Petero ndi Korenelio be
1 Mano aza orivoya Kaisaria ya äzite Korenelio, se orivoya dri'ba kyila'ba Roma'ba ro ro. Kyila'ba se äzite ekye: “Kyila'ba Italia'ba ro.” 2 Nda orivoya mano mätu'ba yi; nda ndi katidri cini ndaro be mätuyi Lu te. Nda ye ŋgaopa kpate amba lidri Yudai ro lemeri'ba ro ri ago ugu Lu mätute 'duro. 3 Tu alo aza si te orivoya oso saa njidriesu ronye kitudiri vosi oko, nda ndre rulofo te. Nda ndre malaika Lu rote ṛo ŋbelero keci zo ya ago atate ndäri ekye: “Korenelio!”
4 Nda ndrevote malaika dri turi si ago atate ekye: “'Desi, e'di ya?”
Malaika zatadrite ekye: “Lu orivoya yai'dwesi ta mätu miro rota ndi ŋgapäṛi se nyabe ozona lemeri'ba ribe, ago te nja tadri miro ozane. 5 Ago yauono mizo lidri azaka Yopa ya mano aza vo se äzi ävuruna te Simona Petero. 6 Nda orivoya ŋgwazi yi 'ba kyiniede'ba se äzite Simona roya, se ka ori gyi'desi kala.” 7 'Dooko malaika oyite, ago Korenelio zi ruindu'bai ritu zo ndaro rote ndi kyila'ba alo aza be, se orivoya mano mätu'ba yi se kabe losi oye ndäri ana. 8 Nda iti tase ka'dobe ana te ànyari ago zo ànya te Yopa ya.
9 Kyenoŋbo kinjo si, ànya te liti ya ago kayite esa loto Yopa lomvo oko, Petero tute kuru zo drî kurusi ya mätune te oso kitudiri ronye. 10 Nda te täbiri ro ago lete ŋga aza onyane; ondro a dri ŋgaonya la'di oko, rulofo a'dote ndäri. 11 Nda ndre vo'buyakuru pirute ago ŋga aza keziikyi vuru andrebe laba oso boŋgo 'desi cuku su be ronye e'bate vuru gyinidri. 12 Koronyai cini beti toto robe orivoya kigye, ŋga lidriidriro ndi arii be. 13 Ago atate ndäri ekye: “Petero, miŋga, mifu ago minya!”
14 Oko Petero atate ekye: “Endaro ko inye, Opi! Manya ŋgase ko wäṛiro kode undiro ko alona la'bi voro.”
15 Atate ndäri kpa to'di ekye: “Ŋgase aza Lu kata tana te wäṛiro mindre ko mikye ko wäṛiro.” 16 Ta ono a'dote perena nätu, ago 'dooko ago äru ŋgase ana te vo'buyakuru ya. 17 Petero dri wiriwiriro takaci rulofo ono ro tana ro oko, lidri se Korenelio kezobe ana niyi zo Simona rote, ago ànya dri edrevoya dereŋwa kala. 18 Ànya ziyi läzi te ago ejiyitate ekye: “Inye'do ŋgwazi aza gibe noŋwa se ävuruna Simona Petero ya?”
19 Petero kadri ugu ruutri takaci rulofo ono ro unine oko, Tori atate ekye: “Simona! Lidri nätu orivoya noŋwa kayi ugu mi uṛi. 20 Ka'do inye miŋga ago mitwe vuru, ago nyeleye ko oyivoya ànya yibe, tana mezo ànya ni.” 21 Ago Petero twete vuru ago atate lidri kai ri ekye: “Ma ni mano se nyàbe ugu uṛina owo. Nyikyite etaya?”
22 Ànya zayitadrite ekye: “Korenelio dri'ba kyila'ba ro ezo ama ni. Nda orivoya mano kado yi se ka Lu mätu ago lidri cini Yudai ro royi nda tawi. Malaika Lu ro ititate ndäri mi ejine ikyine zo ndaro ya, tana nda keri tase nyabe atana robe.” 23 Petero eji lidri kai te ecine zo ya, ago 'ba ànya te u'dune lau ŋgäkyi ana si.
