Takozi
(Matayo 18:6-7Matayo 21-22Marako 9:42)
1 Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Ŋgase kabe lidri o'ba takozi oyene ono ka ṛo endaro a'do, oko aba orivoya rritiro nda se kabe ànya o'ba a'done 'do ri. 2 Aba a'dona kadopara ndäri ondro ka'do embe kuni 'desi inya uyiro gwo kyembe ndaro ya ago avo nda gwo gyi'desi ya, ni ndäri alo aza se giṛiŋwà kwoi ro o'bane takozi oyene. 3 Ka'do inye mi'ba mi amiro komba kado tase nyàbe oyena ya.
“Ondro ka'do ädrupi miro koye takozi te, nyuluku nda, ago ondro nda ketadrite, nye'be nda ta takozi ndaro rota. 4 Ago ondro nda koye takozi te milomvo perena njidrieri tu alo ya, ago ondro ka'do nda kegote mire kpa perena njidrieri ago katate ekye: ‘Metadrite,’ beṛo miri nda e'bene.”
Mbara Taoma ro
5 Ago lazo'bai atate Opi ri ekye: “Mi'ba taoma amaro a'done para ndra.” 6 Ago Opi zatadrite ekye: “Ondro nya'dogo taoma be tigiṛiŋwa oso keci ce Musetada ro ronye, mìnina ndi atane ce ŋgo'ba ro ono ri mikye: ‘Nyeŋgye andivo miro cu paji be ago nyikyi'di andivo miro gyi'desi ya,’ ago anya orona ami ndi.
Kama Ruindu'ba ro
7 “Aba ondro ka'do alo aza amiro ka'dogwo ruindu'ba be se ka ämvu oso kode vo timele ro ondre, ago ondro ka'do nda kegote ni ämvu yasi oko, inye'do nyatana ndi ndäri oyine ndri ndri ŋgaonya ndaro onya ya? 8 Inye'do nda ata ko ekye: ‘Nyede andivo miro nja ago nyede ŋgaonya maro tandrwedri ro nja ago nyinduru märi madale manya ŋgaonya ago mämvu ŋga lutu, 'do vosi oko minyana ŋgaonya miro 'da.’ 9 Inye'do nda ye aro'boya ndi ruindu'ba ri tana nda ye tase ata nda be oyene ana te ya? 10 Ami kpa oso inye, ondro mìye ŋgase cini ata ami be oyene te, nyàta mìkye: ‘Ama amaro toto ruindu'ba yi, màye amaro ono toto kama amaro yi.’ ”
Yesu Ede Mànoago 'Butealo te
11 Ago ondro Yesu kate oyi Yerusalema ya oko, nda oyite kishwe lakole Samaria ro ndi Galilaya be ro yasi. 12 Ago ondro nda kate oci 'baŋwa aza ya oko, mànoago 'butealo se adravo koziro kyini robe ana 'bedrite nda be. Ànya edreyite ga pere 13 ago ànya ayoyidrite ekye: “Yesu! Miemba'ba! Nya'do yauni be ämäri.”
14 Ago ondro Yesu kondre ànya te oko, atate ànyari ekye: “Nyòyi, ago mì'ba kohanii kena ami.”
Ondro mànoago se 'butealo ana kate oyi oko, ede ànya te wäṛi. 15 Ago ondro alo ànyaro kondrete ede anya te oko, nda egote kovole Lu räṛu be otre amba si. 16 Ago nda 'degwo militi si vuru Yesu pa, ago ye aro'boya gwo ndäri. Mano ana Samaria'ba yi. 17 Ago Yesu atate ekye: “Mànoago orivoya 'butealo se ede be, oko se njidriesu ana gaŋwaro ya? 18 Tana e'di mano atra ono egogwo toto ni kovole aro'boya oyene Lu ri ni ya?” 19 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Miŋga kuru ago nyoyi, taoma miro ede mi te kado.”
Ikyi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro
(Matayo 24:23-28Matayo 37-41)
20 Ago Parusii azaka ejiyi Yesu te ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro kaoye ikyine itu ya?” Ago Yesu zatadrite ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro unina ko ikyine oso ŋgase abe ondrena ondre ronye. 21 'Diaza unina ko atane ekye: ‘Mindre begi ono,’ kode ‘begi ana’ tana Miri 'Bädri'ba Lu ro orivoya ya amiro ya.”
