Taäyi Yerusalema ya.
1 Lidri azaka ikyite ni Yuda yasi le Anetiokia ya ago etoyi taoma'bai embate ekye: “Änina ko ami opane e'be gialo alona ami lutu ŋbiṛiro oso Ota Musa ro ronye.” 2 Paulo ndi Baranaba be diṛikalate rritiro ànya be ta ono ta, ta ono ta Paulo ndi Baranaba be äyiyitate ndi lidri azaka ni Anetiokia yasi be beṛo oyine Yerusalema ya lazo'bai ndi 'desii be ondrene ta ono ta.
3 Känisa zo ànya te; ago ànya kayite lävu Foenesia ndi Samaria be yasi oko, ànya itiyi ta tase Atrai etadribe Lu re ono tana te, lazo se ono ezi riyä amba te taoma'bai ri. 4 Ondro ànya kesayite Yerusalema ya oko, Känisa, lazo'bai ndi 'di'desii be ru ànya te, ago ànya itiyi tase Lu koyebe ànya si ana tana te ànyari. 5 Oko rukä taoma'bai ro se ni gboko Parusii ro yasi kai ŋgayite kurusi ago atayite ekye: “Beṛo Atrai olone ŋbiṛiro ago beṛo ta itine ànyari Ota Musa ro orone.”
6 Lazo'bai ndi 'desii be otoyikalate taeji ono tavona usune. 7 Kalawasa amba vosi oko Petero ŋgate kuru ago atate ekye: “Ädrupii maro, mìnite tu kyeno ana si Lu nji ma teni ami lakosi Lazokado opene Atrai ri, tana ànya keriyi ago komayi ta robe. 8 Ago Lu, se kuni tavousu 'dicini robe ono, ka'da tadriole ndaro Atrai ri te Tori Alokado ozo si ànyari. Kpa oso nda yebe ämäri ronye. 9 Nda 'ba a'do toto kote lakole amaro ya ànya yibe; nda e'be ànya te takozii ànyaro ta tana ànya mayitate. 10 Tana e'di nyà ugu ta Lu ro ojo ŋgaläŋgyi se zutui amaro ca ama andivo mä̀ni kote uŋgyine ono o'bana taoma'bai dri niya? 11 Ko inye! Màmate ago apa ama te tai'dwero Opi Yesu rosi, ànya kpa orivoya oso inye.”
12 Gboko cini a'dote titiro ondro ànya keriyi Baranaba ndi Paulo be kitiyi talaro ro cini ndi rubä be se Lu koyebe ànya si Atrai lako ana tana te owo. 13 Ondro ànya kondeyi ata te oko, Yakoba atate ekye: “Nyèri ta maro, ädrupii maro! 14 Simona edre tase käti Lu ka'da taoti ndaro te Atrai ri 'di uru si ni ànya lako a'done lidri ndaro rote. 15 Ata nebii ro letadrite kpeye ta ono be. Oso taegyi katabe ronye ekye:
16 ‘Ono vosi megona 'da, Opi kani ata nonye,
ago mologona miri 'bädri'ba Dawidi ro 'da.
Mago mabena tandrona 'da
ago mago ma'bana 'da to'di ṛatara ro.
17 Ago anjoko lidri cini ro ikyinayi 'da mare,
Atrai cini se mäzite a'done modo maro ri.
18 Opi atani nonye, se ko'ba tase ono te unine kyeno ono.’ ”
19 Yakoba ugu atate ekye: “Tavousu maro ni no, beṛo ko ämäri Atrai se kabe ugu drieta Lu re okwone. 20 Oko beṛo ämäri taegyine ànyari ugu ta iti si ànyari ko ŋgaonya se la'bi voro undiro tana alote lui awi ri 'do onyane; ànyari andivo ànyaro gagane ni ronyi oye risi; ago ko koronya 'ba ro se ädu gborona udu 'do onyane ca kari. 21 Tana Ota Musa ro äzite tuna amba zoitaeriro yasi Sabata cini si, ago ata ndaro apete ṛo 'ba'desi cini yasi.”
