Taeji ta Sabata rota
(Matayo 12:1-8Marako 2:23-28)
1 Sabata alo aza si ondro Yesu ka ugu aba ämvu azaka inya ro yasi oko, taeri'bai ndaro etoyi drî inya ro okyena te kawayi ànya gwo drí ànyaro si, ago nyayi kecina te. 2 Rukä Parusii ro ejiyitate ekye: “Tana e'di nya tase Ota kole be ko oyene Sabata si oyena niya?” 3 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Inye'do mìzi tase Dawidi koyebe tu ana si 'dooko nda ndi lidri ndaro be täbiri ro ana tana ṛo ko ya? 4 Nda cite zo Lu roya, ru ambata se ozobe Lu ri te, nyate, ago ozo aza kpate lidri ndaro ri. Se Ota voro ko 'diaza ri onyane e'be gialo kohanii ri ni ambata ana onyane.” 5 Yesu atate ekye: “Ŋgwa Lidri ro ni Opi Sabata ro.”
Yesu Ede Mano se Drí na Ciṛiciṛiro ana te
(Matayo 12:9-14Marako 3:1-6)
6 Sabata aza si oko Yesu oyite zotaeriro ya ago emba ŋga te. Mano aza orivoya lau drí na drígwo yasi ciṛiciṛiro. 7 Miemba'bai azaka Ota ro ndi rukä Parusii robe leyite ta aza usune Yesu kicuza ta taoye koziro rota, ago ànya ojoyite nda okwane ondrene kode nda kaoye 'di edene Sabata si. 8 Oko Yesu ni tavousu ànyaro te nda atate mano se drí na ciṛiciṛiro ana ri ekye: “Miŋga kuru ago nyefo noŋwa mileya.” Mano ana ŋgate kuru ago edrete lau. 9 'Dooko Yesu atate ànyari ekye: “Ma ami eji: Ota le ämäri e'di oyene Sabata si ya? 'Di opane kode oyene koziro ya? Adri lidri ro opane kode ufune ya?” 10 Nda ndrevote gbikyi ànya cini drisi; 'dooko nda atate mano ana ri ekye: “Nyozo drí miro a'dwi.” Nda yete inye, ago drí ndaro a'dote kado vona ya. 11 Ànya a'doyite kyilaro ago etoyi taäyite ànyavoya tase oyene ànyari Yesu ri ta.
Yesu Nji Lazo'bai 'Butealo Foritu te
(Matayo 10:1-4Marako 3:13-19)
12 Tu gi ana si Yesu oyite kuru lutu dri mätune ago nda ugu mätu oyete lau ŋgäkyi raa Lu ri. 13 Ondro vokiwite oko, nda zi taeri'bai te ndare, ago nji 'butealo foritu ànyaro te, se nda zite lazo'bai: 14 Simona (se nda zite Petero) ago ädrupi ndaro Andarea be, Yakoba ndi Yoane be, Filipo ndi Batolimayo be. 15 Matayo ndi Toma be, Yakoba ŋgwa Alepayo ro, ago Simona (se äzite 'bädri iro lu'ba), 16 Yuda ŋgwa Yakoba ro, ago Yuda Isekariota, se a'dote driozo'ba Yesu ro.
Yesu Emba Ŋgate ago Ede 'Di te
(Matayo 4:23-25)
17 Ondro Yesu kefote vuru ni lutu drisi ndi lazo'bai be oko, nda edrete vo jaraŋgala ro ya oti amba taeri'bai ndaro robe. Lowa lidri ro amba orivoya lau ni Yuda yasi ago ni Yerusalema ya ni 'bakici gyikalasi Tura ndi Sidona be ro yasi. 18 Ànya ikyiyite ta ndaro erine ago adravo ànyaro edene. Ànya se tori undiro kabe ezana ikyiyite ago edete. 19 Lidri cini ojoyite nda odone, tana mbara fote tesi ni nda lomvosi ago ede ànya te cini.
