Yesu Zi Taeri'bai Käti te
(Matayo 4:18-22Marako 1:16-20)
1 Tu alo si oko Yesu edrevoya kototi Fofo Genesareta ro kala, 'dooko lidri ibirute nda dri ata Lu ro erine. 2 Nda ndre toŋbo ritu ayi te gyikala; ti'biuru'bai e'be ànya te ago kayi ugu kyimbai ànyaro ojona. 3 Yesu cite alo aza toŋbo roya; se ni Simona ro; ago eji nda te ubine fere ni kototi. Yesu rite toŋbo ya ago emba lowa te. 4 Ondro nda konde taope te oko, nda atate Simona ri ekye: “Nyelete toŋbo ga mileya gyi ociekye ya, ago mi ndi azii miro be mìvo kyimba mìru ti'bi robe.” 5 Simona zatadrite ekye: “'Desi, màye losi te mbara madaro ŋgäkyi raa oko mä̀ru ŋga aza kote. Oko ondro ka'do nyata ni inye, mavona kyimba ndi.” 6 Ànya voyi ànya te ago ruyi oti ti'bi rote amba ago aba kyimba koyete lewane. 7 Ago ànya avayi azii ànyaro toŋbo aza ya te ikyine ànya opane. Ànya ikyiyite ago 'bayi ti'bi te twitwi toŋbo riti ya ago aba toŋboi koyete ocine gyi zele. 8 Ondro Simona Petero kondre tase ka'dobe ana te oko, nda sokayate Yesu kandra ago atate ekye: “Nyoyi pere ni maresi Opi ma mano takozi amba be yi!”
9 Nda ndi azii se nda be ana be cini larote ta ti'bi se ànya kurube amba ana rota. 10 Azii Simona ro, Yakoba ndi Yoane be ŋgwàagoro Zebedayo ro kpa inye: Yesu atate Simona ri ekye: “Nya'do ko turi ro, etoni yauono oyi gwo mileya nya'dona 'da lidri uru'ba ro.” 11 Ànya eseyi toŋboi te gyikala, e'beyi ŋga cini te, ago soyite Yesu vo.
Yesu Ede Mano aza te
(Matayo 8:1-4Marako 1:40-45)
12 Tu alo si Yesu orivoya 'ba'desi aza ya se mano aza adravo koziro kyini robe kabe rueza kigye ya. Ondro nda kondre Yesu te oko, nda 'dete vuru militi ndaro be gyini dri ago lo'barute ndäri ekye: “'Desi, ondro mile gindi, minina ndi ma edene wäṛi!” 13 Yesu ozo drî ndaro te ndi do nda te ago zatadrite ekye: “Malete nya'do ri wäṛi!” Dori adravo koziro kyini ro e'be mano ana te. 14 Yesu ta nda te ekye: “Nyiti tana ko 'diaza ri, oko nyoyi dori kohani re, ago mi'ba nda kena mi; ago nyozo ŋgapäṛi se Musa kota 'di be ozone ta 'diede rota 'do; ka'daza lidri cini ri anjioko ede mi te.” 15 Oko lazo ta Yesu rota larirute ndra vo cini yasi, ago lowa lidri ro ikyite ta ndaro erine ago iyi edene ni adravo ànyaro ri. 16 Oko nda oyite vo iṛero ya ago mätute lau.
Yesu Ede Mano Ciṛiciṛi rote
(Matayo 9:1-8Marako 2:1-12)
17 Tu alo si oko Yesu ka ugu ŋgaemba, rukä Parusii ro ndi miemba'bai Ota robe orivoya lau se ikyiyite ni 'ba'desi cini Galilaya ya, Yuda ya ndi Yerusalema robe yasi. Mbara Opi ro orivoya tro Yesu be adravo edeza. 18 Lidri azaka ikyiyite ŋgyiyi mano ciṛiciṛiro aza te kitapara si ago ànya ojoyite nda uŋgyine locine zo ya ago nda o'bane Yesu kandra. 19 Tana ta lowa rota, caoko, ànya niyi kote liti usune nda lociza zo ya. Ta'dota ànya ŋgyiyi nda te kuru zo dri, ṛoyi vouŋbo te drî zo roya, ago e'bayi nda te vuru u'duvoya kitapara ndaro dri kitoriya lowa roya Yesu kandra. 20 Ondro Yesu kondre taoma ànyaro te oko, nda atate mano ana ri ekye: “Bereazi maro, e'be mi te takozi miro ta.” 21 Miemba'bai Ota ro ndi Parusii be etoyi atate ànya voya ekye: “Mano gi kabe Lu o'da ata si nonye ono a'di owo ya? Toto alo Lu unina ni 'di e'bene ta takozi rota!” 22 Yesu ni tavousu ànyaro te ago atate ànyari ekye: “Nyà tavousu nonye etaya? 23 Eŋwani ni rritiako atane, ekye: ‘E'be mi te takozi miro ta?’ kode atane ekye ‘miŋga kuru ago nyaba ya?’ 24 Maka'dana ämiri, anjioko Ŋgwa Lidri ro orivoya drikaca be 'bädri ya 'di e'bene takozii ta.” Ago nda atate mano ciṛiciṛiro ri ekye: “Mata miri, miŋga kuru, miru kitapara miro ago nyoyi 'bäru.” 25 Mano ana ŋgate dori ànya cini milesi, ru kitapara se nda ku'dube driigye ana te, ago oyite 'bäru, ugu Lu räṛu be. 26 Ago ànya cini larote amba! Turi so ànya te, ànya räṛuyi Lu te ekye: “Ondro ono màndre talaro ro 'desi para te.”
