Yesu Ka'darute Taeri'bai Njidrieri ri
1 Ono vosi, Yesu ka'darute to'dina taeri'bai ndaro ri Fofo Tiberia ro kala. A'dote orivoya oso nonye. 2 Simona Petero, Toma (äzibe Lezo), Natanaele (ni Kana Galilaya yasi), ŋgwàagoro Zebedayo ro, ago taeri'bai azaka ritu Yesu robe vonai cini orivoya voaloya. 3 Simona Petero atate azii ri ekye: “Mate ugu oyi ti'bi uru.”
Ànya atayite ndäri ekye: “Mòyina ndi mibe.” Ago ànya fote ago ciyite toŋbo ya, oko ŋgäkyi gi ana si ànya ruyi ti'bi kote. 4 Ago kitu kate ezi itu oko, Yesu edrete kototi gyi roya, oko taeri'bai niyi kote anjioko ni Yesu owo. 5 'Dooko nda eji ànya te ekye: “Agoanjii ono, mìru ŋga aza ko ya?”
Ànya zayitadrite ekye: “Ŋga aza i'do.”
6 Nda atate ànyari ekye: “Mìvo kyimba amiro drígwo toŋbo roya, ago mìruna azaka 'da.” Ago ànya voyi kyimba te ago niyi kote esene kovole, tana ànya ruyi ti'bi te amba.
7 Taeri'ba se Yesu kulube atate Petero ri ekye: “'Do ni Opi owo!” Ondro Simona Petero kerite 'do ni Opi owo oko, nda vu boŋgo ndaro te nda lomvo (tana nda bägyulu ro) ago odote gyi ya. 8 Taeri'bai azii ikyite kototi toŋbo si eseyi kyimba te twi ti'bi be.
Ànya ko lozo ni gyini drisi, ozona oso kadrakadra kama alo (100) ronye. 9 Ondro ànya kesayite kototi oko, ànya ndreyi iṛi asi be te lau ti'bi be driigye ndi ambata azaka be. 10 'Dooko Yesu atate ànyari ekye: “Nyèzi ti'bi se mìrube ndri yauono azana.”
11 Simona Petero cite toŋbo ya, ago ese kyimba te kototi twi ti'bi 'desi be, vona cini orivoya kama alo 'butenji fonätu (153). Ka'do gica amba oko, kyimba lewa kote. 12 Yesu atate ànyari ekye: “Nyìkyi ago mìnya ŋga.” Alo aza taeri'bai ro lekote nda ejine ekye: “Mi a'di owo ya?” Tana ànya niyite ni Opi owo. 13 Ago Yesu oyite, ru ambata te, ago ozote ànyari, ago nda ye ti'bi kpate inye.
14 Ono ni, pere nina se Yesu ka'darute taeri'bai ri efo ndaro ni avo yasi vosi owo.
Yesu ndi Petero be
15 Ŋgaonya onya ànyari vosi oko, Yesu atate Simona Petero ri ekye: “Simona ŋgwa Yoane ro, inye'do nyulu ma ndrani azii kwoi riya?”
Nda zatadrite ekye: “Owo, Opi, mini ndi mulu mi.” Yesu atate ndäri ekye: “Mindrevo timeleŋwà maro ro.” 16 Yesu atate ndäri pere ṛirina si ekye: “Simona ŋgwa Yoane ro, inye'do nyulu ma ndi ya?” Nda zatadrite ekye: “Owo Opi, mini ndi mulu mi.” Yesu atate ndäri ekye: “Mindrevo timele maro ro.” 17 Yesu atate pere ninana si ekye: “Simona ŋgwa Yoane ro, inye'do nyulu ma ndi ya?”
Petero a'dote tusuro tana Yesu eji nda te pere ninana si ekye: “Inye'do nyulu ma ndi ya?” Ago nda atate ekye: “Opi, mini ŋga cini te; mini ndi mulu mi!”
Yesu atate ndäri ekye: “Nyeca timele maro. 18 Ma taŋgye iti miri; ondro mibe orivoya agoanji ro, miso boŋgo miro te ago nyoyite vose aza milebe oyine kigye ya; oko ondro midete oko, nyozona drí miro 'da ago 'di to aza osona boŋgo 'da mi lomvo ago uguna mi 'da vose mileko oyine kigye ya.” 19 (Ta ono atana si, Yesu ka ugu liti se Petero ri odrane kigyesi ago ezina taoro ndi Lu ri 'do ka'dana.) 'Dooko Yesu atate ndäri ekye: “Miso mavo.”