Riyä ndi Tusu be
(Matayo 5:1-12)
20 Yesu ndrevote taeri'bai ndaro dri ago atate ekye:
“Ami se ati'ba ro ni kado
Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ni amiro!
21 “Ami se täbiri ro yauono ni kado
ya amiro ogana 'da!
“Ami se nyàbe liyi yauono ni kado
mìguna 'da!
22 “Ami ni kado ondro ya lidri ro kosote ami lomvo, kogayi ami tezo, ko'dayi ami te, ago katayite ekye ami orivoya undiro, ta Ŋgwa Lidri ro rota! 23 Nyà'do yai'dwesi ondro ta 'do ka'dote owo ago mìto läri riyäsi, tana päläti 'desi a'bate tana ami vo'buyakuru ya. Tana zutui ànyaro yeyi ta kpate inye nebii ri.
24 “Oko a'dona rritiro ami se ŋgaamba be yauono ri;
nyà'dote ori rritiako amiro be!
25 “A'dona rritiro ami se yana gate yauono ri
täbiri ufuna ami 'da!
“A'dona rritiro ami se nyàbe ugu yauono ri,
mì'bena kuku 'da ndi liyi be!
26 “A'dona rritiro ondro lidri cini katayi takado ca ta amiro ta, tana zutui ànyaro atayi ta kpate inye ta nebii mieywe'bai rota.
Ŋgalu Kyila'baazii ri
(Matayo 5:38-48Matayo 7:12a)
Hebrews-10-24
27 “Oko ma ata ami se nyàbe ta maro eri ono ri: Nyùlu kyila'baazii amiro, mìye takado ànya se yana kabe oso ami lomvo ri. 28 Nyä̀ṛu ànya se kayibe ami otri, ago nyä̀mätu ànya se kayibe ami oye koziro ta. 29 Ondro 'diaza koca biṛi alo miro te mi'ba nda koca telesina kpa, ondro 'diaza ka dhudhu miro uru, mi'ba nda kuru boŋgo miro kpa. 30 Nyozo ŋga 'diaza se kabe mi eji ŋga aza ta ri, ago ondro 'diaza ka ŋgase ni miro uruna, nyeji ta ko logone kovole. 31 Mìye ta azii ri oso mìlebe ànyari ta oyene ämiri ronye.
32 “Ondro ka'do nyùlu gialo lidri se kabe ami lu ayani, nyà'dona äṛu be eŋwanye ya? Tana ca takozi'bai luyi ànya se kuluyi ànya be kpa. 33 Ago ondro mìye takado gialo ànya se kabe takado oye ämiri ri ayani, nyà'dona äṛu be eŋwanye ya? Tana takozi'bai ka kpa oyena inye! 34 Ago ondro nyòzo ŋga tiko ro gialo ànya se mì'ba mi be ŋga urune kovole ni ànya rigyesi ri ayani, nyà'dona äṛu be eŋwanye ya? Tana takozi'bai ozoyi ŋga tiko ro kpa takozi'bai azi ri, ogone vona uruna kovole ojone kpa rere!
35 “Oko nyùlu kyila'baazii amiro ago mìye takado ànyari, nyòzo ŋga tiko ro ago mì'ba mi ko ŋga aza ta kovole. 'Dooko nyà'dona 'da päläti 'desi be, ago nyà'dona 'da ŋgwai Lu Fopara Ndra ro. Tana nda orivoya kado aro'boya oyeako'bai ri ndi takozi'bai be. 36 Nyà'do yauni amba be kpa oso Täpi amiro orivoya yauni amba be ronye.
Vure Azii ro Opena
(Matayo 7:1-5)
37 “Mìpe vure azii ro ko, ago Lu opena vure amiro ko, nyòzo taezaro ko azii ri, ago Lu ozona taezaro kpa ko ämiri, nyè'be azii ta takozi rota ago Lu e'bena ami ndi takozi amiro ta. 38 Nyòzo ŋga azii ri, ago Lu ozona ŋga ndi ämiri. Endaro, mìruna 'da twi ŋga ŋgaojoro si, ŋgaozo dritairo ŋgaoparo, adate drí amiro yasi mìnina ndi ovone cini. Liti se nyàbe ŋga ozo azii ri sina Lu ozona ŋga kpa sina ämiri.”