Kyenonosi oko nda ŋgate ago oyite ànya yibe; ago rukä taoma'bai ro ni Yopa yasi oyiyite tro nda be. 24 Tu kinjo si oko nda esate Kaisaria ya, Korenelio rite ugu nda kotene, troalo 'didiri be ndi bereazii se loto nda kejibe iyi yibe. 25 Ago Petero kate ezi eci oko, Korenelio utudri ndaro te, 'dete nda pa, ago ändite vuru nda kandra. 26 Oko Petero 'ba nda te oŋgane kuru. Nda atate ekye: “Miŋga kuru, ma andivo toto lidri yi.” 27 Petero ugu atate Korenelio be ago nda kocite zo ya oko, nda usu lidri amba otokalate lau. 28 Nda atate ànyari ekye: “Ami andivo mini ṛote kado ota mätu ro Yudai ro le ko mano aza Yuda ro ri ikyine kode rudro'bene atrai be. Oko Lu ka'da tate märi ekye beṛo ko märi lidri aza uzine ko wäṛiro kode undiro. 29 Ago ondro nyezo lazo te mavo oko, mikyite kalaogaako. Ka'do inye ma mi eji, mizo lazo te ma vo etaya?”
30 Korenelio atate ekye: “Te orivoya oso saa ono ronye u'duna lävute su 'dooko ma mätuvoya zo maro ya saa njidriesu si kitudiri vosi. Ndriŋwa oko mano aza so boŋgo läguläguro edrete mamile, 31 ago atate ekye: ‘Korenelio! Lu eri mätu miro te ago nda ndre ŋgapäṛi se nyabe ozona lemeri'bai rite. 32 Mizo 'diaza Yopa ya mano aza se äzite Simona Petero vo. Nda orivoya ŋgwazi yi 'ba Simona kyiniede'ba roya, se ka ori gyi'desi kala.’ 33 Ago ta'doro mazo lazo te mi vo dori, ago miyete kado para tana nyikyite. Yauono ama cini orivoya noŋwa Lu kandra, tase Opi kemba mi be atane 'do erine.”
Ata Petero ro
34 Petero eto atate ekye: “Yauono mänite anjioko ṛo orivoya endaro Lu gyele 'diaza ko. 35 'Dise kabe nda mätu ago ka tase ŋgye oyena nda letadrina ndi, nda ka'do ca tu'de to aza yi ta aza i'do. 36 Mini lazo se Lu kezobe lidri Yisaraele ro ri tana te, ugu Lazokado taliatokpe ro opena Yesu Kristo si, nda orivoya Opi 'dicini ro. 37 Mini tase 'desi ka'dobe wari Yisaraele ro yasi tana te, eto ṛoni Galilaya ya tuse Yoane pe lazo bapatisi robe vosi. 38 Mini ta Yesu Nazareta ro ṛote ndi tase Lu eda Tori Alokado te nda dri ndi mbara be. Nda oyite vocini yasi, ugu takado oyebe ago ugu 'dise cini mbara Kicu'ba ro zele edete, tana Lu orivoya tro nda be. 39 Ama orivoya tazevoedre'bai ŋgase cini nda koyebe wari Yisaraele roya ndi Yerusalema ya be ro. 'Dooko ànya fuyi nda te nda oto si taka dri. 40 Oko Lu eŋga nda teni avo yasi u'du nina si ago 'ba nda te ruka'dane, 41 ko 'dicini ri, oko toto tazevoedre'bai se Lu njibe iyi ri, anjioko orivoya ämäri, se nya ŋga te ago mvu ŋga te nda be efo ndaro ni avo yasi vosi. 42 Ago nda ta ama te lazokado opene lidri ri ago tazevoedrene anjioko nda orivoya ni 'dise Lu ka'date vureope'ba ro 'dise lidriidri ro ndi se kodrabe ana be. 43 Nebii cini itiyi ta ndaro te, uguyi atate ekye 'dicini se kabe taoma nda ya e'bena 'da ta takozi ndaro rota mbara ävuru ndaro rosi.”
Atrai Usuyi Tori Alokado te
44 Ondro Petero dri ugu atavoya oko, Tori Alokado ikyite vuru ànya se cini kayibe lazo ndaro erina ana dri. 45 Taoma'bai Yudai ro se kikyiyibe ni Yopa yasi Petero be kai laroyite tana Lu eda ŋgapäṛi ndaro Tori Alokado ro kpate Atrai dri. 46 Tana ànya eriyi te ànya kayi ugu ata kala to si ago ànya kayi ugu 'desi Lu ro räṛuna. Petero atate ṛeṛe ekye: 47 “Lidri kwoi usuyi Tori Alokado kpate oso ma'dobe sina ronye. Ka'do inye 'diaza unina gi'da ànya lagane bapatisi ako gyi si ya?” 48 Ago nda ta ànya te a'done bapatisi be ävuru Yesu Kristo roya. 'Dooko ànya ejiyi nda te orine ànya yibe u'duna fere.
