aza 11
Allah witi wumɔ ṯiŋaḏa lizi lu leḏi izrayiil tuc mac
1 ŋwu ṯa, nyi kwuṯalu: Allah wumɔ ṯiŋaḏa lizi lu luŋwun tuc, a? beri ma! nyi kwiri kwete kweḏi izrayiil, kwuruḏi nani gwu ibrahiim, kweḏi gabiila keḏi banyamiin-ŋa. 2 Allah witi wumɔ ṯiŋaḏa lizi lu luŋwun tuc mac, kla limɔŋw zi elŋece kerreny tuk. ŋiti ŋilŋiicaŋazi manya ŋuluḏina ŋeḏi iliiya? araḏiŋw gwu lizi leḏi izrayiil nani gwu Allah, nuŋw aruŋw: 3 Kweleny, limɔŋa eɽenyje liɽyaŋi lɔŋwa, ner ŋa kiici ŋweḏgwuna ŋwɔŋwa, nenyi ṯayini nyi dak, ner nyi naŋnini titir eḏeɽenye. 4 lakin, kwumɔ Allah eŋnici, nuŋw eca ḏa? nyi kwumɔ ketize rɔgwɽɔ rinyi lizi lir alaaf dufɔkwɽeny, liti limɔ iideci libayila lu ŋwurgwuŋi mac. 5 kaka ṯaŋwu tɔk, ki lomur ṯa klu ner nani lɔkwɔ liṯaḏinelu, limɔŋw zi ece-na, ṯimeca ṯi ṯeḏi ŋimɽi. 6 mer orɔ ŋeḏi ṯimeca ṯeḏi ŋimɽi ta, ner ere eni ŋeḏi ŋɔḏɽor mac; mer ere orɔ ŋwu mac, na ṯimeca ṯeḏi ŋimɽi ŋwere eni ṯimeca kezir were mac.
7 ta, a kwer ari ḏa? lizi leḏi izrayiil limakwu kwɔmne mec kwunaŋnari. lɔkwɔ liṯaḏinelu, limɔŋw zi ece-na, ner orɔ limaw dap, lakin liḏaḏu ta, nezi Allah kwuɽbeci rugwori lu, 8 kaka luḏinar gwu, ŋaruŋw:
nezi Allah inḏeḏa rigɽima reŋen eḏay ŋwurṯugwuɽunya,
nuŋw zi inḏeḏa yey eḏi yi ere eze mac,
na yəni eḏi yi ere neŋne tɔk mac,
mindaŋ na kirem kwumorɔ.
9 na dauḏ aruŋw:
eḏi azuuma weŋen orɔ difa na kiɽbin,
na ezir eḏi gwu iideḏi-na eḏi zi kaṯazi kaka inḏeḏerzi gwu.
10 eḏi yey yeŋen riimi-na mindaŋ er ere eze mac;
na ezi nyurelu dɔk.
11 ŋwu ta, nyi kwuṯalu: limɔ ṯugwudani eḏiidi tuc, a? beri ma! lakin na ŋudurlaḏu ŋi ŋeŋen ta, nezi ma ŋigileḏa ilica lir umam, mindaŋ eḏi lizi leḏi izrayiil ke ŋiɽany. 12 na ma ŋudurlaḏu ŋeŋen ruzi ṯurmuna lurṯu, na aki ŋgi kweŋen mec ruzi lizi lir umam lurṯu, er rɔtɔ ḏa mer ṯimazi ŋiɽaŋali kworɔ dap!
ŋigileḏa ŋeḏi lizi lir umam
13 nyi ŋgwu kwandicaŋazi lir umam. nyi kwiri kafur kafica kla lir umam ŋiɽaŋali ŋeḏi injiil, ŋwu ṯa nyi kweṯi piŋi ŋafura ŋinyi, 14 mindaŋ enyi ukwazi lieŋgeri ŋwuzi linyi lir yahuuḏ eḏi zi kiici ŋiɽany, mindaŋ er ŋi kilaw lɔkwɔ. 15 na ma ṯurmun amiḏina Allah yi ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ṯiṯiŋaḏalu ṯeḏi yahuuḏ er ere orɔ ŋimiiḏa ki ŋiɽany-na manya, muŋw zi enji kiloɽu-na? 16 ma yila irlinelu ter ta, eṯi ṯa ṯul eni kwumirlinelu ter tatap, na ma rufu irlinelu ter ta, eṯi ṯa ril eni rimirlinelu ter tɔk.
