aza 8
ŋimiiḏa edi Ṯigɽim-na ṯirlinelu ter
1 ṯaŋwu, eṯi jiiza kweḏi ṯikiraḏa lu ere nani mac nanir gwu kla leṯi nani eḏi Kwruztu-na kweni Yecu. 2 kaka menyi gwu ŋiɽaŋal ŋeḏi Ṯigɽim, ŋeṯafa ŋimiiḏa eḏi Kwruztu-na kweni Yecu, alla ki ŋiɽaŋal-na ŋeḏi ŋikya ŋeṯafa ŋiɽany. 3 kaka mezi gwu Allah erri ŋa ŋiti ŋeḏizezi kuruu ŋuma mac eḏizerri, kajila ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi rɔgwɽɔ reḏi ŋizigwunaŋ; uzaŋw gwu Toru tuŋwun eḏorɔ karama keḏi ŋikya, ṯaɽina ṯi ṯeḏi rɔgwɽɔ reri reḏi ŋikya ta, na ma Allah ketize ŋikyaŋi ŋeḏi rɔgwɽɔ reri ruɽun jiiza kweḏi ṯikiraḏa lu. 4 ŋwu ṯa a kweḏir ŋuma eḏi zi ṯimazi kworɔ ŋa ŋofḏana ŋari ŋi kuruu, mer zi ere erri mac ŋa ŋeṯizi rɔgwɽɔ reri ruɽun naŋni, lakin merzerri ŋa ŋeṯi zi Ṯigɽim ṯirlinelu ter naŋni. 5 kla leṯizerri ŋeṯi zi rɔgwɽɔ ruɽun naŋni, leṯi ireci kwɔmne kweḏi rɔgwɽɔ ruɽun yey lu; na kla leṯizerri ŋeṯi zi Ṯigɽim ṯirlinelu ter naŋni, linderṯa leṯi ireci kwɔmne kweḏi Ṯigɽim yey lu. 6 eḏi ireci kwɔmne kweḏi rɔgwɽɔ ruɽun yey lu, ŋiɽany ŋiri; lakin eḏi ireci kwɔmne kweḏi Ṯigɽim ṯirlinelu ter yey lu, ŋimiiḏa ŋiri ŋiɽena ŋi. 7 kaka eṯi gwu ṯireca yey lu ṯeḏi rɔgwɽɔ ruɽun orɔ ṯuwən nani gwu Allah; eṯuŋw ere inyici ŋiɽaŋali nana ŋeḏi Allah mac, kaka iti eḏuŋw gwu ŋuma ḏuṯ eḏi zi inyici nana. 8 na kla leṯi gwu dirnaṯi ki ŋiɽaŋal-na ŋeḏi rɔgwɽɔ ruɽun liti leṯəmi Allah-na ḏuṯ.
9 lakin ŋiti ŋeṯi gwu dirnaṯi-na ŋeḏi rɔgwɽɔ ruɽun mac, ŋeṯi ŋa gwu dirnaṯi-na ŋeḏi Ṯigɽim, ma ŋazi gwu Ṯigɽim ṯeḏi Allah omi-na rerem. kwere nyiḏak kwiti kweḏi Tigɽima ṯeḏi Kwruztu duŋgwun-na mac, kwiti kwiri kwuŋwun mac. 10 lakin ma ŋazi gwu Kwruztu omi-na, ma yaŋna keni afa ŋiɽany ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ŋikya, eṯi rigɽim ralu miiḏi ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ṯofḏana ṯuŋwun. 11 ma Ṯigɽim ṯeḏi ŋgwa kwumɔ diɽa Yecuŋw ŋiɽany-na omi daŋgal-na ta, ŋgwa kwumɔ diɽa Yecuŋw kwir Kwruztu ŋiɽany-na kwinḏeḏa yaŋna yalu yeṯay ŋimiiḏa tɔk, Ṯigɽim ṯi ṯuŋwun ṯeṯomi daŋgal-na. 12 ṯaŋwu, lieŋgeri linyi, rɔgwɽɔ reri ruɽun riti reḏici nyuŋwuzi karḏa kere mac eḏi gwu dirnaṯi-na— 13 ma ṯa dirnaṯi-na ta, a lay, lakin ma eɽenye kiṯay kaduwa keḏi aŋna Ṯigɽim ṯi ṯirlinelu ter, a limiiḏi.