39 Ago Yesu iti lapidriopi ono te ànyari ekye: “Mano miako unina ko miako'ba azi lepene, ondro nda koyete inye, ànya riti o'denayi ndi 'bu ya. 40 Ŋgaga se abe embana ko ndrani miemba'ba ndaro ri, oko ŋgàga cini, ondro konde ŋgaemba ndaro te oko, a'dona 'da oso miemba'ba ndaro ronye.
41 “Tana e'di nya kaŋwa giṛiŋwa se mi ädrupi miro roya ondre, oko miti ta juṛu se mi andivo miro roya tana ko etaya? 42 Nyatana ädrupi miro ri eŋwanye mikye: ‘Ädrupi, mi'ba mewe kaŋwa giṛiŋwa ono tesi ni mi miro yasi,’ caoko juṛu se mi miro ya ono mindre ko ya? Mi miomba'ba ono! Nyewe juṛu se mi modo miro roya ono käti, ago 'dooko mindrena vo ndi kadoro kaŋwa giṛiŋwa se mi ädrupi miro roya ono eweza tesi.
Ce ndi Doŋgo Anyaro be
(Matayo 7:16-20Matayo 12:33-35)
43 “Ce kado wa doŋgo kozi ko, ago ce kozi ni ko doŋgo kado owane. 44 Vo ice ro cini änite doŋgo owa ànyaro si, nyotopi kyi'du ko ni kukyi drisi kode kono ni ŋgäṛiŋgofo drisi. 45 'Di kado ka ŋgase kado nda be sina ya ndaro ya lofona tesi! 'Di kozi ka ŋgase kozi nda be sina ya ndaro ya lofona tesi. Tana kala kani ŋgase twi ya ya atana.
Zo Obe'bai Ritu
(Matayo 7:24-27)
46 “Nyà ma uzi Opi, Opi, oko caoko tase mabe atana mìye ko etaya? 47 'Diaza se kabe ikyi mare ago kabe ata maro erina ago kabe anya oro; maka'dana ämiri nda laba oso nonye. 48 Nda laba oso mano se, ka zo ndaro obena, 'di 'bu na te ociekye ago be kotopana te ta'ba dri ronye. Gyi gate lwi ago birute zo ana lomvosi oko ni kote kandane, tana abete kadoro. 49 Oko 'diaza se kabe ata maro erina ago ro ànya kote iyi laba oso mano se be zo ndaro te kotopana obeako ronye, ondro gyi gate oko birute zo ana lomvosi ago anya 'dete dori; ago tufurute koziro.”
aza 6
ŋiɽaŋal ŋeḏi lamin lirlinelu ter
1 ner orɔ ṯaŋwu, mer ṯamḏu ṯay ṯiruḏi ruruny ri-na ki lamin leni zabiṯ lirlinelu ter, na limeḏgen kilaŋtaŋ ŋwana, ner zi murnyiḏa ki rii-na, ner zi ye. 2 ner zi andaci lɔkwɔ leḏi lifarzi, ner zi eca ŋwu: ŋɔḏɔ ŋerri ŋazi ŋu ŋiti ŋofḏana mac ki lamin lirlinelu ter? 3 nezi Yecu eŋnici nuŋw zi eca ŋwu: ŋiti ŋimezorti lamin lere manya ŋa ŋerre zi dauḏ, muŋw naŋni beṯen eriza gwu yaŋwu, na liromiḏir li tɔk? 4 nuŋw enḏi ki duənu kwedi Allah, nuŋw dima eḏneya wirlinelu ter, nuŋw ye weṯi yi kuruu ari beri, illa weḏi yiziiz, nuŋw zi inḏeḏa liromiḏir li tɔk. 5 nuŋw zi eca ŋwu: Tor teḏi kwizigwunaŋ tir ṯa Kweleny kweḏi lamin leni zabiṯ.