22 Ago Yesu atate taeri'bai ri ekye: “Tu esana 'da se mìlena 'da tu alo aza Ŋgwa Lidri ro ro ondrene, oko mìnina ko ondrene. 23 Ago 'di azaka atana 'da ämiri ekye: ‘Mindre vo lau’ kode ‘Mindrevo noŋwa.’ Oko aba nyoyi ko tesi ugu anya uṛine. 24 Tana tu Ŋgwa Lidri ro ro a'dona 'da oso sionyi 'bu ro kabe leko andria vokuru ya ago kabe eyina 'do ronye, ni lama telesi alo yasi le azana ya. 25 Oko käti beṛo ndäri ruezane amba ago lidri tu ono ro ogana nda 'da zo. 26 Ago oso ka'do be tu Noa rosi ronye, a'dona kpa oso inye tu Ŋgwa Lidri ro rosi. 27 Lidri cini ugu gialo ŋgaonya, ago ŋga umvu ago mànoago ndi 'ditoko be ugu lagye logye te, madale tu se Noa kocibe toŋbo ya ana si, ago gyitändri ikyite ago tufu ànya cini te. 28 Ta ono a'dona kpa oso ka'do be tu Loto rosi ronye. Lidri cini ri gialo ŋgaonya onyane, ŋgaumvu, ŋgaogyene, ŋgalogyene, ŋgakyi'dine ago zo omone. 29 Oko tu gi Loto kefobe tesi ni Sodomo yasi si, asi ndi bäruti be 'dite ni vo'buyakuru ya ago tufu ànya cini te. 30 Kaoye a'done kpa oso inye tuse aka'da Ŋgwa Lidri rote si.
31 “Tu ana si mano se orivoya zo dri beṛo ko ndäri efone ago ocine zo ya lakaza ndaro urune, kpa oso inye, mano se ämvu ya beṛo ko ndäri egone kovole zo ya. 32 Mìyi ta toko Loto ro ro. 33 Nda se kabe ruutri adri modo ndaro ro opane, ijena 'da, oko nda se kabe adri ndaro ijena opana 'da. 34 Mata ämiri ono, ŋgäkyi ana si lidri ritu a'dona 'da u'duvoya para alo dri, äruna alona 'da ago e'bena azana 'da. 35 'Ditoko ritu a'dona 'da inya uyivoya voaloya, äruna alona 'da ago e'bena azana gwo.” 37 Taeri'bai eji Yesu te ekye: “Ta ono kaoye a'done eŋwaro ya Opi?” Nda zatadri ànyaro te ekye: “Vose avo orivoya kigye koyii otona kala 'da kigye.”
aza 17
ŋiɽaŋal ŋere ŋere ŋandiza zi Yecu
1 nuŋw andaci limeḏgen, nuŋw zi eca ŋwu: ṯiṯugwudaza eḏaki pir ṯila rac, lakin, eyewey, ṯurfa teḏi ŋgwa kwinḏi eḏi zi ṯugwudazi! 2 ŋizawi duŋgwun eḏi kəkini ali kwrɔm, eḏi kaṯu ki tujul-na, muŋw ṯugwudazi tete kru tɔkwɽeny eḏaki tay pir. 3 aŋiranar; ma ŋazi aŋgalu əkizi lɔmori puɽcur ta, ermicer, muŋw orla ṯugwori lu, iɽnyacarzelu. 4 muŋw əkizi ŋaŋwuzi lɔmori puɽcur nyamin dufɔkwɽeny ki lamin lutuput, mindaŋ muŋw orlaḏa ŋaŋwuzi nana nyamin dufɔkwɽeny, muŋw eca ŋaŋwuzi ŋwu: nyi orlaci ŋikyaŋi ŋinyi ŋwudɔŋw, fifricarzelu.
5 na yafur yuŋwun eca Kwelenyi ŋwu: kiɽecenyji ṯəmna. 6 nezi Kweleny eca ŋwu: eŋgi eḏi ṯəmna ṯir ṯɔkwɽoc kaka lola lete leḏi kwatta, eŋgi eca kwaɽi ŋgwu kweḏi ṯuuṯ, elline rufu ri lu a keṯini ki ṯujul-na, eŋgir ṯa errini ŋwu tuc.
7 muŋw eḏi kwete kaḏaama kete, muŋw əgizi ŋuruŋ, ya eḏi izaci ŋirela lu, mindaŋ muŋw ṯaŋa kwuḏer ta, ŋwu eca ŋgwa kwerrizaŋw zi, ila nanalu ndeḏne? 8 ta, ŋwu ere eca, əgizenyi kwɔmne gi ezir a, ami kinna yireṯŋw, nyi efiza eḏneya, mindaŋ menyi eḏne, menyi ii tɔk ta, a ma eḏne kwaḏan gi, eḏ ii tɔk a? 9 ta, ŋwu eca kaḏaama ŋgu, zukran, kaka muŋw zi gwu erri ŋa ŋandicaŋw zi eḏi zi erri a? 10 ŋu ṯa, orɔ ŋwu daŋgal-na tɔk, mezi erri tatap ŋir kaka ŋandicaŋazi eḏi zi erri, eṯaruŋw: ŋiti ŋeṯinyji ami erruŋw mac, kaka ŋeṯinyji ṯa erri ŋa ṯuɽuk kaka ŋeṯi ŋi aruŋw.
