Paulo Maleta ya
1 Ondro mesate londro ro kototi oko, musu vona gwo anjioko äzi roŋga ana te Maleta. 2 'Ba'bai vo ana ro a'doyite bereazi ro ämäri, tana 'bu eto u'dite ago vo i'dwe tawi, ago ànya toyi asi te ama cini ri owine ago ruyi ama te yai'dwesi. 3 Paulo oto drî tiza rote ago nda ka o'bana asi ya oko, ini efote ni voeme ri kigyesi ago baṛirute drí ndaro ya. 4 'Ba'bai ndreyi ini te leyivoya drí Paulo roya ago atayite azi ri ekye: “Mano ono a'dote ṛo 'diufu'ba yi, oko taŋgye le ko ndäri orine, apa nda gica ni gyi'desi yasi owo.” 5 Oko Paulo kpe ini gwo aviri asi ya teinye ini ye ŋga aza kote koziro ndäri. 6 Ànya riyite nda okwane kode vona ogana 'da kode nda o'dena 'da ndri vuru avo ro. Oko kokwayi vote madaro ago kondreyi ŋga aza a'do kote ndäri oko, ànya tweyi tausu ànyaro te ago atayite ekye: “Nda orivoya lu yi.”
7 Ko lozo ni vose ana lomvosi wari azaka orivoya se kuzupi na ni Pubelio, opi roŋga ro. Nda ru ama te yai'dwesi ago mà'dote ŋgwazi ndaro ro u'duna nätu. 8 Täpi Pubelio ro, u'duvoya kitapara dri, adravoro driu'bo be ago kundri kari ro. Paulo cite zo ndaro ya, mätute, 'ba drí ndaro te nda lomvo, ago ede nda te. 9 Ondro ta ono ka'dote oko, lidri adravoro se cini roŋga ana dri ikyite ago edete. 10 Ànya ozoyi ŋgapäṛi amba te ämäri, ago ondro mà te ugu udi oko, ànya 'bayi ŋgase ama be lemerina be iyi te toŋbo ya ta aba amaro rota.
Ni Maleta yasi le Roma ya
11 Imba nätu vosi mädite toŋbo si ni Alegezandria yasi, toŋbo se äzite, “Lu Lezoro” se rite meṛi si roŋga ya. 12 Mesate 'bakici Surakuse roya ago màrite lau u'duna nätu. 13 Ni nasi mugu udite ago mesate 'bakici Regiuma roya. Kyenonosi oli eto olite ni ŋgäṛiŋwa drisi, ago u'du ritu si mesate 'bakici Peteoli roya. 14 Musu taoma'bai azaka te lau se ejiyi ama te orine ànya yibe u'du njidrieri! 'Dooko mesate Roma ya. 15 Taoma'bai Roma ya eriyi ta amaro te ago ikyiyite le Vo Ŋgalogyero Apio roya ago utuyidri amaro te Zo Loliro Nätu ya. Ago ondro Paulo kondre ànya te oko, nda ye aro'boya te Lu ri ago a'dote agoago be ndra.
Paulo Roma ya
16 Ondro mesate Roma ya oko, aletadrite Paulo ri orine iṛe kyila'ba alo be ugu nda gagane.
17 U'du nätu vosi Paulo zi dri'bai Yudai ro se lau ana te voaloya. Ondro ànya kotoyikalate oko, nda atate ànyari ekye: “Yisaraele'ba azi maro, ma gica ta aza ako lidri amaro kode la'bi se musute ni zutui amaro resi lomvo, a'ba ma te kamba'ba ro Yerusalema ya ago ozo ma te drí Roma'bai roya. 18 Ma eji vosi Roma'bai leyite ma onjine, tana ànya usuyite maye ŋga aza kote odra egyeza mädri. 19 Oko ondro Yudai gayitezo oko, ta 'do 'ba ma te oyine 'Bädri'ba ondrene, ma gica ta aza ako lidri modo maro ro kicuza owo. 20 Ono ni tase ma'debe ta ejine ami ondrene ago atane ami yibe owo. Taŋgyero, embe ma te nyori si nonye ta nda se lidri Yisaraele ro kabe mio'ba tana ro rota.” 21 Ànya atayite ndäri ekye: “Musu ta aza kote ni Yuda yasi ta miro ta, ago 'diaza amaro ikyi ko ni nasi lazo aza kode takozi aza be atane ta miro ta. 22 Oko màle ta miro erine, tana mänite vo cini ka ta ata gboko se nya'dobe kigye ono lomvo.”
23 Ago ànya rayi tu te Paulo be, ago oti ànyaro amba ikyite u'du gi ana si vose Paulo kabe ugu ori kigye ana ya. Eto ṛoni kyenoŋbosi madale ŋgäkyi si nda edretazevote ànyari ta lazo ndaro miri 'bädri'ba Lu ro rota, ago nda ojote ànya leyene ta Yesu rosi ugu Ota Musa ro ndi taegyi nebii robe uzi si. 24 Rukä ànyaro eleyete ata ndaro si, oko azaka leyizo taomane. 25 Ago ànya oyiyite, leyi tadri kote ànyavoya. Tase Paulo katabe ono vosi se ekye: “Tori Alokado atate ṛo kado nebi Yesaya si ta zutui amiro rota. 26 Tana nda atate ekye:
‘Nyoyi nyata lidri ono ri mikye:
Nyerina 'da ago nyerina 'da, oko minina ko;
Mindrena 'da ago mindrena 'da, oko mindrena ko.