6 ner ṯa orɔ ŋwu tɔk, ki lamin lir ter leni zabiṯ, nuŋw enḏi ki majma-na, nuŋw zi ilŋiiḏini. na kwor nani kwete kwayi ṯii teḏi mini, biɽgi biɽgi, 7 na lor-ŋa letizilŋiiḏini kuruu-na, lifarzi li, ner icaci kwuŋw ani zəwi a, ki lamin leni zabit, mindaŋ eŋguŋw zi erri ŋwu, eŋgir kete kari. 8 lakin nuŋw zi elŋece lortutinena teŋen, nuŋw eca kworu kwayi ṯii ŋwu: ilamba; irli kuŋun. nuŋw diɽi nuŋw rilli keligeny-na. 9 nezi Yecu eca ŋwu: nyi kwɔŋazi uṯicelu ŋiɽaŋal ŋi ŋete; ŋofḏana eḏi zi erri ŋizaw ki ŋwamin ŋweni zabiṯ, ya eḏi zi erri ŋiki? eḏaŋraci ŋimiiḏa, ya eḏi zi kiraza lu? 10 nuŋw zi izazi-na tatap, nuŋw eca kworu ŋwu: elli ṯii-na. nuŋw alla-na, nuŋw zey. 11 lakin, ner ureni ŋirŋaza rugwori dedep, ner uŋwunḏizi-na ner aru ŋwu: a kwer errici Yecuŋw aḏa?
yafur yeḏi Yecu yir wri-kwuɽen
12 ki ŋwamin ŋwa nuŋw ruweḏe lu kayin la eḏi gwu ari ki yiriny, nuŋw gwu ariḏa Allah ki yiriny lelu tuk, kuluŋa minmin. 13 mindaŋ ma ezir afralu dar, nuŋw ornuti limeḏgen nuŋw zi alla-na wri-kwuɽen, ner orɔ limɔŋw zi ruzi yafur; 14 kwete kweni zimaan, kwumɔŋw kiɽeci yiriny yeni buṯruz; andaraawuz tɔk, kwirir gi ŋiaŋga; yaguub tɔk, yuhanna tɔk, fiilibbuz tɔk, bartuulamawuz tɔk, 15 matta tɔk, tuma tɔk, na yaguub kwir tor teḏi halfa, na zimaan tɔk kweni kayur, 16 na yahuuza kwir tor teḏi yaguub; na yahuuza izkaryuuti, kwinḏi eḏi bɔŋwḏi.
17 ner li dapḏalu kwuḏer lu, ner gwu nani limeḏgen li duŋw, lizi li luru lulubeḏu, linḏi yahuḏiiya ŋgi, urzaliim ŋgi rac, ezir weḏi ṯujul kəni weni zuur-ŋa zayḏa gi tɔk. kaka inḏir gwu eḏi niŋnaci, eḏi zeyini kimeti kir-na ter ter tɔk. 18 ner nani tɔk leṯi zi rigɽim riki lakizalu, ner kilaw. 19 na ŋwuduŋw tatap naŋni eḏi mummi nana, kaka eṯi gwu ŋuma ru duŋgwun-na, ner ŋi kikilaw tatap.
ṯay ṯeḏi ṯortana
20 nuŋw baŋa limeḏgen la, nuŋw zi eca ŋwu:
ŋaŋa lir luway, a leni lortani, kaka eḏi ŋa gwu ŋelenyi ŋeḏi Allah.
21 ŋaŋa liiḏi zi yaŋwu kirem, a leni lortani, kaka inḏi ŋa gwu eḏi be.
ŋaŋa leṯijiɽmini kirem, a leni lortani, kaka inḏi ŋa gwu eḏari yima rac.
22 kla leṯir zi uwezi, leṯir zi derne eḏenji kiloɽu-na,
leṯir zi owɽi yey ner zi kiici yiriny kworɔ,
ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi Tor teḏi kwizigwunaŋ, a lortani.