Taegyi Taoma'bai Atrai ro ri
22 'Dooko lazo'bai ndi 'di'desii, ndi troalo känisa cini be, äyiyitate lidri rukä onjine ni gboko ànyaro yasi ago ànya ozone Anetiokia ya Paulo ndi Baranaba be yibe. Ànya njiyi lidri ritu orooro ro ndra taoma'bai si te, Yuda se äzibe Baresaba, ndi Sila be, 23 ànya zo taegyi ono te ànya yibe ekye:
“Ama lazo'bai ndi 'di'desii ago ädrupii amiro, màzo mede ädrupii cini amaro Atrai ro uti yasi se kabe ori Anetiokia, Siria, ndi Silisia be ya ri. 24 Meri tate rukä lidri ro se oyite ni gboko amaro yasi okwo ago wiriyi ami te ata se ànya kabe atana si; caoko, ànya usuyi ŋgaemba aza koni ama resi. 25 Ago ta ono ta motokalate ago ama cini màletadrite lazo'bai rukä onjine ago mà ànya ozo amire. Ànya oyinayi 'da amire bereazii amaro luluro Baranaba ndi Paulo be be, 26 se ozoyi adri ànyaro te ruindu Opi amaro Yesu Kristo roya. 27 Màzo Yuda ndi Sila be, kpani amire, se itinayi ta 'da ämiri modo ànyaro si kpa oso megyibe ronye. 28 Tori Alokado ndi ama yibe letadrite ko ŋgaläŋgyi aza o'bane ämidri kinja tase arabe kwoi ro ro: 29 mìnya ŋgaonya se ozote lui awi ri ko, mìnya kari ko; mìnya koronya 'ba ro se ädu gborona udu ko; ago nyàgaga ami ni ronyi oye risi. Mìyena ta 'da kado ondro nyà'dote taoti be ŋga kwoi oyeako owo. Mede amaro amba ämiri.”
30 Azo lazo'bai te ago oyiyite Anetiokia ya, se ànya otoyi gboko taoma'bai rote cini kigye ago ozoyi taegyi ana te ànyari. 31 Ondro lidri kuzite oko, ànya a'dote twi riyä ro ta lazo se agoago ozoro ono rota. 32 Yuda ndi Sila be se andivo ànyaro orivoya nebii, peyitate ànyari madaro, uguyi agoago ozote ànyari ago tombayi ànya te. 33 U'du azaka vosi oko, taoma'bai zoyi ànya te tokpero, ago goyite kovole ànya se kezo ànya be kai re.
35 Paulo ndi Baranaba be riyite gafere Anetiokia ya, ago tro 'di amba azaka be ànya embayi ago peyi ata Opi rote.
Rulewe Baranaba ro ndi Paulo be
36 Tu aza si oko Paulo atate Baranaba ri ekye: “Mi'de màgo ädrupii amaro täkyi 'ba'desii cini se màpe ata Opi rote kigye yasi, tana mäni a'do ànyaro robe.” 37 Baranaba lete Yoane se äzibe Marako ana urune ànya yibe, 38 oko Paulo kusube ko kado nda urune, tana nda ri kote ànya yibe le ädu aba taopero ànyaro roya, oko tadrite kovole ago e'be ànya te Pamefulia ya. 39 Kaladiṛi a'dote, ago ànya lewerute: Baranaba ru Marako te ago diyite le Saiporosi ya, 40 ago Paulo nji Sila te ago oyiyite, ago taoma'bai ozoyi ànya te taoti tai'dwero Opi ro ri. 41 Nda oyite Siria ndi Silisia be yasi, ugu känisa tomba be.
Ŋen ŋalmajlis alo yi-Ursalim
1 Orn led̶a ləmaṯan leṯo alo Yuḏiya ṯalërrəŋaicu led̶a ŋen ldaṯa, “Ndə ñagero ñaguɽəd̶ənia garno ŋen ŋəpənde ŋə-Musa, ñagaber ñagəɽwad̶aṯa ñagëbərnia.” 2 Na ndə Bulus na Barnaba lukuɽəbijəd̶əṯu led̶ala olia kaiñ, Bulus na Barnaba na led̶a ləmaṯan ləd̶weinu alo yi-Ursalim ŋen ŋanṯa aɽrraid̶e led̶ala ləd̶wemu na nələŋəna nəkanisa eŋen iŋi.
3 Ndə alkanisa yed̶watəlo ldəməñe alo yi-Finigiya na alo yi-Saməra ldəlwaɽəṯi led̶a ŋen pred̶ ləkanisa tu ṯa led̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ lared̶eṯo Rəmwa nano. Na ndə ləno ŋen iŋi ldəŋəreṯe nano kaiñ. 4 Ndə Bulusanda lərəmaṯo alo yi-Ursalim led̶a ləkanisa tu led̶ala ləd̶weinu na nələŋanda nəkanisa laməlo ed̶ad̶ ldələŋërti nano. Na Bulusanda lalwaɽəṯəlo ŋen pred̶ Rəmwa rid̶əliya. 5 Orn led̶a ləmaṯan ildi lëndu ŋen ləɽo Alfarisiyin, latwod̶o ldaṯa, “Ŋen d̶eṯəm led̶a ildi aluɽəd̶əni na alërrəŋeini ŋen ṯa aɽrəmoṯe ŋen ŋ-Alganun yi-Musa.”
