Baranaba ndi Saulo be Anjite ago Azote
1 Känisa Anetiokia roya nebii azaka ndi miemba'bai be orivoya: Baranaba, Simeona (se äzite Uni) Lukio (ni Kurene yasi), Manae (se mbate voaloya wari'ba Eroda be), ago Saulo. 2 Ondro ànya kayi ugu ruindu Opi ri ndi ugu akpa be oko, Tori Alokado atate ànyari ekye: “Mìdi Baranaba ndi Saulo be märi, losi se mäzi ànya be kigye oyene.”
3 Ànya akpayite ago mätuyite, 'bayi dríi ànyaro te ànya dri; ago zoyi ànya te.
Paulo ndi Baranaba be Saiporosi ya
4 Tori Alokado kozo ànya te oko, Baranaba ndi Saulo be oyiyite Seleukia ya ago diyite ni lau le roŋga Saiporosi roya. 5 Ondro ànya kesayite Salami ya oko, ànya peyi ata Lu rote zoitaeriro ya. Yoane se äzibe Marako ana orivoya ànya yibe ŋgaopa oyevoya losi ya.
6 Ànya oyiyite roŋga drisi le Pafo ya ago ànya usuyi tetedri'ba aza te lau äzite Bara-Yesu, nda orivoya Yuda yi se atate ekye yi nebi yi. 7 Nda orivoya bereazi Seregio Paulo, wari'ba roŋga ana ro ro, se orivoya mano tauniekye yi. Wari'ba zi Baranaba ndi Saulo be te nda kandra tana nda le ata Lu ro erine. 8 Oko tetedri'ba Eleyema (Ävuru ndaro Giriki si ni wo), edreteŋbi ànya mile, nda ojote wari'ba anane ni taoma ya. 9 'Dooko Saulo, se ävuruna kpa Paulo, ṛo twi Tori Alokado be, nda ndrevo ṛo ŋgye tetedri'ba dri 10 ago atate ekye: “Mi ŋgwa kicu'ba ro ono! Mi orivoya kyila'baazi ŋgase cini orivoya kadoro ro. Mi orivoya twi ta cini undiro ŋgaodoro robe, ago ondoalo nyugu ruutri taŋgye Opi ro tozane kowero! 11 Drí Opi ro ikyina 'da midri yau; nya'dona 'da miako ago miri ŋgaeyi kitu ro ondrene i'do tuna fere.”
Dori vouni lätutu ro e'dete äkpu Eleyema dri ago tako mi ndaro te; ago nda abate täṛitäṛi ruutribe 'diaza usune nda lepene drí si. 12 Ondro wari'ba kondre tase ka'dobe ana te oko, nda matate; tana nda larote ndra ŋgaemba ta Opi rota ro.
Paulo ndi Baranaba be Anetiokia Pisidia roya
13 Paulo ndi abaazii ndaro be diyi teni Pafo yasi ago sayite Perega, 'bakici Pamefulia roya, se ni kigyesi Yoane se äzibe Marako ana e'be ànya te ago gote kovole Yerusalema ya. 14 Ànya oyiyite ni Perega yasi ago esayite Anetiokia ya Pisidia ya, ago tu Sabata rosi ànya oyiyite zotaeriro ya ago riyite vuru. 15 Ondro äzi tate ni Ota Musa ro ndi taegyi nebii robe yasi oko, dri'bai zotaeriro ro ozoyi tate ànyari ekye: “Ädrupii, màle ämiri taopene lidri ri ondro nyà'dote lazo agoago ozoro be ànyari owo.” 16 Paulo edrete kuru, kanda drí ndaro te ago eto taope te ekye: “Yisaraele'bai azi ago Atrai se cini noŋwa kabe Lu mätu ono; nyèri ta maro! 17 Lu lidri Yisaraele ro ro nji zutui amaro ni ago 'ba lidri ono te tu'de 'desi ro tuse ànya koriyibe atrai ro Ezipeto ya ana si. Lu lofo ànya te tesi ni Ezipeto yasi mbara para ndaro si, 18 ago ndroa 'butesu nda iŋgyiyate ànya ta vocowa ya. 19 Nda tufu tu'dei njidrieri te wari Kanana roya ago 'ba lidri ndaro te a'done wari kuzupi'bai ro. 20 Tase cini ono ru ndroa oso kama su ago 'butenji.
