Yesu Liti yi Oyi ro Täpi re
Proverbs-29-25
1 Yesu ititate ànyari ekye: “Nyà'do ko milo'be be ago milaba be. Mìma Lu ya ago mìma kpa ma ya. 2 Zoya orivoya amba zo Täpi maro roya, ago ma oyi vo edene ämiri. Mitina ta ono ko ämiri ondro ka'do gwo i'do owo. 3 Ago ondro moyi mede vo te ämiri oko, megona 'da ago märuna ami 'da andivo maro re, tana nyà'do robe vose mabe kigye ya. 4 Mìni liti se kabe oyi vose mabe oyi kigye ro ṛote.”
5 Toma atate ndäri ekye: “Opi, mä̀ni vose nyabe oyi kigye ko, ka'do inye mä̀nina liti osaza lau eŋwanye ya?”
6 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Ma ni liti yi, taŋgye yi, ago adri yi, 'diaza ikyi ko Täpi re, e'be gialo ma si.” 7 Nda atate ànyari ekye: “Yauono oso mìni mabe ono ronye, mìnina Täpi maro kpa, etoni yau oyi gwo mileya mìni nda te ago mìndre nda te.”
8 Filipo atate ndäri ekye: “Opi, nyaka'da Täpi ämäri, 'do ni tase ama cini màlebe owo.”
9 Yesu zatadrite ekye: “Ma'dote ami cini be tuna amba; drigba mini ma ko ya Filipo? Nda se ndre ma te ndre Täpi kpate. Ago nyata gwo mikye: ‘Nyaka'da Täpi ämäri eŋwanye ya?’ 10 Filipo, inye'do mima ko, ma Täpi ya ago Täpi ma ya ya?” Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Ata se matabe ämiri ono, ikyi ko ni mare si. Täpi, se kabe ori ma ya, kani losi modo ndaro ro oye. 11 Mìma ma ya ondro ma te ata makye ma Täpi ya ago Täpi ma ya owo. Ondro ko, mìma ta ŋgase moyebe rosi. 12 Ma ugu taŋgye iti ämiri: nda se kabe taoma ma ya oyena tase mabe oyena 'do; owo, nda oyena ŋgase 'desipara kpa, tana ma ugu oyi Täpi re. 13 Ago mayena ŋgase nyàbe ejina ävuru maro si ndi, tana 'desi Täpi ro aka'da robe Ŋgwa si. 14 Ondro nyèji ma ta ŋga aza rota ävuru maro si, mayena anya ndi.
Tao'ba Tori Alokado ro
15 “Ondro nyùlu ma, mìrona ota maro ndi. 16 Mejina Täpi 'da, ago nda ozona Lepe'ba aza 'da ämiri, se orina 'da ami be äduako. 17 Nda orivoya Tori yi, se kani taŋgye Lu ro ka'da, 'bädri ni ko nda urune, tana ni ko nda ondrene kode unine. Oko mìni nda ni, tana nda ka ori ami be ago orivoya ami ya.
18 “Ondro moyite me'bena ami ko oso kyemvoi ronye; mago mikyina 'da amire. 19 Fere iga oko 'bädri ondrena ma ko tona, oko mìndrena ma 'da; ago tana ma gi ori, mìrina kpa. 20 Ondro tu ana kate esa oko, mìnina ndi anjioko ma Täpi maro ya ago ami orivoya ma ya, kpa oso ma orivoya ami ya ronye.
21 “Nda se kabe ota maro uru ago kabe ànya oro, nda ni se kabe ma lu owo. Täpi maro luna nda se kabe ma lu ndi, muluna nda kpa ago maka'dana andivo maro ndäri.” 22 Yuda (Ko Yuda Isekariota) atate ekye: “Opi, koye a'done eŋwanye mikye yaka'dana andivo iro 'da ämäri ago ko 'bädri ri niya?”
23 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Nda se kabe ma lu orona ŋgaemba maro 'da. Täpi maro luna nda 'da, ago ma ndi Täpi maro be mìkyina 'da nda re ago màrina 'da nda be. 24 Nda se kulu ma ko ro ŋgaemba maro ko. Ago ŋgaemba se nyèribe ono ko orivoya maro, oko ikyi ni Täpi, se kezo ma be resi.
