Efo Kristo ro
1 Ago yauono male talogone drî amiro ya, ädrupii maro, ta Lazokado se mapebe ämiri rota, se mirute, ago se taoma amiro edrete ŋgyiri kigye. 2 Se ni lazokado yi, lazo se mapete ämiri owo. Apa ami te lazokado si ondro nyätite anda owo, e'be gialo ondro taoma amiro ni awi.
3 Mocope tase musube ono te ämiri, se ni orivoya parandra anjioko Kristo drate takozi amaro ta, oso egyibe Taegyi ya ronye. 4 Anjioko ase nda te ago eŋga nda te adri ya u'du nina si, oso egyibe Taegyi ya ronye, 5 ago nda ka'darute Petero ri ago 'dooko lazo'bai cini 'butealo foritu ri. 6 'Dooko nda ka'darute oso'bai nda vo se ndrani kama nji (500) drisi ri saa alo si, ambana dri gi'du lidriidriro, rukäna dra gica owo. 7 'Dooko nda ka'darute Yakoba ri, ago ono vosi lazo'bai cini ri.
8 Äduro nda ka'daru kpate märi, malaba gica oso 'dise ätite tu utina ro osaako ronye. 9 Tana ma ni tipari lazo'bai cini lakosi; si ko ma uzine lazo'ba tana meza känisa Lu rote. 10 Oko yauni Lu rosi nda 'ba mate oso ma'dobe yauono ronye ago yauni se nda kozobe märi ono ko teinye ta ako. Oko vona ro, maye losi te mbara ndrani lazo'bai azi drisi, caoko ṛo ko ni taoye andivo maro ro, oko yauni Lu ro ka ugu losi oye ni ma be. 11 Ka'do inye, kode anya ikyi ni maresi kode ànya resi, ono ni tase ama cini màbe opena, ago ono ni tase nyàbe omana owo.
Efo Amaro ni Odra yasi
12 Yauono, lazo amaro orivoya ni anjioko olofo Kristo teni odra yasi, ka'do inye rukä amiro ka ata ekye avo eŋgane adri ya i'do 'do eŋwanye ya? 13 Ondro ka'do gindi endaro inye, anjioko olofo Kristo kote, 14 ago ondro olofo Kristo kote ni odra yasi, 'dooko ama ta aza ako opene ago ami ta aza ako omane. 15 Ndrani ono risi, aka'da ama te a'done koweoga'bai ro ta Lu rota, tana matate makye nda eŋga Kristo teni odra yasi, oko ondro ka'do gindi endaro ekye eŋga avo kote adri ya, 'dooko nda eŋga Kristo kote. 16 Tana ondro eŋga avo kote, anjioko eŋga Kristo kote. 17 Ago ondro eŋga Kristo kote, 'dooko taoma amiro orivoya awi ago ami orivoya 'du ujeujero takozi amiro ya. 18 Ago anjioko taoma'bai se Kristo ya kodrate iyi jeyi kpate. 19 Ondro mio'ba amaro Kristo ya orivoya kado toto ori ono ya ago aza tona i'do 'dooko màle yauni te ndrani 'dise azaka orivoya 'bädri cini ya drisi.
20 Oko taŋgye orivoya ni ono anjioko eŋga Kristo teni odra yasi, tao'baro ro ànya se kabe u'du odra ya ri anjioko eŋgana ànya kpa 'da. 21 Tana kpa oso odra, ikyite 'dialo si ronye, kpa oso inye oŋga ni odra yasi ikyi kpa 'dialo si. 22 Tana kpa oso 'dicini kabe odra tana rudro'be ànyaro Adama be 'ba ni 'do ronye, kpa oso inye eŋgana vona cini 'da adri ya ta rudro'bero ànyaro Kristo be rota. 23 Oko 'dicini alo alo eŋgana gi a'do ndaro ronye. Käti ono, Kristo, 'dooko ikyi tu ndaro si ànya se ndaro iyi. 24 'Dooko tu ädu esana 'da; Kristo opena 'dimiri'bai cini tori voro, drikaca'bai, ndi mbara'bai be 'da ṛe, ago ozona Miri 'Bädri'ba ro 'da Lu Täpi ri. 25 Tana beṛo Kristo ri vo mirine madale Lu opena kyila'baazii cini gwo ṛe ago o'bana ànya gwo pa ndaro zele. 26 Kyila'baazi se opene ṛe äduro ni odra. 27 Tana taegyi ka ata ekye: “Lu 'ba ŋga cini te pa ndaro zele.” Orivoya ŋbelero anjioko ata gi (ŋga cini) ono loci Lu modo ko kigye, nda se kabe ŋga cini o'ba Kristo zele. 28 Ondro a'ba ŋga cini te miri Kristo ro zele oko, 'dooko nda, Ŋgwa andivo, o'bana andivo ndaro 'da Lu zele; se ko'ba ŋga cini be nda zele ono; ago Lu mirina ŋga cini 'da kpeye.