“Ono vosi nda ozo vureope'bai te ànyari madale tu nebi Samuele rosi. 21 Ago ondro ànya kejiyi tate 'bädri'ba ta oko, Lu ozo Saulo ŋgwa Kisi ro ni 'bakala Benjamina ro yasi te ànyari, a'done 'bädri'ba ànyaro ndroa 'butesu. 22 Nda ona vosi, Lu 'ba Dawidi te 'bädri'ba ro ànyari. Ono ni tase Lu katabe ta ndaro ta owo ekye: ‘Musu Dawidi ŋgwa Yisai ro ni mano se mulube owo, mano se oyena tase cini male be oyene ndi.’ 23 Yesu orivoya ni zelevo Dawidi ro yasi, se Lu 'bate Opa'ba lidri Yisaraele ro ro, oso nda ko'batabe ronye. 24 Teinye Yesu ri losi ndaro eto ako, Yoane petate lidri cini Yisaraele ro ri ekye beṛo ànyari drietane ni takozi ànyaro yasi ago a'done bapatisi be. 25 Ago Yoane ka oyete losi ndaro ondene oko, nda atate lidri ri ekye: ‘Nyusu amiro be ma a'di owo ya? Ma ko nda se nyàbe kotena owo. Oko nyeri! Nda se kabe ikyi mavo ono takado maro i'do amba mvoka otrine ni pa ndaro yasi.’
26 “Yisaraele'bai azi, zelevoi Abarayama ro, ndi Atrai cini se noŋwa kabe Lu mätu ono be; lazo se ŋgaopa ro ono ezote ämäri! 27 Tana lidri se koribe Yerusalema ya ndi dri'bai ànyaro be niyi kote anjioko Yesu ni Opa'ba owo, ca niyi ata nebii ro se abe uzina Sabata cini si kpa ko. Caoko 'bayi ata nebii rote a'done ŋgye vure Yesu ro opesi. 28 Ago ànya niyi ca ko ta aza usune nda o'baza odrane oko, ànya ejiyi Pilato te nda o'bane odrane. 29 Ago tase cini taegyi katabe ta ndaro ta ànyari oyena vosi oko, ànya ruyi nda te vuru ni taka dri ago seyi nda te 'bu ya. 30 Oko Lu lofo nda teni avo ya, 31 ago u'duna amba nda ka'darute ànya se kababe nda be ni Galilaya ya le Yerusalema ya kai ri. Yauono ànya ni tazevoedre'bai ndaro Lidri Yisaraele ro ri. 32 Ago noŋwa ono mèzi Lazokado yi ämiri; tao'baro se Lu ko'ba be zutui amaro ri 33 yauono nda yete ämäri, ama se ni orivoya zelevoi ànyaro, Yesu eŋga si adri ya. Oso egyi ta be Räṛu ṛiri ya ronye ekye:
‘Mi te Ŋgwa maro;
ondro ono ma te Täpi miro.’
34 Ago ono ni tase Lu katabe ta nda loforo ta ni avo yasi owo, nda oŋgwana ko alona 'budri ya:
‘Mozona äṛu alokado ago endaro 'da miri
se, ma'ba tana be Dawidi ri ana.’
35 Oso nda ata kpate vo aza ya ronye ekye:
‘Milena ta ruindu'ba ŋgye miro ro ko oŋgwane 'budri ya.’
36 Tana Dawidi indurute ta Lu rota tu modo ndaro roya, ago 'dooko nda drate, ago ase nda te zutui ndaro be, ago avo ndaro ŋgwate 'budri ya. 37 Oko ono a'do kote nda se Lu kolofobe ni avo yasi ri. 38 Ami cini, Yisaraele'bai azi, ämiri ta ono unine ŋgye anjioko Yesu si lazo ta 'die'bero ta takozi rota apete ämiri. 39 Ànya se cini kabe taoma nda ya a'bate dritai ro ni takozi cini risi se Ota Musa ro ni ko ami o'bane dritai ro ni rigye. 40 Ka'do inye, nya'do taoti be, ukyi tase nebii katabe ana a'do 'da ämiri.