Yesu ndi Taeri'ba aza be
20 Petero zamite ago ndre taeri'ba, se aza Yesu kulube ana te nda kundu; nda se eberube ti Yesu re ŋgaonyavoya ago ejitate ekye: “Opi, a'di kani drí miro ozona ya?” 21 Ondro Petero kondre nda te oko, nda eji Yesu te ekye: “Opi, tase mano ono ri oyene e'di ya?”
22 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Ondro aba male gwo ndäri orine madale ego maro si, a'dona miri 'bo e'di ya? Miso mavo!”
23 Ago alari ta ono tana te oso'bai Yesu vo lako ekye taeri'ba ono ri odrane i'do. Oko Yesu ata kote ekye ndäri odrane i'do; nda atate ekye: “Ondro male gwo ndäri orine madale ego maro si, a'dona miri 'bo e'di ya?”
24 Nda ni taeri'ba se pe tase kwoi tana be, ago kpa ni se egyi ànya te owo; ago mäni ndi tase nda katabe ono orivoya ŋgye.
Ondevona
25 Ta azaka orivoya amba se Yesu yete. Ondro aba egyi vona cini gwo ba sirosiro, mamabe 'bädri gi ŋgulu ono unina ko buku gi alebe egyine ono urune kyiti.
aza 21
Yecu muŋw zi gwu ruwenizelu ṯujuli kəni
1 kwaḏan ta, na Yecu ruwenizi limeḏgen lu kwokwony ṯujuli kəni, teḏi ṯabariiyaŋw, kaka ṯaŋwu. 2 ner nani duŋw zimaan buṯruz, na tuma, kwecer tuŋwur, na naṯanayiil kweḏi kaanaŋw kwunani jaliil, na nyor nyiɽen nyeḏi zabḏi, na nden liḏaḏu lir limeḏgen. 3 nezi zimaan buṯruz eca ŋwu: nyi kwele eḏummi lumi. ner eca ŋwu: a kwer ta ele tɔk. ner ru, ner enḏi ki faluuka-na tuc. na kuluŋa ŋga, ner beryeŋini. 4 ma ezir afralu, na Yecu rilli ṯujuli kəni, lakin na limeḏgen ṯime ŋunduŋwu. 5 nezi Yecu eca ŋwu: kwelle, lum liti lere manya? ner eŋnici ner eca ŋwu: lende lere. 6 nuŋw zi eca ŋwu: keṯir difa faluuka ki ṯuɽma, ki ṯii teḏi mini, e zi ta inḏa. taŋwu, ner kaṯu, nuŋw zi niṯeḏa eḏi mulḏa, kaka ma gwu lum iiḏi litezir. 7 na meḏgen ŋgwa kwamɽa Yecu andaci buṯruzŋw, nuŋw eca ŋwu: Kweleny kwiri mi ŋgwu. mezi buṯruz neŋne ŋu ŋeni Kweleny kwiri, nuŋw keṯini kireti nana, kaka allaḏuŋw gwu lu kerreny, nuŋw ideḏa ŋaw-na. 8 na ta limeḏgen liḏaḏu ila faluuka gi kwɔkwɽeny limumɔlɔti difa lum li-na, kaka iti rucar gwu tujul-na tuk mac; tir kaka ŋwara ruɽi-wri la ruɽi-tuḏni (300).
9 ner dapa ki faluuka-na, ner gwu kaṯazi igəŋi wir ŋwurɔ, weḏi lumi la, na ṯuli kwɔkwɔ tɔk. 10 nezi Yecu eca ŋwu: ilarṯi lum li lɔkwɔ limezi umma kire-kirem. 11 na zimaan buṯruz dallu ki faluuka-na, nuŋw mulḏa difa, nuŋw gi ele ṯujuli kəni, kwurena lum-na dedep, lupa lupa, lir ruɽi-dufɔwɽeny-wri-ṯɔɽɔl (153). kwubaḏir gwu fa kinna, na ta difa ere ke tɔk mac. 12 nezi Yecu eca ŋwu: ilar, ereḏne. nuŋw ere kwere mac kweḏi limeḏgen kwumɔ bonye eḏutizelu, eḏeca: a kwiri kweni eya? ner elŋe rac, ner ari, Kweleny kwiri ṯa ŋgwu. 13 na Yecu ila, nuŋw dimi ṯuli, nuŋw zi inḏeḏa, lumi ṯa tɔk. 14 na nyamin orɔ-na tɔɽɔl, nyimɔ nyi Yecu ruwenizi limeḏgen lu, muŋw gwu diɽi ŋiɽany-na.
