1 Ago losi oye amaro Lu be voaloya si ya, mà ami se ka'dobe tai'dwero Lu robe ono eji ko anya o'bane a'done ta awi ro. 2 Nyeri tase Lu kabe atana ekye:
“Ondro tu kesate märi yauni ka'dazana ämiri oko,
meri ami te,
ondro tu kesate märi ami opaza
mapa ami te.”
Nyeri! Ono ni saa yauni Lu ro usu ro owo; ondro ono orivoya ni tu ŋgaopa ro owo!
3 Màle ko 'diaza ri taenji usune losi amaro ya, ago mà ojo ko o'de toromoga o'bana liti 'diaza roya. 4 Oko, ŋgacini màbe oyena ya màka'da ta te anjioko ama orivoya ruindu'bai Lu ro yaiŋgyi si ma ugu rriti iŋgyi, gboroto ndi rriti be. 5 A'bi ama te, avote kamba ya, amote ämädri; màye losi te ndra oyene drisi ago màrite teinye u'duako ago ŋgaonya ako. 6 A'do amaro wäṛi, tauni, yaiŋgyi ndi yai'dwe be si màka'da andivo amaro te a'done ruindu'bai Lu ro ro, Tori Alokado si, ŋgalu ŋgye amaro si, 7 lazo amaro taŋgye si si, ago mbara Lu rosi. Ama orivoya taŋgye be oso lakaza kyila oyero amaro ronye, 'digotaza ago andivo amaro gagaza. 8 Aro ama te ago aro ama kote, a'da ama te ago äräṛute. Aye ama te oso koweoga'bai ronye, caoko mà taŋgye ata, 9 oso uniako, caoko 'dicini ni ama te, oso ago ama te avo yi, oko oso nyàbe ondrena ronye, mà gi ugu ori. Eza ama ca, äfu ama kote; 10 a'ba ca tusuro, ama orivoya ondoalo yai'dwesi; màlandre te ŋgaako'ba ro, oko mà lidri amba o'ba ŋgaamba be, màlandre oso ama ŋga aza ako, caoko ama orivoya ŋgacini be.
11 Ku bereazii Korineto ya! Mà ata ŋbelero ämiri, màfo ya amaro te uŋbo ämiri. 12 Ama ko ni se kose ya amaro be ni ämiri owo; oko ami ni se mise ya amiro be ni ämäri owo. 13 Ma ata ämiri yauono oso ami ŋgwai maro ronye; ämiri kpa tausu alo ono ka'dane ayani ämäri oso ama be sina ta amiro ta ronye. Nyàfo ya amiro uŋbo.
Miomba Ozo Taoye Taomaako rota
14 Nyòjo ko a'done losioye'baazi ro taomaako'bai be, ŋgakado ndi ŋgakozi be uninayi a'done losioye'baazi ro eŋwanye ya? Ŋgaeyi ndi vouni be uninayi a'done troalo eŋwanye ya? 15 Kristo unina tadriolene Kicu'ba be eŋwanye ya? Ŋgase aza taoma'ba kala'dona voaloyasi taomaako'ba be ni e'di ya? 16 Yekalu Lu ro unina a'done tadriolebe lui taomaako'ba robe eŋwanye ya? Tana ama orivoya Yekalu Lu lidriidriro ro! Oso Lu andivo katabe ronye ekye:
“Ma'bana 'ba maro 'da lidri maro be
ago marina 'da ànya lako;
ma'dona 'da Lu ànyaro
ago ànya a'dona 'da lidri maro.”
17 Ago Opi ka kpa ata ekye:
“Beṛo ämiri ànya e'bene
ago nyelewe ami ni ànya resi.
Mìye ta aza ko tase orivoya undiro be,
ago märuna ami 'da.
18 Ma'dona 'da Täpi ro ämiri,
ago nyà'dona 'da ŋgwàagoro ago ndiriŋwa ro maro,
Opi mbaraekye kani ata nonye.”
1 Nanda ñəŋgi ñagəbəd̶ia ŋəmëɽria ldəɽo Rəmwara, ñagandeɽəd̶ia com ṯa ñaŋ ñerṯe ñagəbəŋënṯia d̶ənaica məɽəməɽeñ d̶ə-Rəmwa ŋenŋa ŋəpiano, 2 ŋen ŋanṯa Rəmwa rəbaṯa ṯa,
“Eganatənde iliga ildi igəŋenṯu,
na egaməd̶aṯənde eloman ləd̶ëbərnia.”