41 ‘Mindre, ami 'diugu'bai! Nya'do larolaro ro ago midra!
Tana tase mabe oyena ondro ono
orivoya ŋgase mìnina ko tana omane owo,
ondro 'diaza kedretazevona gica ämiri!’ ”
42 Ago Paulo ndi Baranaba be kayi efo ni zotaeriro yasi oko, lidri eji ànya te egone Sabata kinjo si ago ŋgase kwoi itine ànyari ndra. 43 Lidri ri kalakoto e'be vosi oko, Yudai amba ndi Atrai se amba kotozarube mätu Yudai roya ana be soyite Paulo ndi Baranaba be vo. Lazo'bai ozo agoago te ànyari ugu orine tai'dwero Lu roya. 44 Sabata kinjo si lidri 'ba'desi ro aba le ṛo ikyine yele ata Opi ro erine. 45 Ondro Yudai kondreyi lowa te oko, ànya a'dote twi yaoko be, ànya wasayi tase Paulo kugu atana be te ago 'dayi nda te. 46 Oko Paulo ndi Baranaba be atayite ṛeṛe amba driupiako si ekye: “Kadopara anjioko beṛo ata Lu ro opene käti ämiri. Oko mìgabete zo ago nyùsu andivo amiro kote kadoro ta adri äduako rota ono, mè'bena ami gwo ago mòyina te Atrai re. 47 Tana ono ni tase Opi kozobe ämäri owo ekye:
‘Ma'ba ami te ŋgaeyi ro Atrai ri,
tana apa 'bädri cini robe.’ ”
48 Ondro Atrai keri tase ono te oko ànya a'doyite yai'dwesi ago räṛuyi ata Opi rote, ago ànya se anjibe a'done adri äduako be kai a'doyite taoma'ba ro.
49 Ata Lu ro larirute vo cini ya wari ana yasi. 50 Oko Yudai eŋgaya lidri dri'bai 'bakici ro ndi 'ditoko 'desi gboko Atrai ro ro se kabe ugu Lu mätu rote. Ànya etoyi Paulo ndi Baranaba be ezana te ago lofoyi ànya te tesi ni wari ànyaro yasi. 51 Lazo'bai yo durufu pa ànyaro rote lämiro ànya lomvo ago oyiyite Ikoniuma ya. 52 Taeri'bai Anetiokia ya a'dote riyäro amba ago twi Tori Alokado be.
Ŋen Barnaba na bulus luṯənu ṯa aɽe alid̶i ŋəmëɽria
1 Na ikanisa alo y-Anṯakiya anəbiya yafo na led̶a ləbërrəŋaid̶ia ŋen. Fəŋulu Barnaba, na Siman (igi gəbërnia Nijar walla gəmunwa), Lukiyus galo yi-Girəwan na Manayin igi ləməṯo eɽa gonto Iruḏusga gəɽo eləŋ, na Sawul. 2 Ŋen ləfo ləbuŋṯia Eləŋ Rəmwa, na laɽaŋa ŋorwaṯaŋa, Usila Gətəɽe gəlwaɽəṯəlo ṯa, “Ëɽr Barnaba na Sawul aləsoŋ ṯa aləñiṯi ŋəmëɽria iŋi igwundəd̶eicəlau.” 3 Oro ndə ləɽaŋo ŋorwaṯaŋa ldəṯurṯi Eləŋ Rəmwa ldəlëɽi rəŋ nəŋəɽwa ldələd̶waṯe.
Ŋen Barnaba na Sawul ləfo alo yi-Gubrus
4 Na ildi ləɽijan ləd̶weinu Usilaga Gətəɽe labəɽo aloyi-Salukiya, na tu ldënṯi id̶əpundr d̶eŋau ldabəṯa alo yi-Gubrus. 5 Ndə lərəmaṯo alo yi-Salamis ldërrəŋaici led̶a ŋen ŋə-Rəmwa emajma y-Alyawuḏ Na lafo Yuannala gəlaməd̶aṯa.