Yesu Zi Lewe te Osone Nda Vo
(Matayo 9:9-13Marako 2:13-17)
27 Ono vosi, Yesu fote tesi ago ndre parata koto'ba aza se äzibe Lewe ana rite losioyevo ndaro ya, ago Yesu atate ndäri ekye: “Miso mavo.” 28 Lewe ŋgate kuru, e'be ŋga cini te, ago sote nda vo.
29 'Dooko Lewe 'ba karama 'desi te zo ndaro ya Yesu ri, ago ŋgwazii lako oti parata koto'bai ro amba orivoya ndi lidri azaka be. 30 Rukä Parusi ro ndi rukä miemba'bai Ota ro robe gboko ànyaro atayite taeri'bai Yesu ro ri ekye: “Nyà ŋgaonya ndi ŋgaumvu parata koto'bai ndi rukä otapere'bai robe etaya?” 31 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Ànya se jiŋgyiri ro le 'diede'ba ko, oko gialo ànya se adravo ro ayani. 32 Mikyi ko 'dise taŋgye'bai ro uzine drietane, oko otapere'bai ayani.”
Taeji ta Akpa rota
(Matayo 9:14-17Marako 2:18-22)
33 Lidri azaka atate Yesu ri ekye: “Taeri'bai Yoane ro ka akpa ondoalo ago kayi mätu oye, ago taeri'bai Parusii ro yeyi kpa inye; oko taeri'bai miro kayi ŋgaonya ndi ŋgaumvu be.” 34 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìma amiro be ŋgwazii se Karama lagye ogyero ya akpanayi ndi ondro kodrogo drigba orivoya ànya yibe owo ya? Endaro ko inye! 35 Oko tu esana 'da, ondro äru kodrogo teni ànya resi oko, ago 'dooko ànya akpanayi 'da.” 36 Yesu iti lapidriopi ono kpate ànyari ekye: “'Diaza wa boŋgo pelepele kote ni boŋgo to'diro yasi losene boŋgo ukuro mina ya. Ondro nda koyete inye, nda wa boŋgo to'diro rote, ago pelepele boŋgo to'diro ro unina ko a'done ojoojoro boŋgo ukuro robe. 37 'Diaza so vino to'diro ko kuru kyini ro vino ro se ukuro 'do ya, tana vino to'diro oṛona kyini 'da, ago vino ladana gwo vuru, ago kyini lewena gwo. 38 Beṛo vino to'diro osone kuru kyini ro vino ro to'di roya! 39 'Diaza le vino to'diro ko vino ukuro umvu vosi. Nda atana ṛo ekye: ‘Ukuro ni kadopara.’ ”
aza 5
Yecu muŋw ornuṯi limeḏgen luŋwun liŋna
1 na ma lizi ataḏi nana keni eḏi niŋnaci ŋiɽaŋali ŋeḏi Allah, nuŋw rilli ṯujuli kəni teni janiizaraṯ. 2 nuŋw eze lifaluuka nden lirillu kinḏɔṯma kəni, na lor leṯummi lumi ruweḏe lu, lii difa nana. 3 nuŋw enḏi ki faluuka-na kwete, kweḏi zimaan, nuŋw eca ŋwu: ruca ṯi ureyuŋi-na kwɔkwɔ. nuŋw nanalu ki faluuka-na, nuŋw gwu andaci lizi duŋw lu. 4 muŋw ratazi kandiza ta, nuŋw andaci zimaanŋw, nuŋw eca ŋwu: ireḏize kezir wolu-na, oɽazi difa, ezi gwu iiḏa. 5 na zimaan eŋnici, nuŋw eca ŋwu: aḏri, muallim, lerrenyji kulukulu, mindaŋ nenyi beryeŋini ḏuṯ, lakin kaka ur gwu ŋiɽaŋal ŋɔŋa, eḏi nyi ma ta oɽazi difa. 6 mindaŋ mer zi ṯa erri ŋwu, ner iiḏa lumi litezir, nezi difa naŋni eḏi zi kiyaḏa. 