29 Ka'do inye, lidri se abapatisi te ta avo rota oyena e'di ya? Ànya kayi mio'ba e'di ta ya? Ondro ka'do ndi endaro, oso rukäna kabe ata ronye, ekye eŋga avo ko adri ya, abapatisi lidri kai te avo ta etaya? 30 Ago ta amaro ta, tana e'di mà umu rriti odra roya tu cini si niya? 31 Ädrupii maro, ma drio'be odra be tu cini si! Driuŋgyi se ma sina ami ya, ori amaro ya rudro'be Kristo Yesu Opi amaro be ya, kani ma o'ba ta ono atane. 32 Aba ondro ka'do kyila se lakole adri ndi odra be ro se maye be Epeso ya noŋwa ono, maye gwo tavousu lidri rosi ŋgase musube e'diya? Oko ondro eŋga avo kote adri ya, 'dooko oso ugu atana be ronye ekye: “Mi'de manya ŋga, ago mämvu ŋga, tana ondo madrana 'da.”
33 Mi'ba odo ami ko. “Bereazi 'dikozi be ka taoye kado enjini.” 34 Nyego tauni kado ya ago nye'be litii takozi oyero. Ma ta ono ayo ko'ba ami robe driupi ro tana rukä amiro ni Lu ko.
Efo Lomvo ro ni Odra Yasi
35 'Diaza ejina ta 'da ekye: “A lidri se kodrate eŋgana eŋwanye adri ya ya? Ànya a'dona beti lomvo ro eŋwani be ya?” 36 Mi amama yi! Ondro nyikyi'di kwari te gyini ya, anya unina ko oŋgane adri be e'be gialo odrana lutu. 37 Ago ŋgase nyikyi'dibe orivoya toto keci yi, kode keci kyifo ro kode keci inya azaka ro, ondro nyate ŋga kyi'di, nya ko lomvo se ka oyebe a'done kyi'di. 38 Lu kani lomvo ozo rigye oso nda kolebe ronye, beti keci alo ri nda ozo lomvo modo ànyaro rote.
39 Ago iza ŋga cini lidriidriro ro vona cini ojo ko rere beti alo ro, lidri orivoya beti iza robe alo, koronyai ro azana, arii ro azana, ago ti'bi ro azana.
40 Ago lomvo vo'buyakuru ro orivoya ndi lomvo 'bädri robe. Liŋgyi se lomvoi vo'buyakuru ro orivoya to ni liŋgyi se lomvoi 'bädri ro ro ri. 41 Kitu orivoya liŋgyi modo iro robe, imba orivoya liŋgyi aza be, ago 'bi'bii orivoya liŋgyi to be, ago ca 'bi'bii lako beti toto liŋgyi ro orivoya.
42 Ka oye a'done oso 'do ronye ondro eŋga avo te adri ya owo. Ondro ase lomvo te, anya ŋgwa te; ondro eŋga anya te anya a'dona 'da oŋgwaako. 43 Ondro asete, anya te orivoya liŋgyiako ago mbaraako, ondro eŋgate, anya a'dona 'da liŋgyiekye ago mbara be. 44 Ondro asete, anya orivoya lomvo lomvo robe, ondro eŋgate, anya a'dona 'da lomvo tori robe, lomvo, lomvo ro orivoya, ago lomvo tori ro a'dona ndi. 45 Tana taegyi ka ata ekye: “Mano käti, Adama, a'bate lidri ro;” oko Adama äduro orivoya Tori adri ozoro. 46 Tori ikyi ko ni käti, oko lomvo ayani, ago 'dooko tori. 47 Adama käti a'bate ni gyini yasi, efo ni gyini yasi; Adama ṛiri ikyite ni vo'buyakuru ya. 48 Ànya se 'bädri ro laba orivoya oso nda se a'bate gyini si ronye; ànya se vo'buyakuru ro laba oso nda se ikyite ni vo'buyakuru yasi ronye. 49 Kpa oso maso a'do mano se edebe gyini si robe ronye, kpa inya masona a'do Mano se ikyite ni vo'buyakuru yasi ro 'da.