ṯizeya ṯeḏi lor wri, lir nyilaŋ
11 mer ṯa orɔ ŋwu, muŋw ele urzaliim, nuŋw ṯamḏu zaamra ŋgi, jaliil ŋgi tɔk. 12 mindaŋ muŋw enḏi kayin wete, ner biɽḏi lor li wri, lir nyilaŋ, lirlu tuk. 13 ner miḏiḏi kwola ner eca ŋwu: Yecu, muallim, iinenyji ṯugwori-na. 14 muŋw zi eze, nuŋw zi eca ŋwu: inḏir ta, a ma baŋaci kiziiza kalu yaŋna. ner ṯa orɔ ŋwu, mer keni ele ki ṯay la ta, ner zeyini. 15 nuŋw izani kwete deŋgen-na, muŋw zeyini, nuŋw orlalu ŋwal ŋi ŋwupa kwuniya Allah-na ŋinit ŋi ŋumma ŋi. 16 nuŋw iidicelu ŋwuɽele-na, nuŋw eca ŋunduŋwu, zukran, kwunde kwir kweḏi ezir weni zaamra. 17 na Yecu eca ŋwu: nyi ari, ŋaŋa liri wri lidaɽmina. na lende kwuniṯri? 18 kwiti kwere kwurna ɽa eḏi nii Allah-na ŋiniṯ ŋi, illa kwor ŋgwu kwir ter a? 19 nuŋw eca ŋwu: diɽi, ele. ṯəmna ṯɔŋwa ṯimɔŋa zəwi.
ṯenda ṯeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah
20 na lifarzi uṯizelu, ner eca ŋwu: ŋeleny ŋeḏi Allah ŋeŋgila ṯacaŋ? nuŋw zi eca ŋwu: a liti leḏi ŋuma mac eḏeze ŋelenyi ŋeḏi Allah yey yi yalu, mer ŋazi ilica. 21 er ere aru ŋwu mac: izarṯi, ŋir pa ŋu kunuŋ, ya ŋir pa ŋana kinanɔŋw, kaka nani gwu ŋeleny ŋeḏi Allah daŋgal-na. 22 nuŋw andaci limeḏgen, nuŋw zi eca ŋwu: ŋwamin ŋwa ŋwinḏi ŋwe ŋi naŋni eḏeze laminu lutuput leḏi Tor teḏi kwizigwunaŋ, na liti leze mac. 23 leŋazi eca ŋwu: ca ŋgwu kunuŋ, ya ca ŋgwana kinanɔŋw. eṯinḏi mac eḏi zi kwaki ḏalu. 24 kaka eṯi gwu ṯimen ari pinak kezir wete lerya nana, mindaŋ eṯuŋw ṯamḏu kezir wuḏaḏu, a Tor teḏi kwizigwunaŋ orɔ ŋwu, ki lamin luŋwun. 25 lakin, kwurerini kwɔmne gi kwitezir kerreny, a lizi leḏi lomur klu dirnaḏa lu. 26 kaka ŋwamin ŋwunani ŋi kwor kweni nuuh, er ṯa orɔ ŋwu ki ŋwamin ŋweḏi Tor teḏi kwizigwunaŋ. 27 ki ŋwamin ŋwa, eṯir eḏne, eṯir ii, eṯir amɽaḏizina eḏagiḏi, mindaŋ na lamin ila limɔ li nuuh enḏi ki faluuka-na, na kiiru ila, nuŋw zi kiraza lu tatap. 28 ŋiri ṯaŋwu, ki ŋwomur ŋwunani ŋi luuṯ; eṯir eḏne, eṯir ii, eṯir liṯaḏizi kwɔmne-na ki yiili-na, eṯir kwe, eṯir acici yiŋna tɔk. 29 mindaŋ ma lamin enḏa limɔ li luuṯ ruḏa zaḏuum, ner dunna igəŋi ki lere, mindaŋ nuŋw zi kiraza lu tatap. 30 er ṯa orɔ ŋwu ki lamin linḏi li Tor teḏi kwizigwunaŋ eḏi ruwene lu. 31 ki lamin ṯa kla, eḏi ŋgwa kwunani ki daŋga la, ere dapa mac eḏoɽi kiininy, eḏafa kwɔmne kwere kwuŋwun; ŋgwa kwunani kwuḏer-na, eḏuŋw ere aɽa tɔk mac. 32 ṯiŋayinar kwayu kweḏi luuṯ. 33 muŋw naŋni kwere nyiḏak eḏi kileḏi rɔgwɽɔ ruŋwun, kwunde kwiru kwe zi kiraza lu: muŋw ṯuzi kwere rɔgwɽɔ ruŋwun, kwunde kwiru kwe zi kileḏi.
34 nyi kwecaŋazi ma ŋwa, kuluŋa ŋga, ma lor oɽmaṯi kwaŋgiɽaŋ la kwutuput nden, er dimi kwete, et ṯay lu kwete. 35 mer nani lir law nden liruḏi, er dimi kwete, er ṯay lu kwete. 36 mer nani lir lor nden kwuḏer, er dimi kwete, er ṯay lu kwete. 37 mer zi neŋne ŋu, ner uṯizelu, ner eca ŋwu: ṯaka kwiru manuŋ, Kweleny? nuŋw zi eca ŋwu: kezir were weṯi gwu kwɔmne ay, eṯi gwu ŋwufurṯaŋ ireḏa.