nyor nyeḏi Allah
14 kaka eṯi gwu kla tatap leṯi zi Ṯigɽim ṯeḏi Allah mulɔ orɔ nyor nyeḏi Allah. 15 Ṯigɽim ṯimafi titi ṯiri tigɽim ṯeḏi ŋuway mac eḏi mulṯaḏa ŋaŋwuzi kwaḏan ŋiḏeny-na, lakin ṯiri Ṯigɽim ṯeṯi ŋazi ruzi nyor, mindaŋ mer ari: Abba, Papa! 16 mer ari ṯaŋwu, eṯi Ṯigɽim ŋundu orɔ ṯeṯunḏizi rigɽima reri ki eḏi zi eca ŋwu: nyiŋa liri nyor nyeḏi Allah. 17 na mer orɔ nyor nyuŋwun, er afi ŋoru ŋeṯi zi nyor afi nani gwu ṯernyin, ŋir keni ŋeḏi Allah, er ŋi oɽmaṯi Kwruztu ŋali ŋundu, mer oɽmaṯi ki ṯirara-na ṯuŋwun mindaŋ mer afi ŋiniṯi nanuŋw gwu tɔk.
ŋiniṯ ŋinḏi eḏila
18 nyi kwaru ŋwa: ṯirara ṯeḏi kiremŋw titi ṯeḏi ŋuma eḏi biɽḏina ḏuṯ ŋiniṯ ŋi ŋinḏi eḏi ruwenici nyuŋwuzi lu. 19 kaka nanje gwu kwɔmne tatap kwukitina ṯiruwenelu ṯeḏi nyor nyeḏi Allah, ṯəkiza ṯi kizen ṯupak; 20 kaka eṯi gwu kwɔmne kwukitina digɽi, ŋiɽaŋal ŋi ŋiti ŋir ŋeŋen mac lakin ŋir ŋeḏi ŋgwa kwumezerri, ṯəkiza ṯi kizen; 21 kaka inḏi gwu kwɔmne kwukitina eḏi kedini ki ŋuway-na ŋeḏi ṯidigɽa, mindaŋ eḏafi hurriya ŋiniṯ ŋi weḏi nyor nyeḏi Allah. 22 a kwilŋiiḏir eḏaruŋw, kwɔmne tatap kwukitina kwumari kwola ŋijma ŋi duŋw li, mindaŋ kirem kwumorɔ; 23 ner ere orɔ ŋeḏi kwɔmne kwukitina ṯuɽuk mac, lakin nyiŋa tɔk, linderṯa keni limafi nyoru nyiŋna nyeḏi Ṯigɽim ṯirlinelu ter, eṯir ariḏana ki rugwor-na mindaŋ ma Allah ṯimazi ŋiɽaŋali kworɔ dap ŋeḏi nyor nyuŋwun, ṯallaḏiza ṯi ṯeḏi yaŋna yeri. 24 kaka mer gwu kilaw ki ṯəkiza-na kizen kḏu. lakin ṯəkiza kizen ṯende tiri ṯeḏi kwɔmne kweṯi ijini, kwizi kwende kwere kweṯəkizi kwɔmne kizen ma kwɔmne ŋgwa nani nanuŋw gwu? 25 lakin mer əkizi ŋgwa kizen kwiti kwumijini kinna mac, eṯir nanjelu ṯindinyana ṯi nana.