25 “Miti tase ono te ämiri 'dooko ma drigba orivoya ami yibe. 26 Lepe'ba, seni Tori Alokado se Täpi ezona 'da ävuru maro si, embana ta cini 'da ämiri, ago o'bana ami 'da tase cini mitibe ämiri ono tana oyine.
south sudan
27 “Taliatokpe ni se mabe e'bena ami be owo; orivoya taliatokpe modo maro ro se mabe ozona ämiri, mozo anya ko oso 'bädri kabe oyena ronye. Nyòlo'be mi ko ago nyàlaba mi ko; nyà'do ko turiro. 28 Nyèri ma te atavoya ämiri makye: ‘Mate ugu oyi, oko megona 'da amire.’ Ondro nyùlu ma ndi, nyà'dona ndi yai'dwesi tana ma ugu oyi Täpi re, tana nda orivoya 'desipara ndrani märi. 29 Miti ta ono te ämiri teinye tana ri a'do ako, tana ondro ka'do te oko, mìmana 'da. 30 Mänina ko atane ämiri amba madaro, tana miri'ba 'bädri ono ro kate eziikyi. Nda mbaraako mädri, 31 oko beṛo 'bädri ri unine anjioko mulu Täpi, 'ba ni ma ŋga cini oye oso nda kota mabe ronye.
“Nyìkyi mì'de mòyi ni vo ono yasi.
aza 14
ṯay ṯinḏi nani gwu Papa
1 eṯere pini rugwori-na mac; eṯalliḏa Allah rugwori nana; etalliḏa nyuŋwu rugwori nana tɔk. 2 ki duənu kweḏi Papa kwinyi, na ezir nani witezir weḏi gwu nanni; eŋgir ere orɔ ŋwu mac, eŋgi ŋazi ta andaci, nyi kwele eḏəgizi ŋaŋwuzi ezir. 3 menyi ele eḏəgizi ŋaŋwuzi ezir ta, enyi ma aɽa, ŋazi mulɔ nani nyi gwu. taŋwu, kezir wenyi gwu nanni, a gwu ta nanni ŋaŋa tɔk. 4 a lilŋiiḏi rac ezir wenyi gwu ilaḏa, na elŋe tay tɔk. 5 na tuma eca ŋwu: Kweleny, nyiŋa lende lilŋiiḏi ezir wɔ gwu ilaḏa, ta nyi ma elŋece tay ezir aŋgwuru? 6 na Yecu eca ŋwu: nyi kwiri pa tay, na ŋirlalu, na ŋimiiḏa tɔk. kwizi kwiti kwere kwele nanu gwu Papa tay ṯi ṯir ter mac, nenyi orɔ ṯuɽuk. 7 eŋgir nyi elŋe, eŋgelŋe Papaŋw kwinyi tɔk, na kire-kirem kwumɔ ṯa elŋe, kwumɔ ṯa eze tɔk.
8 na fiilibbuz eca ŋwu: Kweleny, baŋicanyji ṯi Papaŋw, ta ŋarḏa ere. 9 na Yecu eca ŋwu: a kwiti kwumer nani tutuṯ manya, ta er nyi fa ta ṯime, fiilibbuz a? kwumenyi eze, kweni kwumeze Papaŋw, a kwɔḏɔ kwaru ŋwu: baŋicanyji Papaŋw? 10 ŋiti ŋemnaŋazi manya, eṯinyi gwu nanni eḏi Papa-na eṯuŋw, gwu nanni duŋgwinyi-na tɔk? ŋiɽaŋal ŋeṯiŋazandaci, eṯinyji ere andazi zulṯa gi kwinyi mac, na Papa, kweṯinyi gwu nanni-na, orɔ kweṯerri ŋɔḏɽor ŋuŋun. 11 emnicer nyi, eṯi nyi gwu nanni eḏi Papa-na, na eṯi Papa nanni duŋgwinyi-na. mezi ere emni ŋu mac, e nyi ta emni ŋiɽaŋal ŋi ŋeṯinyjerri.
12 nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, ŋgwa kweḏi ṯəmna duŋgwinyi-na, kwunde kwiri kwezerri ŋir ga ŋeṯinyjerri. ŋwuzi ṯemzelu tɔk, kaka inḏi nyi gwu eḏele nani gwu Papa; 13 na kwɔmne kwere kwu gi uṯalu yiriny yi yinyi, nyi ta erri, eḏi Papa niina-na ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi Tiɽŋeyin. 14 mer nyi uṯizelu ŋaŋa kwɔmne gi kwere yiriny yi yinyi, nyi ta erri.