27 Tana drî lidri ono ro tote,
ago ànya tisiyi bi ànyaro te
ago ànya seyi mi ànyaro te,
ukyi mi ànyaro ondrevo 'da,
bi ànyaro eri ta 'da,
ago drî ànyaro uni ta 'da,
ago ukyi ànya egoyi 'da mare, Lu atani
ago ukyi mede ànya 'da.’ ”
28 Ago Paulo nde tate ekye: “Ka'do inye, ämiri ta ono unine, tana lazo Lu ro ŋgaopa ro azote Atrai ri. Ànya erina 'da!”
30 Ndroana ritu Paulo rite vose nda kogyete andivo ndaro ri ana ya, ago nda ru ànya se kikyibe nda ondrene kai te yai'dwesi. 31 Nda pe miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te ago emba ta Opi Yesu Kristo rote, ugu taope te turiako ago dritai ro.
Ŋen Bulus gəfo alo yi-Maləṯa
1 Orn ndə ñagëbərəd̶ənu pred̶ d̶əge nəñaləŋete ṯa ñagafo alo isei yaɽo jəsira yibërnia jəsira Maləṯa. 2 Na led̶a lalo isi ləgiyacənde ŋəbaiya nano kaiñ ŋen ŋanṯa lurətaiṯənde isia na ldəndəŋënṯi pred̶, ŋen ŋanṯa rəmwa rad̶ənia na alo yamole. 3 Na Bulus nəŋəmame oṯia gərresi nəŋəlëɽi isia na rəmwa reicia ŋəsia ndrəməñe egoṯe ŋen ŋanṯa rəd̶əñia aŋal gisia, ndrəmase d̶əŋ. 4 Ndə led̶a lalo ləseicu rəmwa rëndud̶əma ndrəmëpwaṯi d̶əŋ ldaṯa, “Đeṯəm maje igi gaɽiñad̶o. Gëbərnu eŋau orn ŋen ŋəd̶urwaṯo ŋaned̶əma gəməṯia.” 5 Orn Bulus nəŋəfərijəd̶i rəmwara isia na ŋen nəŋerṯe ŋeṯəma nano ŋənəŋ ŋeicia. 6 Led̶a ṯalṯurṯu ŋen ṯa lanwana Bulus gəmamənia aŋəno walla aŋiɽi aŋaiye taltal, orn ndə ləṯurṯia liga lwalano ldəseici ŋen ŋero ŋeṯəma nano ŋənəŋ ŋeicia ldəməlëd̶i ŋen eŋen ldaṯa ṯa, “Gënəŋu gaɽo rəmwa!”
7 Na alo isi ṯwaiñ alo yafo yenəŋ yiwad̶ənu yeləŋ gəjəsira igi gəbërnia Bublius, gamənde nəŋəndrəmoṯe ŋopia ñoman ñiɽijin. 8 Na eṯen Bublius gafo gwuma gubwa pid̶ aŋəno na gurəd̶a ŋəfəni, na Bulus nəŋəmaɽe nano nəŋəṯurṯi Rəmwa nəŋəmëɽi rəŋ nano nəŋəmeid̶i. 9 Ndə ŋen ŋid̶ənu iŋi, led̶a pred̶ ildi ləjəsira lwuma leṯo ldeid̶ini. 10 Na ldəndənaice laŋge lwaiña na ndə ñagətwod̶o ldəndəkëɽəti laŋge id̶əpundr garno ñagəlwonaṯa.
Ŋen led̶a lətwod̶o alo yi-Maləṯa ldərəmaṯe alo yi-Rumiya
11 Ndə nubwa nəŋgaṯo niɽijin nəñatwod̶e id̶əpundr d̶ənəŋ d̶alo yi-Skandriya id̶i d̶əfo alo yi-Maləṯa liga lobəd̶aiya, id̶i d̶erṯo sura nëiñua yibërnia “Lorəba ildi ləɽo Yeŋor.” 12 Nəñarəmaṯe alo yibërnia Sirakusa nəñaɽaŋe tu ñoman ñiɽijin. 13 Na nəñatwod̶a təŋ nəñad̶aid̶e alo nəñarəmaṯe alo yi-Rigiyun, na ndə loman ləŋgaṯo lonto d̶əbera nḏətwod̶e d̶əɽe d̶əndaləŋgwa, na eloman leṯeɽe gwomən nəñeṯa alo yi-Buṯuyuli. 14 Alo isei ñagəfid̶u led̶a ildi lëndu ŋen ŋə-Rəmwa nṯia nəñarəmaṯe alo yi-Rumiya. 15 Ndə led̶a lëndu ŋen alo yi-Rumiya ləno ŋen ṯa ñageṯo, ldela nwaldaŋ alo yanṯa asuk y-Abiyus na alo y-Alkurnug iɽijin ṯa ñopəd̶aid̶əlda. Ndə Bulus gənwanəlo nəŋërṯi Rəmwa nano na nəŋëɽəni d̶əñano.