6 Na led̶a ləd̶weinu na nələŋ nəkanisa larraid̶o ldəɽo ṯa alinḏeici ŋen iŋi. 7 Na ndə ləɽwataid̶o liga lwalano Buṯrus nəŋətwod̶e nəŋəleiṯi ṯa, “Lorldaiñ, ñagaləŋeṯo Rəmwa rundəd̶iñi bətegəluŋ eñaŋ ṯa led̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ lid̶i alne ŋen ŋə-Rəmwa ëiñuaya ilëɽəñi na alëndi. 8 Na Rəmwa irri rələŋeṯo nara nəled̶a raɽo d̶aməd̶aṯa ed̶en, ranaicəlo Usila Gətəɽe gəlëɽəŋu ŋen ŋarno rənaicəndr, 9 na rero rəndənaicar ŋen ɽetəɽeteo, ranaicəndr ŋen ŋonto, orn rwasəlo enare d̶wonaṯad̶a. 10 Na ŋen ŋafəṯia ñagabinḏeicia Rəmwa ed̶a? Ñaganaica ṯaləmis isi ŋen ŋinia bapanda ildëndr lero ləɽwad̶aṯia na nëndr com ləgerr ləgaɽwad̶aṯiar? 11 Orn ləgëndr ŋen ṯa ləgid̶r alëbərnr d̶ənaicad̶a d̶-Eləŋ Yesu, ŋen ŋarno ŋulu.”
12 Na led̶a pred̶ ṯaləbwaiño ŋəma ṯalnaṯo Barnaba na Bulus eŋen ləɽwatiṯialo na aŋwara yoɽra isi Rəmwa rid̶u eled̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ. 13 Ndə ləɽwato d̶əge Yagub nəŋaṯa, “Lorldaiñ naṯiñr! 14 Siman galwaɽəṯəndr ŋen ŋə-Rəmwa ndə rəbəɽo led̶a nano gerṯe laɽo Alyawuḏ ŋen ŋəɽənda na ndrlwoṯe ləmaṯan ṯa aləɽeṯe led̶a əllëɽəŋu. 15 Na ŋen iŋi ñagəno d̶əñid̶i na ŋen iŋi ŋalanəbiya yepənde ŋaɽo ŋonto ŋen ŋanṯa ŋen ŋawërd̶ənu egad̶am gə-Rəmwa ṯa, 16 Rəmwa ralwaɽo ṯa,
‘Orn igid̶i yoɽəbəd̶ia
na igid̶i ywad̶e eɽa gə-Ḏawuḏ təŋ, igi giɽu,
igid̶i yeṯoɽaṯe laŋge əllëɽəŋu ildi liɽu yiltud̶i,
17 igid̶i yid̶i ṯia ṯa led̶a ildi ləṯënu aləpwaiñe Eləŋ Rəmwa,
na ildi pred̶ gerṯe laɽo Alyawuḏ alurndəd̶i irəŋga gəlëɽəñi.
18 Rəmwa ralwaɽo ŋen iŋi ŋələŋeinu pənde’.
19 “Egalwaɽo ṯa ləgaber ləgəcwariar led̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuci ildi lëndu ŋen ŋə-Rəmwa, 20 orn aldənaicr ad̶am ṯa aləŋgiṯi laŋge ildi lətaŋa ildi led̶a ldukwud̶əñiṯialo, na ŋen pred̶ iŋi ŋətaŋa ŋaŋəno, na laŋge pred̶ ildi laiyo məɽəməɽeñ ŋəfəni ŋero ŋirəwa, walla ŋəfəni ŋəmən təŋ. 21 Ŋen ŋanṯa Alganun yi-Musa yafo alo pred̶ nṯəlia pred̶ ŋen ŋanṯa yauɽwatənia emajma Ñoman pred̶ ñəd̶əmiñəniano.”