6 Ndə lërrəŋaicu led̶a ŋen alo pred̶, alo isi yerṯo neɽa ano ŋawa ŋakëd̶iṯu iligano, ldərəmaṯe irnuŋ gənəŋ gəbërnia Bafus ldəfid̶i maje gəɽo Yawuḏ na gəɽo ud̶əmia na gaɽo nabi eŋəɽəwen gəbërnia Bar-Yesu. 7 Lafo majega goɽra iŋəmëɽria ŋeləŋ, gəbërnia Sərjius Bulus, gënəŋu gerṯo d̶ələŋeṯa d̶oɽra eŋen pred̶. Na gënəŋu gundəd̶u Barnaba na Sawul ṯa aŋələnaṯe ŋen ŋə-Rəmwa. 8 Orn maje igi gəɽo ud̶əmia, igi irəŋ gəlëɽəŋu gwomən gəbërnia Alim, gageiyəlo ŋen ŋanṯa gaber gwonaṯa ṯa maje igi goɽra gəbëndia ŋen ŋə-Rəmwa. 9 Orn Sawul igi gəbërnia Bulus com, gwunḏəjeinu Usilaga Gətəɽe, ṯaŋəmaseicu kaiñ, 10 nəŋaṯa, “Aganəŋa ŋəŋgi agəɽo ŋere ŋə-Seṯan, agageiyo ŋen pred̶ ŋəd̶urwaṯo, agwunḏəjeinu ŋad̶ənano ŋenŋa ŋeicia təmətəm, agabwaiña ṯa agagera d̶ad̶ d̶-Eləŋ Rəmwa id̶i d̶əd̶urwaṯo jaica? 11 Na d̶əñid̶i d̶əŋ d̶-Eləŋ d̶aŋafia nano, agid̶i ŋərəmiṯi ṯa ŋerṯe agəseicia ëd̶əñina liga ləmeṯəŋ.”
Na ram nəŋərəmiṯi ṯaŋəpwaiño ed̶a gəmakëndia ed̶əŋ aŋəmirldi. 12 Na ndə maje goɽra gəseicu ŋen ŋid̶ənu nəŋëndi ŋen, ŋen ŋanṯa gafo girəwano kaiñ id̶ërrəŋaid̶ia d̶-Eləŋ.
Ŋen Barnaba na Bulus ləfo alo y-Anṯakiya alo yi-Bisiḏiya
13 Bulusanda ldətwod̶e alo yi-Bafus, ldabəṯa alo yi-Barja alo yibërnia Bamfiliya. Na Yuanna nəŋəlṯad̶e nəŋoɽəbaṯe alo yi-Ursalim. 14 Orn lënəŋulu ldəməñe alo yi-Barja ldabəṯa alo y-Anṯakiya alo yi-Bisiḏiya E-loman ləd̶əmiñəniano ldënṯi emajma ldəɽaŋalo. 15 Ndə nələŋ nalmajma negənṯu led̶a ŋen ŋad̶am gə-Musa na ŋalanəbiya d̶əge neɽəd̶e Bulsanda ṯa, “Lorldaiñanda ndə ñagerṯo ŋen ŋənəŋ ṯa ñagabërrəŋaicia led̶a, ërrəŋaicərldo.” 16 Nṯia Bulus nəŋətwod̶e nəŋabəce d̶əŋ elo nəŋaṯa, “Led̶a l-Israyil ñaŋgi ñagəd̶əñia Rəmwa, nər! 17 Rəmwa rəled̶a l-Israyil rënəŋu rwoṯo bapanda ildëndr na rid̶əlo loɽra eŋen ndə ləfo ləɽo led̶a laijəbaṯo alo yi-Masr, na ŋabəɽaŋa ŋəd̶əŋ d̶əlëɽəŋu ndrəlamiñi. 18 Na garno nṯəlia ered̶ia marldwan rad̶arnaṯo aralo eŋen eŋen ed̶əñwa. 19 Na ndə rəməndad̶o led̶a lerṯo olia ɽetəɽeteo laiyən d̶enəŋ neməñe eɽijan alo yi-Kanan, ndrəlakarnəd̶iṯi d̶ud̶a, garno nṯəlia miyya marldwan na ered̶ia d̶enəŋ. 20 Nṯia d̶əge, Rəmwa ndrəlnaice led̶a ildi lakəmed̶ia na iliga ildei Samwil igi gaɽo nabi. 21 Oro led̶a ldeɽəd̶e eləŋ goɽra, na Rəmwa ranaicəlo Samwil id̶ia gə-Geis eled̶a lə-Benyamin, ŋen ŋanṯa nṯəlia ered̶ia marldwan. 