50 Tase mabe atana ni no, ädrupii, anjioko ŋgase a'bate iza ndi kari be si unina ko ŋga la'done Miri 'Bädri'ba Lu ro roya, ago ŋgase kabe oŋgwaoŋgwa unina ko oŋgwaako urune drimbi ro. 51 Nyèri ma tandrwiro ono tana itina ämiri; ama cini madrana ko, oko otozana ama cini 'da, 52 dori ndriŋwa oso miobi ronye ondro cekuṛe äduro kotrete owo. Tana ondro cekuṛe kotrete, avo efona 'da, go dra kote alona, ago otozana ama cini 'da. 53 Tana ŋgase ka oŋgwaoŋgwa beṛo tozane oŋgwaako; ŋgase ka odraodra beṛo tozane ŋgase unina ko odrane ro. 54 Ondro tase ono ka'dote, ago ŋgase oŋgwaoŋgwa ro otozate oŋgwaako ro, 'dooko taegyi a'dona 'da endaro, se ekye: “Epere odrate; ŋgaopeṛe ndete!”
55 “Odra, ŋgaopeṛe miro gaŋwaro ya?
Odra, mbara luwu miro ro gaŋwaro ya?”
56 Odra ka mbara iro usuna ni takozi resi, ago takozi ka mbara iro usu ni Ota resi. 57 Oko aro'boya ka'do Lu ri! Nda ozo ŋgaopeṛe te ämäri Opi amaro Yesu Kristo si!
58 Ka'do inye ädrupii maro, nyedre ŋgyiri. Mì'ba ŋga aza kuswe ami ko. Nyà'do ondoalo losi amiro ta Opi rota ya, tana mini ṛote anjioko ŋgase nyàbe oyena ruindu Opi riya ko orivoya ta awi yi.
Ŋen ŋəd̶ətwod̶a eŋəɽaiñ d̶-Almasiya
1 Igaləŋid̶einəndau lorldaiñ, ŋenŋa ŋəŋəra iŋi igërrəŋaicənde ñagarno ŋen iŋi, na ñagaɽaŋau, 2 fəŋu iŋi ñagiyëbərnia, ndə ñagəbëndeicia ŋen iŋi ŋəŋəra igërrəŋaicənde, illi ndə ñagëndu məɽəməɽeñ.
3 Eganaicənde ŋen iŋi ŋəɽənda iŋi egəmo, ṯa Almasiya gaiyo ŋen ŋanṯa ŋen ŋeicia iŋëndr, ŋen ŋarno ŋəwërd̶ənu egad̶am gə-Rəmwa, 4 ṯa gwurnu nəŋətud̶ini ndə ñoman ñəɽo ñiɽijin, ŋen ŋarno ŋəwërd̶ənu egad̶am gə-Rəmwa, 5 na ṯa gamiñiṯu Buṯrus na ṯaləmis isi red̶ neməñe eɽijan. 6 Oro nəŋəmiñiṯi led̶a ildi ləməñaṯo miyya d̶enəŋ ildi lëndu ŋen, na led̶a lwaiña iŋulu ləməṯo məldin, na ləmaṯan laiyo. 7 Oro nəŋəmiñiṯi Yagub, na led̶a pred̶ ildi ləd̶weinu, 8 na iliga lənḏurṯu nəŋəñəmiñiṯi garno egəɽo ŋere ŋuɽəbəd̶əniano. 9 Ŋen ŋanṯa egaṯa egaməñaṯo led̶a ildi ləd̶weinu, egero egərəjad̶aṯa eŋen ṯa igabënəjənia ed̶a gəd̶weinu, ŋen ŋanṯa egananaico kanisa d̶ə-Rəmwa ŋen ŋubwa kaiñ. 10 Orn egarno ṯia d̶əñid̶i d̶ənaicad̶a məɽəməɽeñ d̶ə-Rəmwa, na d̶ənaica d̶əlëɽəŋu, id̶i d̶əneiniñi gerṯe d̶əpiano igid̶u ŋəmëɽria ŋwaiña egəməñaṯəlo pred̶, orn gerṯe fiñi, orn d̶ənaica məɽəməɽeñ d̶ə-Rəmwa id̶i ñagafəldəga. 11 Ŋen ŋafəṯia ndə fiñi walla ndə fəŋulu, fəŋen iŋi ñagəbërrəŋaicia led̶a na fəŋen iŋi ñaganəñaŋ ñagëndu.