7 ner kekiṯizi loru rii la, leṯir li oɽmaṯi ŋɔḏɽor-na, linani ki faluuka-na kwuḏaḏu, eḏila eḏi zi meci. ner ila ner urezi lifaluuka nden tɔk, mindaŋ ner naŋni eḏoɽaḏa iininyu. 8 mezi zimaan buṯruz eze, nuŋw iideḏa Yecuŋw ŋwuɽele-na, nuŋw eca ŋwu: duŋgwecenyi pa, Kweleny, kaka ur nyi gwu kwiki ṯugwori. 9 kaka ṯibir gwu lizi li tatap ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi lum litezir liiḏer zi. 10 na yaguub-ŋa ṯibi tɔk, yuhanna gi, lir nyor nyeḏi zabḏi, leṯoɽmaṯi zimaan ŋali ŋɔḏɽor-na. na Yecu andaci zimaanŋw, nuŋw eca ŋwu: eti ṯinya mac; a kwele kirem eḏ ummimi lizi. 11 mer aɽazi lifaluuka ezir kəni, ner ṯazi kwɔmne lu tatap ner kwaḏiḏa.
ṯizeya ṯeḏi kwor kwir tilaŋ
12 ner ṯa orɔ ŋwu, muŋw nani ki balaḏ-na kwete, na kwor ila kwir tilaŋ. muŋw eze Yecunw nuŋw iidicelu yey yelu, nuŋw andaci nuŋw eca ŋwu: aḏri, Kweleny; memni ta, a kweḏi ŋuma eḏi zuɽi nyuŋwu nana. 13 na Yecu uzi ṯii, nuŋw mummi, nuŋw eca ŋwu: nyi kwemne, ziiɽi nana. na ŋilaŋ irṯaḏa lu tuc, nuŋw zey. 14 na Yecu oraci nuŋw eca ŋwu: eṯandica ŋiɽaŋali ŋere mac; lakin inḏi, a baŋaci kiziiza aŋna wɔŋwa ta, inḏeḏa kwɔmne kaka andiza gwu muuza, eḏ ilŋiiḏini lizi ŋeḏi ṯizuɽu-na. 15 lakin na ŋiɽaŋal ŋeni ŋundu iṯiḏi la rerec, ner lulubeḏu duŋw luru luru eḏi neŋne, eḏi zeyini tɔk leḏi kimeti. 16 lakin nuŋw ilaḏa wuḏer yi-na nuŋw gwu ari ki yiriny.
ṯizeya ṯeḏi kwor kwir kubɔrkɔn
17 ner ṯa orɔ ŋwu, ki lamin lete ledi ŋwamin ŋwa, muŋw zi ilŋiiḏini, na lifarzi-ŋa nani tɔk, lor li leṯizilŋiiḏini kuruu-na, linḏi ki yayin tatap yeḏi jaliilŋw, yeḏi yahuḏiiyaŋw, na ledi urzaliimŋw tɔk. na ŋuma ŋeḏi Kweleny nani ŋunduŋwu-na eḏi ŋi zəwi lizi. 18 na lor afa kworu kwete kwir kubɔrkɔn, ŋwumbany ŋi, ner naŋni ezir weḏi yi enḏi eḏi ketizelu. 19 mer ulezi ezir weḏi yi enḏi, kaka lulubeḏir gwu luru ta, ner dallu kuɽbala, ner ulici ṯu, ner ṯi oɽazi ŋwumbany ŋi keligeny-na, kezir wunani gwu Yecu. 20 muŋw zi izaci ṯəmna ṯeŋen, nuŋw eca ŋwu: kwor kwalu, ŋikya ŋɔŋa ŋimɔŋa fifrinici.