23 eṯamina beṯe-beṯen, eti pupurlela tinyiŋlana ṯi, kaka inḏi ŋa gwu eḏi kaṯazi ujra wupa kilerena; ŋiri ṯaŋwu ŋeṯi zi rernyinŋa reŋen errici liɽyaŋi.
eyewey!
24 lakin, eyewey ṯurfa ṯalu, ŋaŋa lir lurṯu, kaka ma gwu ṯa kandiḏalu.
25 eyewey, ṯurfa ṯalu, kla leṯi be; yaŋwu yiŋazi emba ye.
eyewey, ṯurfa ṯalu, kla leṯari yima kirem;
a li fa ta ronyine, ari ŋwunda ŋwunda. 26 eyewey, ṯurfa ṯalu, ŋaŋa leṯir zi andindazi kworɔ,
leṯir lari lizawi, ŋiri ṯaŋwu ŋeṯi zi rernyinŋa reŋen errici liɽyaŋi, leṯarri ŋidiny.
ṯamɽa ṯir minmin
27 lakin, nyi kwecaŋazi ma ŋwa leṯineŋne, eṯi zi amɽi kla leṯiŋazi uwezi; eṯi zi ta errici ŋizaw kla leṯiŋazi firazi. 28 mer ŋazi ɔllɔlɔ, eṯi zi ṯa ortaḏa, ŋaŋa. mer ŋazi erre luŋw, eṯi zi ṯa erizi ki yiriny. 29 muŋw ipii ŋaŋwu kwere kirel-na ta, orlaci kiḏaḏu tɔk; muŋw dimeḏa ŋaŋwu jalabiya, eṯi ṯinyina ferṯi nana tɔk mac. 30 eṯinḏeḏa kwere muŋw dadaci ŋaŋwu lu. muŋw dimeḏa kwere ŋaŋwu kwɔmne, eṯeca mac, eɽicenyi. 31 na kaka ŋinaŋna ŋazi lizi eḏi zi errici ŋaŋwuzi, ezi ṯa errici tɔk.
32 mezi aminḏi kla leṯiŋazi aminḏi ta, na fayḏa kwende? na leṯi pa amɽaḏizina kla liki rugwori tɔk. 33 mezi errici kla ŋiɽaŋali ŋizaw, leṯiŋazi errici ŋizaw, ta na fayḏa kwende? ŋeṯir zi ṯa erru ŋwu liki rugwori tɔk. 34 me li iṯiḏi kla kwɔmne lari ŋali, kwer nyi eɽica tɔk, ta na fayḏa kwende? kweṯir ṯa pa upeḏizena ŋwu tɔk, liki rugwori. 35 lakin, eṯi zi amɽi kla leṯiŋazi uwezi; eṯi zi errizi ŋizaw; eṯ iṯiḏi ŋgwa kwiti kwukitaḏa ŋa gwu eḏendini kwokwony mac. mindaŋ er ŋazi inḏeḏa ujra wupa, a orɔ ŋaŋa nyor nyeḏi ŋgwa kwuṯemḏizi la tatap, kaka erricaŋw zi gwu ŋeni ŋizaw kla liti leḏi ŋiɽaŋali-na mac eḏi ŋi aru ŋwa, zukran, ŋimenyji ŋi amina, na kla tɔk leni liki rugwori. 36 eḏi ŋazi gwu ŋimɽi yaḏa, kaka eti gwu ŋimɽi yaḏa Tarnyalu talu ṯeṯinanni kilerena.