Ŋen ŋəd̶ətwod̶a eŋəɽaiñ id̶ëndr
12 Đəñid̶i ndə ŋen ŋ-Almasiya ŋërrəŋeinu ṯa gatud̶inu eŋəɽaiñ, ŋen ŋanṯau led̶a ləmaṯan eñaŋ ləbaṯa d̶ətwod̶a eŋəɽaiñ d̶ero? 13 Orn ndə d̶ətwod̶a eŋəɽaiñ d̶ero d̶əled̶a laiyo, ṯa Almasiya gero gətud̶inia com. 14 Na ndə Almasiya gero gətud̶inia eŋəɽaiñ, d̶ërrəŋaid̶ia ŋen ed̶aiñ d̶apiano, na d̶wonaṯa ed̶alo d̶apiano com. 15 Na nanda ñagid̶i ñid̶əni ñagəɽəlen eŋen ŋə-Rəmwa, ŋen ŋanṯa ñagalwaɽo d̶aməd̶aṯa id̶i d̶ə-Rəmwa ṯa ratud̶i Almasiya, na rënəŋu rero rəmatud̶ia ndə d̶eṯəm led̶a laiyo lero d̶ətwod̶a. 16 Ŋen ŋanṯa ndə led̶a lero lətud̶inia nṯia ṯa, Almasiya gero gətud̶mia com. 17 Na ndə Almasiya gero gətud̶inia, nṯia d̶wonaṯa ed̶alo d̶apiano, na ñagafo məldin eŋabəɽa ŋəŋen eŋalo ŋeicia. 18 Nṯia led̶a ildi laiyo ig-Almasiya laməndëd̶ənu com. 19 Ndə ed̶əməṯia id̶i ikərəŋ ləgəṯurṯiar ŋen ig-Almasiya, ləgaɽr ŋəbaiyaŋəno ləgaməñaṯr led̶a pred̶.
20 Orn d̶eṯəm Almasiya gatud̶inu eŋəɽaiñ nəŋəɽeṯe d̶ərldia d̶ananoŋ d̶əled̶a ildi laiyo ləndro. 21 Ŋen ŋanṯa ŋen ŋarno ŋəɽaiñ ŋeṯo eged̶a gənəŋ, nṯia com d̶ətwod̶a eŋəɽaiñd̶eto eged̶a gərto. 22 Ŋen ŋarno led̶a pred̶ ləbaiya eg-Ad̶əm, nṯia com led̶a pred̶ lid̶i alid̶əni ləməṯia ig-Almasiya. 23 Orn ŋen pred̶ ŋeṯo igəṯərria. Ananoŋ Almasiya igi gəɽo d̶ərldia d̶əɽənda, oro led̶a ildi l-Almasiya liliga ləd̶oɽəbəd̶ia d̶əlëɽəŋu, 24 oro d̶əmənded̶əma ndə gënəŋu gid̶i aŋənaice Rəmwa ŋələŋe irri rəɽo Đaṯa, ndə gəməndad̶o ŋələŋe pred̶ ɽetəɽeteo na ŋabəɽa pred̶. 25 Ŋen ŋanṯa d̶eṯəm Almasiya gid̶i aŋəfeṯe eŋələŋ laŋge pred̶ ildi ləgeiyəma erəmanəŋ rəlëɽəŋu. 26 Na waŋge igi gəɽo egeiya, gənḏurṯu alo igi gid̶i aŋəməndëd̶əni fəŋu ŋəɽaiñ. 27 “Ŋen ŋanṯa Rəmwa rëɽu laŋge pred̶ eŋələŋe ŋ-Almasiya erəmanəŋ rəlëɽəŋu.” Orn ndə ŋen ŋəlwaɽənu egad̶am gə-Rəmwa ṯa, “Laŋge lëɽənu eŋələŋe ŋəlëɽəŋu”, ŋen ŋələŋinu ṯa fəŋulu laŋge pred̶ illi Rəmwa rënəŋu irn rëɽu laŋge pred̶ erəmanəŋ r-Almasiya. 28 Na ndə laŋge pred̶ lëɽənu eŋələŋe ŋ-Id̶ia gënəŋu gid̶i aŋəfeṯe eŋələŋe ŋə-Rəmwa irri rëɽu laŋge pred̶ eŋələŋe ŋəlëɽəŋu, ṯa Rəmwa arəfete eŋen pred̶ na ŋen pred̶ aŋəfeṯe iŋu.