22 Na ndə rəŋgaicəma d̶əge ndrətud̶i Ḏawuḏ gəɽo eləŋ egen, ndrəlwaɽe eŋen ŋəd̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəŋu ndraṯa, ‘Igafid̶u Ḏawuḏ id̶ia gə-Yassa, maje gerṯo ara garno gəlëɽəñi igi gid̶i aŋid̶i ŋen pred̶ egwonaṯa’. 23 Ed̶ələŋəd̶ia d̶ə-Ḏawuḏ Rəmwa ranaico Israyil Đëbəria, fəŋu Yesu, garno rëɽu ŋen pənde. 24 Ndə gəmulu geṯo Yuanna gërrəŋaicu led̶a pred̶ l-Israyil ṯa mamuḏiya yaɽo d̶aməd̶aṯa d̶əd̶aṯad̶a ŋen ŋeicia na d̶əd̶oɽəbaṯa Rəmwa nano, 25 na ndə Yuanna gəfo ṯwaiñ gaɽiñad̶aṯa ŋəmëɽria ŋəlëɽəŋu gaṯa, ‘Ñaganəñaŋ ñagaṯa fiñi əsëgi? Egero egəɽia Almasiya orn ed̶a gëni gənəŋ gid̶i aŋəñela nḏurṯu na egero egarəjad̶aṯa eŋen ṯa iməñi yar yinḏəbina nerəmanəŋ rəlëɽəŋu’.
26 “Lorldaiñ ləd̶ia lëməcu g-Ibrayim, na ildi ləfandau ləd̶əñia Rəmwa ŋen ŋad̶weinṯəndr iŋi ŋəd̶ëbəria id̶i. 27 Ŋen ŋanṯa led̶a ildi ləfo alo yi-Ursalim na nələŋ enen laijəba Yesu na ŋen ŋalanəbiya iŋi ŋəɽwatənia e-Ñoman pred̶ ñəd̶əmiñəniano, lënəŋulu laɽiñad̶aṯa ŋen iŋi ndə ləned̶əma, ldəmakəme. 28 Garno lero ləfid̶ia ŋen ŋənəŋ ṯa almauɽiñaṯe orn ldeɽəd̶e Bilaṯus ṯa aŋəɽiñəni. 29 Na ndə ləɽiñad̶aṯo ŋen pred̶ iŋi ŋəwërd̶ənu eŋen ŋəlëɽəŋu ldəmirəwi id̶uɽi ldəmëɽi ed̶el. 30 Orn Rəmwa ratud̶ima eŋəɽaiñ, 31 na ñoman ñwaiña gamiñiṯu led̶a ildi lətwod̶əlda alo yi-Jalil labəṯa alo yi-Ursalim, na d̶əñid̶i laɽo d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəŋu eled̶a lalo. 32 Na nanda ñagəndërrəŋaicia ŋen ŋəŋəra ṯa ŋen iŋi Rəmwa rëɽəṯu bapanda ləpənde, 33 iŋi rënəŋu raɽiñəd̶itəndr ləŋgr ləgəɽr ñere eñen ndə ratud̶iṯiandr Yesu, garno ŋen ŋəwërd̶ənu egad̶am gəmasamir asa eɽijan ṯa,
‘Aganəŋa agaɽo id̶ia gəlëɽəñi, eloman ildi egaləŋaŋa’.
34 Na eŋen iŋi ṯa rətud̶ima eŋəɽaiñ gaber gid̶i aŋoɽəbaṯe ṯa aŋaicəbəre təŋ, raṯa,
‘Igid̶i endənaice d̶əbuŋṯia id̶i d̶ətəɽe na d̶əɽo d̶eṯəm id̶i igëɽəṯu Ḏawuḏ’.
35 Ralwaɽo com imasmur gwomən ṯa,
‘Agaber agaŋgiṯia ed̶a gətəɽe gəlaɽəŋa aŋaicəbəre’.