Ŋen ŋə-Buṯrus na ŋə-Karnilius
1 Na alo yi-Gaisanya maje gafo gəbërnia Karnilius gəɽo eləŋ gaskari yeɽo miyya ibërnia jes y-Iṯalia. 2 Gënəŋu gafo gaŋəra na gad̶əñia Rəmwa led̶ala pred̶ legeɽa gəlëɽəŋu, na gënəŋu gaməd̶aṯo led̶a ildi ləɽo ŋəbaiyaŋəno na gaṯurṯia Rəmwa jaica. 3 Na lomanəŋ garno sa iɽijin yëd̶əñin, ŋen ŋamiñiṯəma nəŋəseici ŋopia malaiyəka d̶ə-Rəmwa nəd̶əmeṯa nano nḏaṯa, “Karnilius.” 4 Na ṯaŋəseicu kaiñ na ŋəd̶aiña nəŋəmëndi, nəŋaṯa, “Ŋen ŋanṯau ya Eləŋ?” Na malaiyəka ndəmeiṯi ṯa, “Đəṯurṯia Rəmwa d̶əlaɽəŋa na d̶ələŋeṯa d̶əño d̶əlaɽəŋa d̶abwoṯo Rəmwa nano, na rələŋəd̶einiau. 5 Na d̶əñid̶i d̶waṯo led̶a alo yi-Yafa ṯa alundəd̶ia maje gəbërnia Siman, igi gəbërnia Buṯrus com, 6 gënəŋu gwëtu gaɽaŋa egeɽa gə-Siman, igi gəbəpa yerna, na eɽa gafo albar nano.” 7 Ndə malaiyəka d̶əbəɽo d̶əge, id̶i d̶ənaico Karnilius ŋen, gënəŋu nəŋundəd̶i ləbai eɽa ləɽijan ildi ləmeitia ŋəmëɽria na askari isi yeŋəra isi imad̶uɽəd̶ənṯia, 8 na ndə gəlwaɽəṯəlo ŋen pred̶ nəŋələd̶waṯe alo yi-Yafa.
9 Na eloman leṯeɽe ndə ləfo alo yi-Yafa ṯwaiñ, Buṯrus nəŋabwoṯe eɽa ed̶əpe ŋen ŋanṯa aŋəṯurṯi Rəmwa ëd̶əñinano. 10 Na nəŋəcoiñəṯe kaiñ ṯaŋwonaṯo gəsa, na ŋen led̶a ləfo ləbəd̶ia aicəba, ŋen ŋamiñiṯəma garno gəndro iŋurid̶. 11 Na gaseicu ltuŋga ləgagid̶ənu na wagənəŋ gəbarano garno alfarəd̶ia liruwəṯa alo lëndənu alo marldwan, 12 leiṯo laŋge ano ɽrugud̶u d̶wala d̶əd̶əñwa na d̶irnuŋ, na imwa yeicia na ndəfia nelo. 13 Na olia nəŋəmeṯa nano nəŋaṯa, “Buṯrus, twod̶o ŋaɽiñe d̶wala ŋase!” 14 Orn Buṯrus nəŋaṯa, “Ndo, Eləŋ Yesu! Igënəñi egero egəsa wagənəŋ gətaŋa geicia lomanəŋ.” 15 Na olia igi geṯəma nano təŋ nəŋaṯa, “Wagənəŋ igi Rəmwa rid̶u gətəɽe ŋerṯe agəbaṯa ṯa gataŋa!” 16 Ŋen iŋi ŋid̶ənu ñoman ñiɽijin na waŋge nəŋoɽəbaṯe elo d̶əge.