17 lakin, ma ril rɔkwɔ reḏi kwaɽi kwete kweni zeyṯuun egrini kiṯay, na ŋaŋa na orɔ kaka ṯil ṯete ṯeḏi kwaɽi kweḏi zeyṯuun kwelliḏelu ki yaɽi-na oɽeny, ner ŋazi oɽazi ki ŋwobi ŋweḏi ril rimegrini, eḏii ŋaw ŋeḏi kwaɽi kwizaw ta, 18 eṯere ellineḏa ril nana mac. mezi ellineḏa nana ta, eṯi ṯiŋayini eḏaruŋw, ŋaŋa liti liri mac leṯi miḏeḏa rufu la, lakin eṯi rufu orɔ reṯi ŋazi miḏeḏa la. 19 a linḏi eḏari: limagri ril kiṯay mindaŋ mer nyji oɽazi ki ŋwobi ŋweŋen. 20 ŋiri rerem, ner zi agri kiṯay kaka iti eḏir gwu ṯəmna mac, lakin na ŋaŋa a leṯiferle teter ṯəmna ṯi ṯuɽuk. orlacar ṯellina ṯalu ŋwudɔŋw, na eṯi aŋrani nana. 21 kaka iti mezi gwu Allah roce lir ril ruŋwun reḏi kwaɽi mac, ŋwere roce ŋaŋwuzi tɔk mac. 22 izarṯi ṯimeca ṯeḏi Allah, əpa yi wuŋwun; eṯuŋw ila əpa yi nani gwu kla limaki ŋiɽaŋali pir, lakin leṯi ŋazi baŋaci ṯimeca ṯuŋwun ma emni eḏomi ki ṯimeca-na ṯuŋwun. mer ere orɔ ŋwu daŋgal-na mac, na le ŋazi uɽuḏeḏa lu tec. 23 na liḏaḏu, keni, mer ere derne tuc eḏemni, er zi gwu oɽazi-na, kaka eṯi gwu Allah eḏi ŋuma eḏi zi gwu oɽazi-na kwokwony. 24 na ma orɔ ŋaŋa limerzi uɽu kwaɽi-na kwir zeyṯuun kwelliḏelu oɽeny ki yaɽi-na, eḏoɽazi ŋaŋwuzi kwaɽi-na kweḏi jineyna ta, er zi ere errici ril ruŋwun reḏi kwaɽi ṯaŋwu tɔk manya?
Allah wunaŋna lizi tatap eḏi zi oɽmazi ki ŋimɽi-na ŋuŋun
25 mindaŋ ma ere ellini ki rɔgwɽɔ mac, nyi kwunaŋna ŋaŋwuzi, lieŋgeri linyi, eḏi zi elŋece ŋu ŋulucina: ṯikwuɽbene rugwori lu timila nanir gwu lɔkwɔ leḏi izrayiil mindaŋ mer zi enji lir umam eḏureni kworɔ dedep, 26 ṯa ŋwu, a izrayiil tatap kilaw; kaka luḏinar gwu, ŋaruŋw:
ŋgwa kwir Kwigileḏa kwuruḏa kayin-na weni ziyuun;
ŋwu zi rutici leḏi yaguub-ŋa ŋiḏambaŋa ŋeŋen kiṯay.
27 na ŋiɽaŋal ŋu, er orɔ ṯikitaḏiza ṯinyi
ki lomur linḏi nyi li eḏi zi dimeḏa ŋikyaŋi ŋeŋen kiṯay.
28 ki ŋiɽaŋal-na ŋizaw ŋir injiil, na lizi leḏi izrayiil eni kirem ṯuwən ṯeḏi Allah, na orɔ ŋaŋa leni luŋwun. lakin kaka elli gwu Allah likwurna leŋen, eṯir eni lamɽaŋw zi. 29 kaka eṯi gwu haḏiya weḏi Allah, ṯornuṯa ṯi ṯuŋwun, ere orle mac. 30 kaka ṯa orɔ ŋa gwu kerreny ludurlaḏu nani gwu Allah, lakin a limafi ŋimɽya, ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ŋudurlaḏu ŋeŋen ta, 31 ner ṯa orɔ tɔk ludurlaḏu kirem, mindaŋ mer afi ŋunduŋa tɔk ŋimɽya, ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ŋimɽi ŋimɔ ŋazi Allah ruwece lu. 32 Allah wumɔ kete lizigwunaŋi ndendeṯ ki rii-na reḏi ŋudurlaḏu, mindaŋ muŋw zi eḏici ŋimɽya tatap.