ṯikitaḏa ṯeḏi Ṯigɽim ṯirlinelu ter
15 mer nyi amɽi ta, er nyi miḏici amra winyi. 16 nyi kwara Papaŋw ŋwal ŋwere, mindaŋ kwɔ ŋazi inḏeḏa Kwumeca kwuḏaḏu eḏi ma dirnaṯi daŋgal-na, ŋwu gwu nanniḏa dɔk; 17 kwir keni Ṯigɽim ṯeḏi ŋirlalu, titi ṯeḏi kla leḏi ṯurmun ŋuma eḏafi mac, kaka iti izar gwu mac, ṯimḏir gwu tɔk. ṯilŋiidi ŋaŋa, kaka muŋw gwu nanni ŋaŋa li, ŋwu nanni daŋgal-na tɔk. 18 nyiti kwɔŋazi ṯay lu ŋeḏela mac; nyi kwaɽa nani ŋa gwu. 19 kwɔkwɔk, enyi ṯurmun ere eze kwokwony mac, lakin ŋaŋa, a lenyi eze; kaka miiḏinyi gwu, a miiḏi ŋaŋa tɔk. 20 ki lamin ṯa kla, er nyi elŋece, ari, kweṯinanni eḏi Papa-na kwuŋwun, na eṯir gwu nanni-na, nyiŋa, na eṯuŋw nanni deŋgeri-na tɔk. 21 kwere kweḏi amra winyi, mindaŋ muŋw miḏa tɔk, kwunderṯa kweṯinyamɽi; na kweṯinyamɽi, a Papa kwinyi amɽi tɔk; mindaŋ enyamɽi ŋunduŋwu, enyi ruweci ŋunduŋwu rɔgwɽɔ lu rinyi tɔk. 22 na yahuuza, kwiti kweni izkaryuuti mac, eca ŋwu: Kweleny, aḏa kwiri mindaŋ enyji ruwenicelu, nezi ere ruwenici leḏi ṯurmun lu mac? 23 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: kwere nyiḏak kweṯamɽi nyuŋwu, kwenyi miḏici ŋiɽaŋali, a Papa kwinyi amɽi; nyi kwele nden tɔk nanuŋw gwu, eḏi nanni nanuŋw gwu. 24 kwiti kweṯamɽi nyuŋwu mac, kwunde kwiri kwiti kweṯinyi miḏici ŋiɽaŋali mac; na ŋiɽaŋal ŋiniŋnaŋazi, ŋinyi ŋiti ŋiri mac; ŋeḏi Papa ŋiri kwuzanyi.
25 ŋimɔŋazi andaci ŋu, nani nyi kinna ŋaŋa li. 26 na ṯa ŋgwa kweni Kwumeca, kwir Ṯigɽim tirlinelu ter, kwɔŋazi Papa uziza yiriny yi yinyi, kwunde kwiri kwɔŋazi ilŋiiḏini ŋiɽaŋali tatap, kwɔŋazi ṯiŋayini tɔk ŋimɔŋazi andaci. 27 nyi kwɔŋazi ṯaci ŋiɽena lu; mba, ŋinyi ŋiri ṯa ŋeŋazi ṯaci lu. ner ere orɔ kaka ŋeṯiŋazi ṯurmun inḏeḏa mac, ŋa ŋinḏeḏaŋazi. eṯere pini rugwor-na mac; eṯizi ere efrici eḏi ṯenye tɔk mac. 28 ŋiniŋnacar nyji rac, eca ŋazi ŋi: nyi ŋgwu ma pa kwele, enyi ma aɽiḏa kwokwony nani ŋa gwu; eŋgir nyi amɽi, eŋgi nyeŋlena inḏinyi gwu eḏele nani gwu Papa, kaka ṯemḏinyi gwu Papa kwinyi. 29 ŋimɔŋazi andaci kinna iti roḏur gwu ŋwu mac, mindaŋ mer ṯa orɔ ŋwu, ta a ma eḏi ṯəmna. 30 ŋiti ŋenyji andazi ŋuru kinna ŋaŋa li mac, kaka inḏi gwu kweleny kweḏi ṯurmun kḏu eḏila, na kwiti kweḏi karḏa kere nani nyi gwu mac, 31 mindaŋ er nyi ṯa elŋece ṯurmuna nana tatap, er ari: kwamɽa Ṯernyin, na kaka inḏeḏa gwu Ṯernyin amra, ŋwu zi ṯa erri ŋwu. diɽiɽ, erele.