Ŋen ŋad̶am gəd̶weinṯu led̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ ildi lëndu ŋen ŋ-Almasiya
22 Led̶a ləd̶weinu na nələŋ nəkanisa na led̶a pred̶ ləkanisa laṯa ṯa, “Ŋen ŋame ləgwoṯar led̶a egworəb ləɽijan inëndr aldəd̶waṯr Bulusala na Barnaba alo y-Anṯakiya.” Orn ldwoṯe Yaud̶a gënəjənu Barsaba na Sila, ildi loɽra eŋen eled̶a lalkanisa. 23 Lad̶waṯəlo ad̶amga igi gaṯa,
“Fənanda led̶a ləd̶weinu na nələŋ nəkanisa ñəŋgi lorldaiñ, ñageɽəd̶o lorldaiñ eled̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ, ildi ləfo alo y-Anṯakiya na alo yi-Suriya na alo yi-Kilikiya. 24 Ñagano ŋen ṯa led̶a ləmaṯan enanda lid̶ənde ñagətësənia ŋenŋa eŋen nəŋəndəjəbinṯi, ñagero ñagələd̶waṯa ŋenŋa iŋi, 25 na ŋen ŋafəṯia nəñarraid̶e emajlis esaiñ na nəñaŋënṯi ŋen ṯa ñwoṯe led̶a enanda ləmaṯan ṯa ñandələd̶weiti Barnabaga na Bulus ildi ñagəbwaliya. 26 Ildi lənaid̶o d̶əməṯia ed̶en iŋəmëɽria ŋen ŋanṯa Eləŋ igëndr Yesu Almasiya. 27 Na nanda ñagad̶waṯo Yaud̶a na Sila, na lënəŋulu lid̶i aləndəlwaɽəṯi ŋen iŋi ëiñuaya d̶urri iŋi ñagəwërd̶i. 28 Ŋen ŋanṯa Usila Gətəɽe na nanda ñagaṯa ṯa ŋen ŋaŋəra ñagaber ñagandəcwaria ŋenŋa ŋwaiña. 29 Illi ñagwonaṯa ṯa ñaŋ ñerṯe ñagəsa id̶əɽəd̶ənia d̶əlaŋge ləpiano ildi led̶a ldukwud̶əñiṯialo walla ŋəfəni walla d̶wala id̶i d̶aiyo məɽəməɽeñ na ṯa ñaŋgiṯi ŋen ŋeicia ŋaŋəno, ndə ñagaṯad̶a ŋen iŋi pred̶ ñagëbəd̶ia ŋen ŋəŋəra. A, Rəmwa arndefeṯe.”
30 Ndə ləd̶weinu d̶əge ldabəṯa alo y-Anṯakiya, ldərreid̶i led̶a ldəlnaice ad̶am. 31 Ndə led̶a lëgəri ad̶am ldəŋəreṯe nano kaiñ eŋen iŋi ŋəɽo d̶aməd̶aṯa. 32 Na Yaud̶a na Sila, ildi ləɽo anəbiya d̶urri, lërrəŋaicu lorəba ŋen ŋopia d̶urri liga lwalano na ldaməd̶aṯe kaiñ. 33 Na ndə ləɽaŋo alo y-Anṯakiya ñoman ñəmaṯan na lorəba ldəloɽəbaice ed̶ad̶ d̶əŋərad̶a nano təŋ eled̶a ildi ləd̶waṯəlo. [ 34 Orn Sila nəŋëɽi ŋen ṯa gaɽaŋa tu.] 35 Orn Bulus na Barnaba ldəɽaŋe alo y-Anṯakiya ldërrəŋaici led̶a ŋen ŋ-Eləŋ Yesu led̶ala lwomən com.
Ŋen Bulus na Barnaba ləndəd̶iano
36 Ndə ñoman ñəŋgaṯo ñəmaṯan Bulus geiṯu Barnaba ṯa, “Aɽe alnwane lordëləŋ ildi ləgërrəŋaicəlo ŋen ŋə-Rəmwa ikanisa təmətəm, gaɽe lafo ṯau.” 37 Na Barnaba gwonaṯa Yuanna igi gəbërnia Margus ṯa alɽəlda, 38 orn Bulus gaṯa, gəbanṯa ləgaŋgiṯia Yuanna igi gəṯad̶ənde alo yi-Bamfiliya na gero gəndaməd̶aṯa iŋəmëɽria iŋi ŋə-Rəmwa. 39 Na d̶eiciano nḏətwod̶e nḏəlandəd̶iano, ldəbapërəd̶əniano ɽetəɽeteo. Barnaba garno Margus ldënṯi id̶əpundr ld̶aməña alo yibërnia Gubrus. 40 Orn Bulus nəŋəme Sila ldabəla, na lorəba ləkanisa ldənaid̶e ed̶ənaica məɽəməɽeñ d̶-Eləŋ Rəmwa. 41 Lënəŋulu ldəməñe ed̶ad̶ d̶alo yi-Suriya na alo yi-Kilikiya ṯalonḏəco kanisa pred̶.