33 ŋurṯu ŋeḏi Allah, na ṯeḏinayeyna ṯuŋwun, na ṯilŋiiḏina tɔk ṯiri-na dip! eya kwiri manɔŋ kweḏi ŋuma eḏelŋece ŋunduŋwu hukma wuŋwun na ray ruŋwun tɔk?
34 eya kwiri kwumelŋece Kwelenyi ṯugwori?
ya eya kwiri kwumɔ iici ŋunduŋwu ŋiɽaŋal ŋi ŋere?
35 ya eya kwiri kwuminḏeḏa ŋunduŋwu haḏiya
mindaŋ mer eɽica kwokwony?
36 kaka ruḏa gwu kwɔmne tatap nanuŋw gwu, na duŋgwun ŋgi tɔk, nuŋw ta orɔ kwuŋwun tɔk. eḏi ŋiniṯ nani nanuŋw gwu dɔk dɔk. emba.
Yauni Lu ro Yisaraele dri
1 Ma taeji makye: Inye'do Lu ga lidri modo ndaro ro tezo ya? Endaro i'do inye! Ma andivo orivoya Yisaraele'ba yi, zelevo Abarayama ro, 'di 'bakala Benjamina ro ro. 2 Lu ga lidri ndaro ko tezo, se nda konjibe ṛoni etosi ono, mini tase taegyi kabe atana ni vose Eliya eji Lu be Yisaraele lomvo rota se ekye: 3 “Opi, ànya tufuyi nebii miro te ago togayi voi tori oloro miro te riya; e'bete toto alodi ma, ago ànya kayi ugu ruutri ma ufune.” 4 Lu zatadri ndaro te eŋwanye ya? “Meta lidri kutu njidrieri (7,000) te andivo maro ri se mätuyi lu awi Bala kote.” 5 Kpa oso inye yauono; oti giṛiŋwa ànya se Lu konjibe tai'dwero ndaro si ro orivoya. 6 Ŋgaonji ndaro änjute tai'dwero ndaro dri, ko tase ànya koyebe dri. Tana ondro ka'do tai'dwero Lu ro änju gwo tase lidri kabe oyena dri, 'dooko yauni ndaro a'dona ko tai'dwero endaro yi.
7 'Do eŋwanye ya? Lidri Yisaraele ro usuyi ŋgase kayibe ugu uṛina kote. Toto gboko giṛiŋwa se Lu konjibe usute ni; ago anjokona a'dote tuṛu ro läzi Lu ro eriako. 8 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Lu 'ba tauni drî ndi ya ànyaro robe te a'done tauniako, gile tu ono si ono ànya niyi ko voondrene kode ta erine.” 9 Ago Dawidi ekye:
“Mi'ba karamai ànyaro kuru ànya ago ka'do abari ro ànyari;
mi'ba ànya kolo'deyi ago eza ànya.
10 Mi'ba mi ànyaro kuni tana ànya ka'doyi robe voondreako;
ago mi'ba ànya keŋgoru rriti ànyaro zele tu cini si”.
11 'Dooko ma taeji makye: Ondro Yudai käpäliyite oko, inye'do utufu ànya gindi ya? Ko inye! Tana ànya yeyi takozi te, ŋgaoparo ikyite Atrai ri, ko'ba Yudai robe a'done yaoko be ànya be. 12 Takozi Yudai ro ezi äṛu 'desi te 'bädri ri, ago o'de ànyaro ezi äṛu 'desi te Atrai ri. Ka'do inye, äṛu a'dona te ndra ondro oti Yudai ro olocite kpeye kigye owo.
Ŋgaoparo Atrai ro
13 Ma ugu ata yauono ämiri Atrai: oso mabe orivoya ni lazo'ba Atrai ro ono ronye, ma'dona ndi driuŋgyi be losi maro ya. 14 Kode azaya ma'ba lidri beti modo maro ro robe yaoko be, ago ma'do robe mbara be rukä ànyaro opane. 15 Tana ondro Lu koga ànya tezo oko, otoza lidri teni kyila'baazii Lu ro ro a'done bereazii ndaro ro. Äru ànya te oko, 'dooko te e'di a'dona gwo ya? Adri a'dona gwo avo ri!