36 “Ŋen ŋanṯa Ḏawuḏ ndə gid̶u ŋəmëɽria ŋə-Rəmwa d̶əge nəŋaiye nəŋurəni eṯenandala nəŋaicəbəre, 37 orn gënəŋu igi Rəmwa ratud̶ima gero gaicəbəria. 38 Ŋgiṯr ŋen iŋi aŋələŋini eñaŋ, lorldaiñ, ṯa ŋen iŋi ñagəno d̶əñid̶i ŋəd̶əŋgeinia d̶əŋen ŋeicia id̶i d̶əfo emaje igi, 39 na iŋu led̶a pred̶ ildi lëndu ŋen ldid̶əni ləd̶urwaṯo eŋen pred̶ iŋi lero ləɽwad̶aṯa ṯa lëbərnia ig-Alganun yi-Musa. 40 Rəmoṯr ŋen ṯa ŋen aŋerṯe ŋəndeṯe nano iŋi anəbiya yelwaɽo, 41 ṯa,
‘Nwanəd̶r, ñəŋgi ñagəd̶ama ŋen,
na irəwarano na ñaiye,
ŋen ŋanṯa igëbəd̶ia ŋen ŋənəŋ iliga eldalo
na ŋen iŋi ñagaber ñagid̶i ñaŋënṯi kwai kwai,
ndə ed̶a gənəŋ gəlwaɽəṯənde!’ ”
42 Na ndə Bulus na Barnaba ləməñaṯo ndëuwər led̶a leɽəd̶əlo kaiñ ṯa aldërrəŋaici ŋen iŋi təŋ ndə Loman leṯo ləd̶əmiñəniano təŋ. 43 Na ndə ŋen ŋəməndëd̶ənu led̶a lwaiña, ildi ləɽo Alyawuḏ na ildi ɽrəto lëndu ŋen ldəteṯe Bulus na Barnaba, ildi ləlwaɽəṯəlo ŋen araga gonto ṯa alɽaŋe ŋopia eŋen ŋəd̶ənaica d̶əməɽəməɽeñ d̶ə-Rəmwa.
44 Ndə loman leṯo lwomən ləd̶əmiñəniano led̶a larraid̶o lwaiña irnuŋ gakəl ṯa alne ŋen ŋə-Rəmwa. 45 Orn ndə led̶a l-Alyawuḏ ləseicu led̶a lwaiña ldəciṯano, ṯalukuɽəbijəd̶əṯu eŋen Bulusala, ldəmware. 46 Na Bulus na Barnaba lalwaɽəṯəlo nëiñua ŋəd̶aiña ŋero, ldaṯa, “Ŋen d̶eṯəm gəbanṯa ñane ŋen ŋə-Rəmwa ananoŋ ñaganəñaŋ. Orn d̶əñid̶i ŋen ŋanṯa ñaganed̶o na ñagarno d̶əskinia entam enalo ñagero ñagərəjad̶aṯa eŋen ṯa ñerṯe d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte, orn ñagandəŋgiṯia d̶əge ñagabəla ñërrəŋaici led̶a ŋen ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ. 47 Ŋen ŋanṯa Eləŋ Rəmwa ralwaɽəṯənde ṯa,
‘Igëɽonde ñagaɽo arrerre ŋen ŋanṯa led̶a ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ,
ṯa ñananaid̶e d̶ëbəria alo pred̶ na ltuŋga d̶ərṯi’.”
48 Na ndə led̶a ləno ŋen iŋi ildi gerṯe laɽo Alyawuḏ ldəŋəreṯe nano ṯaloɽre ŋen ŋ-Eləŋ Yesu, na ldëndi ŋen ildi Rəmwa rwoṯəlo pənde ram ṯa alame d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte. 49 Na ŋen ŋ-Eləŋ Yesu nəŋəlaldəd̶əni alo pred̶. 50 Orn led̶a l-Alyawuḏ ldətud̶i nara nəliji əɽəlda ildi ləŋəra eŋen labuŋṯia Rəmwa na led̶a loɽra lalo yakəl, ldənanaice Bulus na Barnaba ŋen ŋubwa ldəlmiñi alo esen. 51 Orn Bulus na Barnaba ldəpwaini abəɽətua erəmanəña eren, ldəlṯad̶e ldabəṯa aloy-Iguniya, 52 na ṯaləmis niyunḏeini enare d̶əŋərad̶a nano na Usilaga Gətəɽe.