17 Ŋen Buṯrus girəwano nəŋiɽəd̶əni bəɽan ṯa ŋen ŋanṯau iŋi igəseicu. Orn led̶a ildi Karnilius gəd̶waṯəlo labekeɽəd̶ia eɽa gə-Siman, na lafo laṯurwa igëuwər iliga lakəl d̶urri, 18 na lundəd̶u ldeɽəd̶e ṯa, “Siman igi gəbërnia Buṯrus gëni ëli?” 19 Na ndə Buṯrus gəfo gəsəd̶eicia ŋen nəsi iŋi gəseicu, Usila gə-Rəmwa galwaɽəṯəma ṯa, “Nwano, led̶a lëni liɽijin ləŋapwaiña. 20 Twod̶o ŋirəwi ñaɽəlda. Gerṯe agirəwano eŋen ŋənəŋ, ŋen ŋanṯa igënəñi egad̶waṯəlo.” 21 Nṯia Buṯrus nəŋəlimwəṯi nano nəŋaṯa ṯa, “Fiñi ñiŋgi ñagaiñəpwaiña. Ŋen ŋanṯau iŋi ñagiləjiṯu?” 22 Na led̶a ldaṯa, “Karnilius, maje gəɽo eləŋ gaskari miyya igi gəd̶urwaṯo eŋen Rəmwa nëiñua na gəd̶əñia Rəmwa, na Alyawuḏ pred̶ yaɽo d̶aməd̶aṯa eŋen ŋəŋəra ŋəlëɽəŋu, gënəŋu ganeinu ŋen malaiyəkad̶a d̶ətəɽe d̶ə-Rəmwa ṯa aŋundəd̶aici egeɽa gəlëɽəŋu aŋanaṯe ŋen ŋəlaɽəŋa.”
23 Nṯia Buṯrus gundəd̶əlo ṯa alënṯi egeɽa. Na eloman leṯeɽe laməño Buṯrusala na lorəba ləmaṯan lalo yi-Yafa ldabəlalda. 24 Na eloman leṯeɽe ldënṯi alo yi-Gaisariya. Na Karnilius gafo gəlṯurṯia na gundəd̶u led̶a əllëɽəŋu na rappa.
25 Ndo Buṯrus gënṯu eɽa, Karnilius nəŋəmaŋënṯi nəŋəmud̶əñiṯi alo. 26 Orn Buṯrus nəŋəmatud̶i nəŋəmeiṯi ṯa, “Twod̶o igënəñi egaɽo ed̶a com.” 27 Na ṯalɽwatəldəga ldënṯi nəŋəfid̶i led̶a lwaiña lərraid̶o. 28 Na Buṯrus nəŋəleiṯi ṯa, “Ñaganəñaŋ ñagaləŋeṯo ŋopia ṯa ŋen ŋëd̶əñinu kaiñ ṯa ed̶a gəɽo Alyawuḏ laɽaŋa ed̶aga gigëməcu gərto, na ṯa aŋəɽe egeɽa gəlëɽəŋu, orn Rəmwa rəŋaicəñi ŋen ṯa egaber egəlwaɽa ṯa ed̶a gənəŋ gataŋa walla geicia. 29 Nṯia d̶əñid̶i egeṯo egero egəned̶a ndə ñagundəd̶əñi orn egandeɽəd̶ia ṯa, ñagundəd̶əñi ed̶a?” 30 Na Karnilius nəŋaṯa, “Đəñid̶i ñoman ñaŋgaṯo marldwan ŋen ŋarno ëd̶əñin isi, sa iɽijin, egafo igaṯurṯia Rəmwa egeɽa gəlëɽəñi, na maje nəŋəñəd̶uri nëiñua gëɽənu ndrenia nano nəwad̶ialo nətəɽe kaiñ, 31 nəŋaṯa, ‘Karnilius! Đəṯurṯia Rəmwa d̶əlaɽəŋa d̶anənu na d̶ələŋeṯa d̶əño d̶əlaɽəŋa Rəmwa nëiñua d̶aləŋəd̶einiau. 32 Đwaṯo led̶a alo yi-Yafa ŋundəd̶i Siman gəbërnia Buṯrus, gënəŋu gafo eɽa gə-Siman maje gəbəɽia yerna igi gəfo albar nano’. 33 Nṯia igad̶weiṯiaŋalo ram, na agid̶u ŋen ŋəŋəra ageṯo. Đəñid̶i ñagarraid̶o pred̶ Rəmwa nëiñua ṯa ñane ŋen pred̶ iŋi Eləŋ Yesu gəlwaɽəṯiaŋa ṯa ŋaɽwate.”