16 Ondro kye'begye käti ambata ro ozote Lu ri, 'dooko duŋguṛuna kpate orivoya cu ndaro; ago ondro pajii ce ro ozote Lu ri; gwoṛii kpate orivoya ndaro. 17 Rukä gwoṛii ice ido ro ro se ikyi'dibe kyi'di ro aŋgote vuru, ago gwoṛi ice ido ro vocowa ro ro ikicute lomvoigye. Ami Atrai nyàlaba oso ice ido ro ro se vocowaro ono ronye, ago yauono nyà ŋgadriamba ice ido ro ro se ikyi'dibe kyi'di ro la'dona. 18 Ka'do inye, beṛo ko ämiri ànya se aŋgote oso gwoṛii ronye mawone. Minina a'dona driuŋgyi be eŋwanye ya? Ami orivoya gwoṛi yi, nyà ko ni pajii äti, pajii kayi ni ami äti.
19 Oko nyàtana 'da mikye: “Owo, oko gwoṛii aŋgote vuru, vo ozoza märi.” 20 'Do orivoya endaro. Aŋgo ànya te vuru tana ànya mayi kote, nyà ori tana mima ta yi. Oko nyà'do ko driuŋgyi be tana ro, nya'do turi be. 21 Lu e'be Yudai kote ezaako, se ṛo orivoya gwoṛi modo yi vo dri, inye'do nyusube nda e'bena ami ndi ya? 22 Noŋwa màndre takado ndi siomba Lu robe orivoya. Nda orivoya siomba be ànya se lo'deyite ri, oko takado be ämiri, ondro mìri ndi 'du takado ndaro ya owo. Oko ondro mìri kote, aŋgona ami kpa vuru. 23 Ago ondro Yudai ke'beyi taomaako ànyaro te, ago ologona ànya 'da vose ànya ka'do be kigye ya, tana Lu orivoya mbara be 'do oyene. 24 Ami Atrai nyàlaba oso gwoṛi ice ido ro ro vocowaro ronye aŋgote vuru, ago toni gwoṛi modo risi, änjute ice ido ro ikyi'dibe kyi'di dri; Yudai laba oso ice se ikyi'di be kyi'di ono ronye, ago a'dona ndi pari rritiako Lu ri gwoṛii se aŋgobe vuru ogo kicune ice modo ànyaro ro drisi.
Yauni Lu ro 'Dicini dri
25 Taŋgye ndrwi orivoya, ädrupii maro, se male ämiri unine, se lagana ami ni tavousu ya mikye iyi orivoya tavouni'bai. Anjioko ni taeriako lidri Yisaraele ro ro se ko orivoya 'duro, oko okyena'da gialo andena oti Atrai se kabe ikyi Lu re ro kpeye lutu. 26 Ago apana vo Yisaraele cini ro 'da. Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Opa'ba ikyina 'da ni Zaiona ya
ago anana takozi cini 'da ni zelevoi Yakoba ro yasi.
27 Ma'bana tao'baro ono 'da ànya be
ondro mana takozii ànyaro te zwi owo.”
28 Tana ànya gayi Lazokado tezo. Yudai orivoya Kyila'baazii Lu ro ta ami Atrai rota. Oko tana ta ŋgaonji Lu ro rota, ànya orivoya bereazii ndaro ta zutui ànyaro rota. 29 Lu läpi drî ndaro kote ta 'dise nda konjibe ago käṛube rota. 30 Ago ami Atrai, kyeno mìro Lu kote, oko yauono nyùsu yauni Lu rote tana Yudai royi ta kote. 31 Kpa oso inye, tana yauni se nyùsube ono si, Yudai yauono royi Lu kote tana anjioko ànya ka'do robe kpa yauni Lu ro be. 32 Tana Lu 'ba lidri cini te kamba'bai taoroako ro, tana nda kaka'da yauni ndaro robe ànya cini ri.
Räṛu Ka'do Lu ri
33 Ŋgadriamba Lu ro para! Tavouni ndaro ndi tauni be orivoya gyuru! A'di unina ni taora ndaro tazevona edrene ya? A'di unina ni taoye ndaro unine ya? 34 Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“A'di ni tauni drî Opi ro ro niya?
A'di ni mbara be miomba ozone ndäri ya?
35 A'di ozo ŋga ni ndäri,
nda kologo vona robe ya?”
36 Tana ŋga cini a'bate nda si, ago ŋga cini ka ori nda si ago ndäri. Räṛu ka'do Lu ri äduako. Amen.