29 Ndə ŋen ŋero ŋəfəṯia, led̶a ildi lənaneinu mamuḏiya ŋen ŋanṯa led̶a ildi laiyo lid̶i alid̶i ṯau? Ŋen ŋanṯau lënəŋulu lənaneinia mamuḏiya ŋen ŋanṯa led̶a ildi laiyo ndə ləber lətud̶inia? 30 Na com nanda ñagəbënṯia eŋen ŋəbwa ëd̶əñin pred̶ ed̶a? 31 Ya lorldaiñ, igəbënṯia eŋəɽaiñ ñoman pred̶. Egalwaɽo ŋen ṯa ŋen iŋi ŋad̶eṯəm d̶ëminiad̶a d̶əlëɽəñi ŋen ŋanṯa ñaŋ ig-Almasiya Yesu, Eləŋ igëndr. 32 Ndə ñagëpəd̶u d̶walad̶a d̶ed̶əñwa alo y-Afəsus eŋen ŋəled̶a, fəd̶aɽəjaica d̶aŋga ndə led̶a laiyo lero lətud̶inia? “Ŋgiṯəndr aləsr na aləṯr ŋen ŋanṯa eṯeɽe ləgabaiyar.” 33 Ñerṯe ñagəbəd̶ənia ŋad̶əna. “Đəɽaŋa led̶ala leicia d̶ëbəd̶ia ŋen ŋəŋəra ŋeicia.” 34 Twod̶r eŋen ŋəd̶urwaṯo na ñerṯe ñagəbəd̶ia ŋen ŋeicia məldin, ŋen ŋanṯa led̶a ləmaṯan lero ləberṯia d̶ələŋeṯa d̶ə-Rəmwa. Egalwaɽo ṯia ŋen ŋanṯa ñirəwano.
Ŋen ŋəd̶ətwod̶a eŋəɽaiñ d̶aŋəno
35 Orn led̶a ləmaṯan ləbaṯa, “Led̶a laiyo latud̶inia ṯau? Na aŋəno isi lënəŋulu leṯau lid̶i alerṯe yaɽəṯau?” 36 Ya ŋəŋgi agero ŋəṯəɽa, waŋge igi agəwad̶a gaber gəməṯia illi ndə gaiyo. 37 Na ŋolwa iŋi agəwad̶əlo, agaber agəwad̶a aŋəno yakəl isi yid̶i aiyefeṯe, orn ŋolwa ŋəmaṯan ŋapiano, aŋgaica ŋarno ṯarldia walla ŋolwa ŋwomən təŋ. 38 Orn Rəmwa ranaicəlo aŋəno ŋen ŋarno rwonaṯa ŋolwa pred̶ ŋerṯo aŋəno ɽetəɽeteo. 39 Aŋəno pred̶ gerṯe yaɽo yento, orn aŋəno yeled̶a. Na aŋəno ywomən təŋ yed̶wala, na aŋəno ywomən təŋ yindəfia, na aŋəno ywomən təŋ yeləmme. 40 Na aŋəno yëni iltuŋga pəlelo, na aŋəno yalo, orn ŋaɽrwa ŋaŋəno yelo ŋarto, na ŋaɽrwa ŋaŋəno yalo ŋarto. 41 Ŋaɽrwa ŋëni ŋonto ŋëd̶əñina, na ŋaɽrwa ŋwomən təŋ ŋubwa, na ŋaɽrwa ŋwomən təŋ ŋəropa, na ropa rafo ɽetəɽeteo eŋaɽrwa.
