Yagub. 47 Orn Suliman fəŋu gwad̶o eɽa ŋen ŋanṯa Rəmwa. 48 Orn Rəmwa irri roɽra rəməñaṯo led̶a pred̶ rënəŋu raber rəɽaŋa eneɽa nid̶ənu rəŋəra, garno nabi gəlwaɽo,
49 ‘Elo yaɽo kursi ilëɽəŋu,
na alo yaɽo waŋge gərəmanəŋ rəlëɽəŋu.
Eləŋ Rəmwa ralwaɽo, eɽa gaɽo ṯau igi ñaŋ ñagwad̶əṯiñi, ñagwad̶əṯiñi,
na alo yatuŋga igumiñəniano?
50 Gerṯe rəŋ rəlëɽəñi rid̶u laŋge ildi pred̶?’
51 “Ñəŋgi ñagwonḏəṯo ntam! Ñagəmulu ñagələŋeṯa Rəmwa enare na nënəñia enalo naɽo ndul eŋen ŋəd̶eṯəm. Ñaganed̶o Usila Gətəɽe gə-Rəmwa jaica ŋen ŋarno eṯalanda lid̶u, ñagëbəd̶ia com. 52 Nabi yatuŋga eṯalanda lero lənanaica ŋen ŋubwa? Na lënəŋulu laɽiñəlo ildi ləlwaɽo ananoŋ ŋen ŋəd̶ela d̶əlëɽəŋu igi Gəd̶urwaṯo Eŋen, igi ñagənaid̶əma na ñagəɽiñəma, 53 ñəŋgi ñagəneinu Alganun isi malaiyəka yenaicənd̶e orn ñagero ñagərəmoṯwa!”
Ŋen Isṯəfanus gaiyo
54 Ndə led̶a ləno ŋen iŋi ldəciṯano enare kaiñ ṯaləsaṯo eŋad̶. 55 Orn Isṯəfanus gwunḏeinu egare Usilaga Gətəɽe, ṯaŋəseid̶u elo nəŋəseici ŋaɽnva ŋə-Rəmwa, na Yesu gad̶əru ndəŋ d̶əŋaicəba d̶ə-Rəmwa, 56 nəŋaṯa, “Igaseicia ltuŋga ləgagid̶ənu, na Id̶ia gə-Led̶a gəd̶əru nḏəŋ d̶əŋaicəba d̶ə-Rəmwa.” 57 Orn ṯaɽrəjaico olia pəlelo na ldətërni inënəŋ ldəmobəd̶aṯe nano taltal. 58 Na ldəmabərlded̶eṯe ndëuwər alo yerto na ldəmaməndaiye ŋwandraŋa, na led̶a ləɽo d̶aməd̶aṯa lëɽu ndrenia enen erəmanəŋ rëd̶əmwa gənəŋ gəbërnia Sawul. 59 Na ŋen laməndaiya Isṯəfanus ŋwandraŋa, gënəŋu geɽəd̶o Rəmwa, nəŋaṯa, “Eləŋ Yesu, aŋënṯu usila gəlëɽəñi.” 60 Na nəŋwod̶əñiṯe alo ṯaŋərəjaico olia pəlelo nəŋaṯa, “Eləŋ! Ŋerṯe agəlandeiṯia ŋen eŋen ŋeicia iŋi ləbəd̶ia.” Na ŋen gəlwaɽo ṯia nəŋaiye.