21 na lor-ŋa leṯizilŋiiḏini kuruu-na, lifarzi li, uŋwunḏizi-na, ner andazi ner aru ŋwu: eya kwiri manuŋ ŋgwu? kwiti kwumellineḏa Allah nana manya? eya kwiri kweḏi ŋuma eḏi fifri ŋikyaŋi illa Allah wutuput ṯuɽuk? 22 mezi Yecu ilŋiiḏaḏi-na lortutinena kaka ṯaŋwu, nuŋw zi eŋnici nuŋw zi eca ŋwu: a lɔḏɔ manuŋ lortutinena ŋiɽaŋal ŋi ŋu? 23 ŋinder ŋendu ŋiri eyin? eḏaru ŋwu: ŋikya ŋɔŋa ŋimɔŋa fifrinici, ya eḏaru ŋwu: diɽi, irere lu? 24 lakin eḏi zi elŋece eḏaru ŋwa, Tor teḏi kwizigwunaŋ teḏi zulṯa eḏi fifri ŋikyaŋi ki ṯurmun-na nuŋw eca kwubɔrkɔni ŋwu: nyi kweca ŋa ŋwa, diɽi, a dimi ŋwumbanyu, ele duənu. 25 nuŋw diɽeni fitak, nuŋw dimi ŋwumbanyu, nuŋw ŋi ele duənu duŋgwun, nuŋw gwu nii Allah-na. 26 ner ṯibi tatap, ner nii Allah-na; nezi ŋiḏeny ye-na beṯen, ner aru ŋwu: ŋiti ŋimenyji inḏa ŋir ŋu aŋwun were mac.
Yecu muŋw ornuṯi mattaŋw
27 ma niɽaŋal ŋu rataḏi na Yecu ru nuŋw kaṯazi kworu kwete kweni laawi, kwunderṯa kweni matta tɔk kweṯallila ṯulba, kwunanalu ki maktab-na kweḏi ṯulba, nuŋw eca ŋwu: romanyi. 28 nuŋw diɽeni nuŋw ṯay kwɔmne lu tatap, nuŋw romi. 29 na laawi ketize ŋirina ŋete ŋupa duənu duŋgwun. ner nani litezir leṯallila ṯulba, na liḏaḏu tɔk, ner li oɽmaṯi, keḏneya la. 30 na lor leṯizilŋiiḏini kuruu-na lifarzi li ermiḏeḏa limeḏgen leḏi Yecu-ŋa nana, ner zi eca ŋwu: a lɔḏɔ liiḏina lizi li leṯallila ṯulba, lizi li leni liki rugwori tɔk? 31 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: lizaw liti leṯinaŋni hakiima mac; na kla luma, eṯir orɔ leṯinaŋni. 32 nyi kwiti kwumila mac eḏi zi ornuṯi leni lizaw, ner orɔ liki rugwori lilaḏi nyi gwu, eḏorlaci ŋikyaŋi ŋwudɔŋw.
ŋiɽaŋal ŋeḏi kuruu eḏala eḏneya rii
33 ner eca Yecuŋw ŋwu: limeḏgen leḏi yuhanna-ŋa leṯi mida kuruu eḏala eḏneya rii, eṯir ariri ki yiriny tɔk; ner zi erri ŋwu tɔk lir limeḏgen leḏi lifarzi-ŋa, lakin lalu, eṯir eṯne, eṯir yii. 34 nezi Yecu eca ŋwu: lirin lalu leṯi manja miḏa kuruu eḏala eḏneya rii mezi kwor kwagiḏi nanazi a? 35 ŋwamin ŋwindi eḏenḏa mer zi ŋi dimeḏa kworu kwagiḏi, er orɔ ŋwe ri ŋi derne eḏneya. 36 nuŋw zi andaci tiŋerɔŋwa tete tɔk, nuŋw zi eca ŋwu: kwende kwere kweṯi dreny kireti kiaŋ eḏi kete kireṯi kuɽun lifaḏa. eŋguŋw zi erri ṯaŋwu, eŋguŋw kii kireti kiaŋ, mindaŋ a kireṯ kiaŋ ere ami nanuŋw kireṯ gi kuɽun tɔk mac. 37 na kwende kwere kweṯi balizi nabiṯa kwiaŋ ki lulugwuŋw-na luɽun; eŋguŋw erri ŋwu ta, eŋgi nabiṯa kwiaŋ ufi lulugwuŋwa, ŋwu balḏalu wac, a lulugwuŋw ke tɔk. 38 eṯir ma balizi nabiṯa kwiaŋ ki lulugwuŋw-na liaŋ. 39 ma kwizi kwere ii nabiṯa kwunanni, ŋwu ere naŋni eḏ iiyeni kwiaŋ mac, kaka aruŋw gwu, ŋgwa kwunanni kwizawi.