42 Nṯia d̶ətwod̶a d̶əled̶a laiyo d̶afo ṯia. Aŋəno yurnu necəbəre, oro nitud̶ini yeber yecəbəria kwai kwai. 43 Ndə yurnu yeicia yero ŋaɽnva, oro nitud̶ini yerṯo ŋaɽrwa. Yurnu yëbia oro nitud̶ini yerṯo ŋabəɽa. 44 Aŋəno yurnu yeɽo aŋəno yalo, oro nitud̶ini yeɽo aŋəno yusila. Ndə aŋəno yëni yalo, d̶eṯəm yëni yusila com. 45 Ŋen ŋanṯa ŋen ŋawërd̶ənu egad̶am gə-Rəmwa ṯa, “Ed̶a gananoŋ, Ad̶əm, gafo gaɽo ufud̶a gəməṯo.” Orn Ad̶əm gənḏurṯu alo gid̶ənu gəɽo usila igi gənanaid̶ia d̶əməṯia. 46 Orn laŋge lusila gerṯe laɽənda, orn laŋge laŋəno laɽənda, na laŋge lusila lafo nḏurṯu. 47 Ed̶a gəɽənda geṯo alo, gid̶ənu d̶ud̶ad̶a, orn ed̶a gənḏurṯu geṯo elo. 48 Led̶a ildi lid̶ənu d̶ud̶ad̶a larno ed̶a gakəl gid̶ənu d̶ud̶ad̶a, na led̶a lelo larno ed̶a igi geṯo elo. 49 Ŋen ŋarno ləgəfr ləgarnr ed̶a gid̶ənu d̶ud̶ad̶a, nṯia com ligid̶r alarneṯr ed̶a gelo. 50 Igandəlwaɽəṯia ŋen iŋi ya lorldaiñ. Ed̶e na ŋəfəni laber ləɽwad̶aṯa lərraṯa eŋələŋe ŋə-Rəmwa, na igi gaicəbəro gaber gəɽwad̶aṯa gərraṯa ewaŋge igi gəber gaicəbəria.
51 Nər! Igandəlwaɽəṯia ŋaməɽa. Gerṯe ləgəbaiyar pred̶, orn nëndr pred̶ ləgid̶r alməlëd̶ənr, 52 iliga lətëfr kaiñ iliga ləd̶əl d̶ənḏurṯu alo. Đəl d̶id̶i ad̶are, na led̶a ildi laiyo lid̶i altud̶ini, laber lid̶i aləcəbəre kwai kwai, na lëndr ligid̶r alməlëd̶ənr. 53 Ŋen ŋanṯa d̶eṯəm ŋen iŋi ŋəd̶aicəbəria ŋid̶i aŋëɽəni ŋen nano ŋero d̶aicəbəria, na ŋen iŋi ŋaiyo ŋid̶i aŋëɽəni ŋen nano ŋero d̶aiyano. 54 Na ndə ŋen iŋi ŋəd̶aicəbəria ŋëɽənu ŋen nano ŋero d̶aicəbəria, na ndə ŋen iŋi ŋaiyo ŋëɽənu ŋen nano ŋero d̶aiyano, ŋen ŋid̶i aŋəɽiñəd̶eini iŋi ŋəwërd̶ənu egad̶am gə-Rəmwa ṯa,
“Ŋəɽaiñ ŋarnənu ed̶əd̶ama.”
55 “Ya ŋəɽaiñ, d̶əwad̶a d̶əd̶ama d̶uŋga d̶əlaɽəŋa?
Ya ŋəɽaiñ, d̶əd̶ama ŋabəɽa d̶uŋga d̶əlaɽəŋa?”
56 Đəwad̶a d̶əd̶ama d̶əŋəɽaiñ, fəŋu ŋen ŋeicia, na ŋabəɽa ŋəŋen ŋeicia fəŋu ŋen ŋalganun. 57 Orn ləgaŋerṯr Rəmwa nano irri rəndənanaicar d̶əd̶ama Eləŋga igëndr Yesu Almasiya.
58 Ŋen ŋafəṯia, lorldaiñ ləbwaniya, ɽeṯr ñagwonḏəṯo, ñagəber ñagətësənia, id̶ər ŋəmëɽria ŋ-Eləŋ Rəmwa jaica jaica ŋen ŋanṯa ñagaləŋeṯo ṯa ŋəmëɽria eŋalo eg-Eləŋ Rəmwa gerṯe ŋapiano.