Ŋen Bulus gəlwaɽəṯu Alyawuḏ alo yi-Rumiya
16 Ndə ñageṯo alo yi-Rumiya eləŋ gaskari nəŋgiṯi Bulus ṯa aŋəɽaŋe aləsoŋ askariya yenəŋ isi yemarəmoṯwa.
17 Ndə ñoman ñəŋgaṯo ñiɽijin Bulus nəŋundəd̶i led̶a ildi loɽra eŋen ŋ-Alyawuḏ, na ndə lərraid̶o d̶əge Bulus nəŋəleiṯi ṯa, “Lorldaiñ, egero igəbəd̶ia ŋen ŋeicia ŋənəŋ eled̶a walla ig-Alganun yebapande ildëndr ləpənde, orn igëndənu na iganeinu Romaniyin alo yi-Ursalim. 18 Ndə linḏeiciñi lafo lwonaṯa ṯa aləñebəri ŋen ŋanṯa lero ləfid̶a ŋen ŋənəŋ ŋerṯo orəbano ŋəŋəɽaiñ eŋen ŋəlëɽəñi. 19 Orn ndə Alyawuḏ yened̶o niyaṯa, yinḏeini egələŋ goɽra gə-Roma, orn egero egəberṯia ŋen ŋənəŋ ṯa igəsikia led̶a əllëɽəñi. 20 Eŋen iŋi igundəd̶ənde ṯa alɽwatr, ŋen ŋanṯa fəŋen iŋi ŋəd̶əṯurṯia d̶-Israyil igëndeinau urid̶aga igi.”
21 Na lënəŋulu ldəmeiṯi ṯa, “Ñagero ñagəneinia ad̶am gənəŋ galo Yuḏiya eŋen ŋəlaɽəŋa na led̶a lero lənəŋ tu ləlwaɽo ŋen ŋeicia ŋəlaɽəŋa. 22 Orn ñagwonaṯa ṯa ñagaŋanaṯa ŋen iŋi agëndu, ŋen ŋanṯa ñagaləŋeṯo ṯa alo pred̶ led̶a laɽwata lageiyo ŋen iŋi ṯa ageled̶a laŋga.”
23 Na ndə lëɽəṯəma liga d̶əge ldəmeṯa nano lwaiña alo isi gəfau. Na Bulus nəŋəlërrəŋaici ŋen iŋi ëd̶əñëd̶əñin nəŋələɽwatiṯi ŋen ŋəŋələŋe ŋə-Rəmwa na nəŋələbece eŋen ŋə-Yesu ŋenŋa ŋ-Alganun yi-Musa na ŋalanəbiya. 24 Na ləmaṯan ldəŋënṯi ŋen ŋəlëɽəŋu gəlwaɽo na ləmaṯan lderṯe ləbëndia ŋen. 25 Nṯia ldəd̶aŋe lero ɽrreid̶ia ŋen. Bulus gafo galwaɽəṯəlo ananoŋ ŋen ŋonto təŋ ṯa, “Usila Gətəɽe galwaɽo ŋopia ŋen gəlwaɽəṯu eṯalanda ŋen nabiya Isaiya, 26 gaṯa, ‘Mbu eled̶a ŋalwaɽəṯi ṯa,
Ñagid̶i ñane oro ñerṯe ñagələŋeṯa,
ñagid̶i ñaseid̶i isiya oro ñerṯe ñagəseid̶ia.
27 Ŋen ŋanṯa ŋəṯəɽa ŋəled̶a ildi ŋaɽo təgətəg
na laɽo ndul
na laldanḏeinu isi
ṯa alerṯe ləseid̶ia isiya
na ṯa alerṯe lənna nënəñiana
na ṯa alerṯe lələŋeṯa eŋəṯəɽa
na ṯa yerṯe igəleid̶ia’.
28 “Na ləŋinr nano ṯa, d̶ëbəria id̶i d̶ə-Rəmwa d̶əd̶weinṯu led̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ, na lënəŋulu lid̶i alne.” ( 29 Na ndə gəlwaɽo ṯia Alyawuḏ nəməñe ṯalukuɽəbijəd̶əṯu ŋen ŋwaiña ldəɽo!)
Ŋen ŋənḏurṯu
30 Na Bulus nəŋəɽaŋe alo isi nṯəlia nəɽijan na gafo gananaid̶ia gərus bəɽaŋ yeɽa igi gënəŋu gəɽaŋau, gaŋërṯu led̶a nano ildi pred̶ ləmerldeṯa nano, 31 nəŋəlërrəŋaici ŋen ŋəŋələŋe ŋə-Rəmwa na ŋ-Eləŋ Yesu Almasiya ŋəd̶aiña ŋero na gëbərainialo.