26 ŋwu ṯaŋwu tɔk, eṯinyji Ṯigɽim ṯirlinelu ter firli teter ki ṯajila-na ṯeri; kaka iti ilŋiicar gwu mac ŋiɽaŋali ŋeḏi ŋi ari ki yiriny ŋamaŋ, lakin eṯi Ṯigɽim ṯirlinelu ter orɔ ṯeṯinyji ŋi uṯizelu, tariḏa ṯi-na titi tir ṯeḏi runyu mac. 27 na ŋgwa kweṯecece rugwori-na reḏi lizi kweṯelŋece Ṯigɽima ṯirlinelu ter ṯugwori, kaka eṯi gwu Ṯigɽim roce Allah ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi lizi lirlinelu ter, ṯugwor ṯi ṯeḏi Allah.
28 a kwilŋiicar tɔk eḏaruŋw, ki ŋiɽaŋal-na tatap eṯi zi Allah aku ŋikiɽmiḏi-na ŋizaw ŋeḏi kla tatap leṯamɽi ŋunduŋwu, limɔŋw zi ornuṯi ṯugwor ṯi ṯuŋwun. 29 lilŋiicaŋw zi kerreny tuk nezi Allah ece-na eḏaɽani Toru tuŋwun, mindaŋ ŋworɔ Tor tir nda ki ŋiaŋga-na ŋuru. 30 na kla limɔŋw zi ece-na kerreny tuk, nuŋw zi ornuṯi tɔk; na kla limɔŋw zi ornuṯi, nuŋw zi ruzi luzuɽu-na tɔk; na kla limɔŋw zi ruzi luzuɽu-na, nuŋw zi inḏeḏa ŋiniṯi tɔk.
ṯamɽa ṯeḏi Allah
31 e ta, a kwer ari ḏa kwɔmne gi ŋgwu? ma Allah irli deŋgeri-na ta, eya kwiri kwir ṯuwən ṯeri? 32 ŋgwa kwiti kwumuḏina Tor ri tuŋwun mac, lakin nuŋw ṯiŋaci nyuŋwuzi lu tatap ta, ŋwere inḏeḏa nyuŋwuzi kwɔmne tatap beyin ŋundu gi manya? 33 eya kwiri kwe zi ruzi kaṯi limɔ zi Allah eca-na? Allah wiri weṯi zi ruzi luzuɽu-na; 34 eya kwiri kwe zi ketize jiiza kweḏi ṯikiraḏa lu? Yecu Kwruztu kwiri a? ŋgwa kwumay, kwumɔ Allah diɽa ŋiɽany-na tɔk, kweṯinanazi Allah ki ṯii ṯeḏi mini, kweṯiroce ŋunduŋwu tɔk ŋiɽaŋal ŋi ŋeri, a? 35 eya kwiri kwenyji feḏe lu ki ṯamɽa-na ṯeḏi Kwruztu? ṯurfa ṯiri, a? ya ṯuronyina? ya ṯowɽa yey? ya yaŋwu yu tɔtɔr? ya eḏi nani lufduṯu? ya kezir wir ŋiɽany? ya kalala? 36 kaka luḏinar gwu, ŋaruŋw:
eṯinyji endinye ŋiɽaŋal ŋi ŋɔŋa aŋwunu minmin;
ner aruŋw: a kwirir kaka yaŋal yeṯir zi undu kworɔ.
37 beri, ki ŋiɽaŋal-na ŋu tatap ŋeṯir zi illazi ki tuc, ŋundu ŋgi kwamɽenyji. 38 kaka eṯinyi gwu elŋece rac eḏaruŋw, ŋiɽany ŋiti ŋiri mac, ya ŋimiiḏa, ya limaleyka, ya kweleny kwere kweḏi ṯurmun, ya ŋgwa eḏerrini aŋwunu, ya kimanipa kwinḏi eḏerrini ŋurpu, ya ŋuma ŋere nyiḏak 39 ŋir ŋeḏi kilere, ya ŋeḏi kuṯeluŋw, ya kwɔmne kwere nyiḏak kwir ter kwukitina, eṯuŋw ere eḏi ŋuma mac eḏi feḏi nyuŋwuzi lu ki ṯamɽa-na ṯeḏi Allah eḏi Kwruztu-na kweni Yecu, kwir Kweleny kweri!