ŋiɽaŋal ŋeḏi kla leṯi zi ruzi liḏaḏu kaṯi
37 eṯi zi ere ṯemizici kwere merec mac ta, er ŋazi ma ere aɽaca ŋere ki rɔgwɽɔ-na rɔŋwa mac; eṯi zi ere ruzi liḏaḏu kaṯi nyiḏak mac, mindaŋ mer ŋazi ta ere ruzi kaṯi tɔk mac; eti zi fifrici lere mindaŋ mer ŋazi fifrici tɔk. 38 eṯinḏeḏa ta, er ŋazi ma inḏeḏa tɔk; er ṯa aɽaci melwa-na, kwurena kworɔ circir, kwirmicana, kweṯir eca rukwu rukwu, kwireḏelu mindaŋ mer ŋazi balici kireṯ-na kɔŋwa. kaka kweti gi ṯecici, er ŋazi gi ṯecici tɔk.
39 nuŋw zi andaci tɔk ŋete ŋiŋerɔŋwa, nuŋw zi eca ŋwu: kwunduŋ kweḏi ŋuma eḏi mulɔ kwunduŋa? liti liida kijereny-na nden tɔk a? 40 eṯi kwizi ere ṯamḏu la ŋgwa kweti ilŋiiḏini ŋunduŋwu mac; mer ilŋiiḏini ŋamaŋ, ŋwu ṯa ŋworɔ kaka ŋgwa kwilŋiiḏina. 41 a kwɔḏɔ kwiza kaɽa kinani ki ley-na leḏi aŋgalu, mindaŋ iti kitizaŋa kufɽura yey mac kinani ki ley-na lɔŋwa? 42 na a kweca aŋgalu aŋgwuru: eŋgeri, efrinjenyi, a ŋa alliḏa kaɽa ki ley-na lɔŋwa ta, na ma ere ketize kafɽura yey mac, kinani ki ley-na lɔŋwa. ŋa, a kweti ma arri ŋidiny. elli emba kafɽura kerreny ki ley-na lɔŋwa, mindaŋ a ma ami iziḏi ŋwu der der eḏalliḏa aŋgalu kaɽa ki ley-na luŋwun.
43 kaka eṯi gwu kwaɽi kwizaw ere riɽi nyoru nyiki mac; na eṯi gwu kwaɽi kwiki ere riɽi nyoru nyizaw tɔk mac. 44 kaka eṯir zi elŋece rac nyoru nyi nyeŋen nyeṯir zi riɽi. kaka eṯir gwu ere aki ŋwoḏa mac ŋwuɽena, ya eynab ki yugwi-na. 45 kwizaw tugwori, eṯuŋw zi alliza ŋownina ki ṯugwor-na ŋizaw; na kwiki tugwori ta, eṯuŋw zi alliza ŋownina ki ṯugwor-na ŋiki. kaka eṯuŋw zi gwu andazi ŋir ga ŋa ŋurena ki ṯugwor-na dedep.
eḏi zi neŋne, eḏi zi erri tɔk
46 a lɔḏɔ landicanyi, ecarnyi gwu Kweleny, Kweleny, ta, iti erre ŋa mac ŋiɽaŋali ŋandicaŋazi? 47 muŋw ila kwere nani nyi gwu, muŋw miḏici nyuŋwu ŋiɽaŋali, mindaŋ muŋw zi ṯa erri, kwunde kwir kwaɽine kworu kwete, kwɔ ŋazi gi andaci. 48 kwaɽina kworu kwaca ṯilaŋgwua, nuŋw kwurṯi ṯugwagiza ṯolu-na, mindaŋ muŋw kaṯazi ezir wufirli wir liiɽi, nuŋw gwu aci. mindaŋ ma kiiru ila, ma ŋaw ope ṯilaŋgwua kḏu beṯe-beṯen, ner ere eḏi ŋuma mac eḏi lagiḏalu kaka muŋw gwu owcini ŋamaŋ. 49 lakin, muŋw neŋne kwere ŋiɽaŋali ŋinyi, mindaŋ muŋw zi ere. erri mac, kwunde kwir kwaɽine kworu kwaca ṯilaŋgwua borkwukwony domony, ṯiira ṯugwagiza-na tere; mindaŋ ma kiiru ope ŋumma ŋi ta, nuŋw iideni kwɽɔp, nuŋw faḏa lu faṯ.