ŋiɽaŋal ŋeḏi kwaḏanŋw ŋimezi Yecu andaci buṯruzŋw
15 mer eḏne ta, na Yecu andaci zimaan buṯruzŋw, nuŋw eca ŋwu: zimaan, tor teḏi yuuna, a kwamɽanyi beṯen eḏi kwɔmne la tatap? nuŋw eca ŋwu: e pa, Kweleny, a kwilŋiicanyi rac, nyi kwamɽaŋa na ga. nuŋw eca ŋwu: ɽunizenyi nyaŋali nyinyi. 16 nuŋw eca ŋwu kwokwony: zimaan, tor teḏi yuuna, a kwamɽanyi a? nuŋw eca ŋwu: e pa, Kweleny; a kwilŋiicanyi rac, nyi kwamɽaŋa na ga. nuŋw eca ŋwu: karnicenyi yaŋali. 17 nuŋw eca kwokwony ŋwu, na nyamin orɔ-na ṯɔɽɔl: zimaan, tor teḏi yuuna, a kwamɽanyi na ga? na ṯugwor ye buṯruzŋw-na, muŋw zi gwu anḏaci nyamin-na ṯɔɽɔl, a kwamɽanyi a? nuŋw eca ŋwu: Kweleny, a kwilŋiiḏi kwɔmne tatap; a kwilŋiicanyi eḏari, kwamɽanyi. na Yecu eca ŋwu: ɽunizenyi yaŋali. 18 nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem: kerreny, orɔ ŋa kamal, a kweṯikenne oɽeny, na eṯele kezir wete nyiḏak wunaŋnaŋa; lakin, ma ṯa orɔ kimeyaŋ ta, a kwala rii-na, a ŋa kwizi kwir ter kəkici, er ŋa mulḏa kezir were nyiḏak, witi wunaŋna ŋa gwu eḏele mac. 19 nuŋw zi andazi ŋu, baŋicaŋwzi ŋeḏi ŋiɽany ŋeŋgi rɔtɔ ḏa, ŋengi ŋi buṯruz nii Allah-na. andicaŋwzi ŋu, nuŋw eca ŋwu: romanyi.
20 na buṯruz izani kwaḏan gi, nuŋw eze meḏgen kwukwaḏaḏizi, kwamɽa Yecu. kwunderṯa kwinḏiraḏi Yecuŋw kwurdum la ki lomur liiḏinar li, ecaŋw gwu ŋwu: Kweleny, eya kwiri kweŋgi ŋa bɔŋwḏi? 21 ma buṯruz eze, nuŋw eca Yecuŋw ŋwu: Kweleny, kwor ŋgwu ta, na aḏa kwunaŋna eḏerrinici ŋunduŋwu? 22 na Yecu eca ŋwu: menyi kinna naŋni ŋunduŋwu eḏi nani mindaŋ menyi aɽa, ta na a kweḏi karḏa kere? romanyi, ŋa. 23 ner iṯiḏi ŋiɽaŋali la ŋu ŋiaŋga, ŋeḏi ŋgwa, kwiti kwindi eḏay mac; na Yecu ere ari mac: kwiti kwayi mac; nuŋw gi ari: menyi ta naŋni ŋunduŋwu eḏi nani mindaŋ menyi aɽa, ta na a kweḏi karḏa kere?
ŋiɽaŋal ŋeḏi kwaḏanŋw
24 kwunderṯa ŋgwu kwiri meḏgen kwunḏi ŋi ki ŋu, na kwumɔ zi lɔ tɔk. nenyelŋe ṯundiza ṯuŋwun ki ṯeni rerem. 25 ner nani ŋitezir ŋir ter ŋeḏi Yecu, ŋerruŋwzi. eŋgir lɔḏine tatap ŋere ŋere, nenyaru ŋwu: ṯurmun tatap titi ṯeŋgi miḏa yiṯami mac, yeŋgir zi lɔ.