Ori Tori Lu roya
1 Yauono vure i'do ànya se kabe ori rumora ya Kristo Yesu be lomvo. 2 Tana ota Tori ro se kabe adri ezi ämäri rumora Kristo Yesu be rosi, 'ba ma te a'done dritai ro ni ota takozi ndi odra be ro yasi. 3 Tase Ota ni ko oyene, tana a'do lomvo voro mbaraako si, Lu yete. Nda pe vure takozi se lomvo lidri ro ya te, Ŋgwa modo ndaro ro ezo si, se ikyite lomvo be oso lomvo takozi amba be lidri ro ronye, takozi onane. 4 Lu ye ta ono te tana taŋgye se Ota kolebe ande robe ama se kabe ori Tori voro ya, ago ko a'do lomvo ro voro. 5 Ànya se kabe ori tase a'do lomvo voro ànyaro kabe itina ànyari si, tauni drî ànyaro ro iritate ŋgase a'do lomvo ro kabe olena si. Ànya se kabe ori tase Tori kabe itina ànyari si, tauni drî ànyaro ro iritate tase Tori kolebe si. 6 'Di ritane a'do lomvo ro voro ka odra ezi, 'di ritane Tori si ka adri ndi taliatokpe be ezi. 7 Lidri ka a'do kyila'baazi ro Lu ri ondro a'do lomvo ro ndaro kate ni nda rita owo; tana nda ro ota Lu ro ko, ago ṛo endaro nda ni kote anya orone. 8 Ànya se kabe a'do lomvo voro ànyaro orona ayani tana ni ko Lu usine.
9 Oko mìri ko tase a'do lomvo amiro voro kabe itina voro, oko miri tase Tori kabe itina ämiri voro ayani, ondro endaro Tori Lu ro ka ndi ori ami ya owo. Nda se teinye Tori Kristo ro ako nda i'do ndaro. 10 Oko ondro Kristo ka ori ami ya, Tori orivoya ni adri amiro, tana a'ba ami te ŋgye Lu be, ondro lomvo amiro ka oye ca odrane ta takozi rota owo. 11 Ondro Tori Lu, se keŋga Yesu be ni avo yasi ro ka ori ami ya, 'dooko nda se keŋga Kristo be ni avo yasi ozona adri kpa lomvo oŋgwaoŋgwa amiro ya Tori ndaro se kabe ori ami ya yauono si.
12 Ka'do inye, ädrupii maro, ama orivoya kama be, oko ko ämäri orine oso lomvo amaro kolebe orine voro. 13 Tana ondro nyà ori a'do lomvo amiro ro voro, nyà oye ṛo odrane; oko ondro Tori si mi'ba lomvo amiro takozi oyero kodrate, mirina ndi. 14 Ànya se elepete Tori Lu rosi orivoya Ŋgwà Lu ro. 15 Tana Tori se Lu kozobe ämiri 'ba ami ko iyeäṛi ro ago 'ba ami ko a'done turi ro; oko, Tori kani ami o'ba ŋgwà ro Lu ri, ago mbara Tori rosi mà driayo Lu ri màkye: “Täpi! Täpi maro!” 16 Tori Lu ro dro'be andivo ndaro te tori amaro be tazevoedre si anjioko ama orivoya ŋgwà Lu ro. 17 Ago ama be te orivoya ŋgwà Lu ro ono, mà'dona ndi drimbi se nda ketabe lidri ndaro ri be, ago mà'dona kpa drimbi uruazi ro Kristo be ŋgase Lu ketabe ndäri ta; tana ondro mà ugu rueza Kristo ro la'dona màla'dona räṛu 'desi ndaro ro kpa.