Nər, d̶əñid̶i fəliga ildi rënəŋu rəŋënṯu, d̶əñid̶i fəloman ləd̶ëbərnia. 3 Nanda ñagaber ñagwonaṯa ṯa ñagəbëɽəŋaicia ed̶a gənəŋ ṯa d̶ërrəŋaid̶ia d̶əŋen ed̶aiñ ad̶erṯe d̶əfid̶ənia mənnano. 4 Orn ŋenŋa pred̶ ñagëŋaid̶u ŋen ṯa nanda ñagaɽo led̶a ildi ləbəṯia Rəmwa ŋəmëɽria, d̶əɽiñaṯad̶a ŋen ed̶aiñ, eŋen ŋubwa na eŋen ŋinia na eŋen ŋəbɽwaŋəno, 5 na ñagafo ñagapunu ləcwala, na ñagafo ñagëɽənu isijən, na led̶a lafo latwod̶o ləgeiyande, iŋəmëɽria eŋaiñ, na ñagafo ñagero ŋurid̶ uləŋgələŋ, na ñagafo ñagero ŋəsa. 6 Na com nanda ñagëŋaid̶u ŋen ṯa d̶eṯəm ñagëbəṯia Rəmwa ŋəmëɽria ŋenŋa eŋaiñ, na d̶ələŋeṯad̶a ŋəbaiya ed̶aiñ, na Usilaga Gətəɽe, na d̶əbwad̶a ed̶aiñ id̶i d̶ətəɽe, 7 na d̶ërrəŋaid̶iad̶a d̶əŋen ŋəd̶eṯəm, na ŋabəɽaŋa ŋə-Rəmwa. Nanda ñagëbəd̶ia ŋəmëɽria ŋə-Rəmwa laŋgela ləd̶əbwaiñəd̶ia ləŋen ŋəd̶urwaṯo ildi ləfo ed̶əŋ d̶əŋaicəba, na ed̶əŋ d̶əŋabur, 8 ndə ñagəneinia d̶amia, na ñagəneinia d̶eicia, na ndə led̶a ləɽwata ŋen ŋəndəgeiya məɽəməɽeñ walla ndə led̶a ləɽwata ŋen ŋəŋəra eŋen eŋaiñ. Led̶a ləbaṯa ṯa nanda ñagaɽo len, orn ñagaɽwata d̶eṯəm. 9 Led̶a ləbaṯa ṯa ñagəjəbənu, orn nanda ñagaləŋinu kaiñ. Lënəŋulu ləbaṯa ṯa nanda ñagabaiya, orn ñagaməṯia məldin. Ñagafo ñagəneinu d̶akəmia, orn ñagero ñagəɽiñənia. 10 Ñagəneinia ŋen ŋubwa, orn ñagaŋəra nano jaica jaica. Ñagaɽo ləbai, orn ñagëbəd̶ia led̶a lwaiña ṯa alerṯe laŋge lwaiña. Nanda ñagarno ñagero ñagəberṯia wagənəŋ, orn ñagerṯo laŋge pred̶.
11 Ya led̶a lalo yi-Kərund̶us, yeŋəla esaiñ yandəlwaɽəṯia ŋen pred̶, na nara enaiñ nəŋënṯənde d̶əbwad̶a kaiñ. 12 Ñaŋ ñagaber ñagətəmeid̶ənia alo yimud̶wano enare enaiñ, orn ñagəṯərneid̶ənia bəɽan id̶əbwa ed̶alo. 13 Igandəlwaɽəṯia ŋen ŋarno d̶aṯa gəlwaɽəṯia ñere ṯa d̶eṯəm ñaŋ ñaŋënṯi ŋen enare d̶əbwad̶a ŋen ŋarno ñagiṯənde.
Ŋen Bulus gəbəɽia led̶a nano ṯa alerṯe ləbəkasəṯənia led̶ala ildi lero ləbëndia ŋen ŋə-Rəmwa
14 Ñerṯe ñabəkaseid̶ənia led̶ala ildi lero ləbëndia ŋen ŋə-Rəmwa, eŋen iŋi ŋero ŋəɽwaṯa. Ŋen ŋəd̶urwaṯo ŋaɽwad̶aṯa ŋəɽəbəd̶ia eŋen ŋenŋa ŋəɽiano? Arrerre gaɽwad̶aṯa ləɽəbəd̶ia eŋen ŋərəmŋa? 15 Ŋen ŋanṯa d̶əɽəbəd̶ia eŋen d̶aɽo wande id̶i Almasiya lerṯo Seṯanya? Ŋen ŋaɽo wande iŋi ed̶a gëndu ŋen ŋə-Rəmwa lerṯo ed̶aga igi gero gəbëndia ŋen ŋə-Rəmwa? 16 Na d̶ərreid̶ia ŋen d̶aɽo wande id̶i Alekəl yi-Rəmwa lerṯo laŋgela ləpiano ildi led̶a ldukwud̶əñiṯialo? Ŋen ŋanṯa ñaŋ ñagaɽo Alekəl yi-Rəmwa irri rəməṯo, ŋen ŋarno Rəmwa raṯa ṯa,
“Igid̶i yelofeṯe na igid̶i ṯəñerldəlda,
na igid̶i eɽeṯe Rəmwa eren,
na lënəŋulu lid̶i aləɽeṯe led̶a əllëɽəñi.”
17 Ŋen ŋafəṯia, Eləŋ Rəmwa raṯa ṯa,
“Məñr iŋulu ñafeṯe aləsoŋ,
ñerṯe ñagəpərra laŋge məldin ildi lətaŋa,
na igid̶i indəŋënṯi,
18 na igid̶i eɽeṯe eṯalo egalo,
na ñaŋ ñagid̶i ñaɽeṯe ləd̶ia əllëɽəñi na ñere ñəlëɽəñi,
Eləŋ Rəmwa irri rerṯo ŋabəɽa pred̶ ralwaɽo ŋen iŋi.”