Ŋen Buṯrus gəlwaɽo
34 Na Buṯrus nəŋəbəlad̶e ëiñuano ilëɽəŋu nəŋaṯa ṯa, “Đeṯəm igaseicu ŋen na egaləŋeṯo ŋopia ṯa Rəmwa rero rəbəd̶ia led̶a ləmaṯan ləməñaṯo lorəba, 35 orn led̶a pred̶ lalo pred̶ ildi ləbuŋṯia Rəmwa na ləbəd̶ia ŋen ŋəd̶urwaṯo pred̶ Rəmwa rwonaṯa, rënəŋu raləŋënṯia. 36 Ñagaləŋeṯo olia igi rënəŋu rəd̶waṯo eled̶a l-Israyil ṯa alërrəŋaid̶i ŋen ŋəŋəra ŋəd̶ëuṯaralo i-Yesu Almasiya, gënəŋu igi gəɽo Eləŋ gəlaŋge pred̶. 37 Ñagaləŋeṯo ŋen ŋakəl ŋërrəŋeinu alo Yuḏiya pred̶, ŋatwod̶o alo yi-Jalil, ndə Yuanna gërrəŋaicu led̶a ŋen ŋəmamuḏiya. 38 Ñagaləŋeṯo ṯa Rəmwa rabuŋṯu Yesu galo yi-Nasəraṯ Usilaga Gətəɽe na ŋabəɽaŋa, na gënəŋu ṯaŋakaldaico ṯaŋid̶u ŋen ŋəŋəra ṯaŋakeid̶u led̶a pred̶ ildi Seṯan ed̶aməlo, ŋen ŋanṯa Rəmwa rafəmaiya. 39 Na nanda ñagaɽo d̶aməd̶aṯa eŋen pred̶ iŋi gënəŋu gid̶u alo y-Alyawuḏ na alo yi-Ursalim. Led̶a laɽiñəma ndə lëɽəma gabəreicia id̶uɽi. 40 Orn Rəmwa ratud̶ima ndə ñoman ñəŋgaṯo ñiɽijin ndrəmaŋgiṯi ṯa aŋəseini təŋ, 41 gerṯe eled̶a pred̶, orn enanda ñəŋgi Rəmwa rwoṯənde eled̶a ananoŋ ṯa ñaɽeṯe d̶aməd̶aṯa, nanda ñəŋgi ñagəsəlda na ñageṯəlda ŋen gënəŋu gətwod̶o eŋəɽaiñ. 42 Yesu galwaɽəṯənde ṯa ñërrəŋaici led̶a ŋen na ñaɽeṯe d̶aməd̶aṯa ṯa fəŋu igi Rəmwa rëɽəma gəɽo Eləŋ igi gid̶i aŋakəme led̶a ləməṯo na laiyo. 43 Fəŋu alanəbiya pred̶ yeɽo d̶aməd̶aṯa eŋen ŋəlëɽəŋu ṯa led̶a pred̶ ildi lëndu ŋen ŋəlëɽəŋu lid̶i aləŋgəd̶eini ŋen eŋen ŋeicia irəŋga gəlëɽəŋu.”
Ŋen led̶a gerṯe laɽo Alyawuḏ ləneinu Usila Gətəɽe
44 Ndə Buṯrus gəɽwata ŋen iŋi məldin Usila Gətəɽe nəŋəliruwəṯi nano ildi pred̶ ləno ŋen ŋəlëɽəŋu. 45 Led̶a ildi leṯo Buṯrusala ildi lëndu ŋen ŋə-Rəmwa, na luɽəd̶ənu, lënəŋulu ldirəwano kaiñ ŋen ŋanṯa d̶ənaica Usila Gətəɽe girəwuṯu led̶a nano ildi lero ləɽia Alyawuḏ com. 46 Ŋen ŋanṯa lalənaṯa ləɽwata olia ɽetəɽeteo ldənanaice Rəmwa ŋaɽrwa. Orn Buṯrus nəŋaṯa, 47 “Ed̶a gənəŋ gaɽwad̶aṯa gəned̶a ṯa led̶a ildi alneini mamuḏiya, ildi ləneinu Usila Gətəɽe garno nëndr?” 48 Na galwaɽəṯəlo ṯa alneini mamuḏiya irəŋga gə-Yesu Almasiya. Orn ldeɽəd̶e Buṯrus ṯa aləɽaŋəlda ñoman ñəmaṯan.