'Desi Tu Mileya ro
18 Mandrebe rueza se màbe rueza tu yauono si ono änina ko ojone alona liŋgyi se oyebe lofone ämäri be. 19 Ŋga cini o'bao'baro kayi ŋgwai Lu ro lofona kote ya cini si. 20 Tana ŋga o'bao'ba ro cini ape vure na te ta anyaro ijene, oko ko ole modo anyaro rosi, oko tana Lu 'ba tana ni a'done inye. Caoko mio'ba drigba orivoya 21 anjioko ŋga o'bao'baro andivona tu alo si oko onjina 'da dritai ro ni iyeäṛi anyaro oŋgwaro yasi ago la'dona riyä liŋgyiekye dritai ro ŋgwà Lu ro ro 'da. 22 Tana mä̀nite anjioko tu yauono si ŋga o'bao'baro cini ka leri lomvo luwu be, oso luwu ŋgwa utiro ronye. 23 Oko ko ŋga o'bao'baro ka toto ni leri, oko ama se Tori be ŋgapäṛi käti Lu ro ronye mà kpa leri ya andivo amaro roya ondro mà te ta kote Lu ri ama o'baza ŋgwà ndaro ro ago mà mio'ba amaro o'ba a'done cu dritai ro. 24 Tana mio'ba si apa ama te, oko ondro mà ŋgase màbe mio'ba tana ro ondreondre 'dooko 'do kote mio'ba endaro yi. Tana a'di ka mio'ba ni ŋga aza se nda kondrebe ta ya? 25 Oko ondro mà mio'ba ŋgase mandre ko ta, mà anya kote yaiŋgyi si.
26 Kpa oso inye Tori ka ikyi ama opane, ama orivoya mbaraako. Tana mäni kote mätune oso se beṛo ämäri mätune ronye; Tori andivo kani ata Lu be ta amaro ta leri si se ata ni kote tazevona edrene. 27 Ago Lu, se kabe voondre le ya amaro ya, nda ni tavousu Tori rote, tana Tori ka ata Lu be ta lidri ndaro rota oso ole ndaro ronye.
28 Mänite anjioko ŋga cini yasi Lu ka losi oye takado ta ànya se kabe nda lu be, ànya se nda kuzibe oso ta ndaro ronye iyi. 29 Ànya se Lu njite ṛo nja nda di kpate to a'done oso Ŋgwa ndaro ronye, tana anjioko Ŋgwa ka'do robe käti ädrupii amba lako. 30 Ka'do inye ànya se Lu dite to, nda zite, ago ànya se nda zite, nda 'bate ŋgye andivo ndaro be, ago nda la'do räṛu 'desi ndaro te ànya yibe.
Ŋgalu Lu ro Kristo Yesu ya
31 Ka'do inye, màtana 'bo gwo ta e'diro ta ono ta ya? Ondro Lu orivoya ama resi, a'di edrena ni ŋbi ama mile ya? 32 Nda se eta Ŋgwa modo ndaro ro kote, oko ozo nda te cu ämäri! Nda ozo Ŋgwa ndaro te, inye'do nda ozona ŋga cini ṛo ko ämäri teinye awi ya? 33 A'di kicuna lidri onjionji Lu ro niya? Lu andivona ka'da ànya ko taenji'ba ro! 34 Ka'do inye, a'di opena vure ànyaro niya? Ṛo ko Kristo Yesu, se drate, kode, se eŋgate adri ya ago rite drígwo Lu ro yasi, se kabe taeji nda si ama ta ono! 35 Ka'do inye, a'di unina ni ama lewene ni ŋgalu Kristo ro resi ya? Inye'do rriti, kode ori gboroto si, kode rueza kode täbiri kode ati'ba kode ozionya kode odra ya? 36 Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Ta miro ta ama orivoya 'ditoga odra roya ṛo tu cini si;
aye ama te oso timele se abe ugu oyi ufune ronye.”
37 Caoko, ŋga cini kwoi yasi ama orivoya para ŋgaopeṛe be nda se kulu ama be ono si! 38 Tana mäni ṛote endaro anjioko ŋga aza unina ko ama lewene ni ŋgalu ndaro resi; ca odra kode adri, ca malaika ca 'dimiri'bai aza vo'buyakuru ro kode mbarà, ca ŋgase yauono ca ŋgase mileya, 39 ca 'bädri kurusi kode 'bädri vurusi ŋga aza i'do ŋga o'bao'baro cini lakosi a'done mbara be ama lewene ni ŋgalu Lu ro se orivoya amaro Kristo Yesu Opi amaro si ono resi.