aza 4
Yecu ma gwu ibliiz mummi
1 na Yecu aɽiḏa urdun, kwurene Ṯigɽim-na ṯirlinelu ter, na Ṯigɽim iili kwuḏer-na. 2 nuŋw gwu nana kaka ŋwamin ruɽi-riɽen ŋwumɔ ŋi ibliiz mummi, iti iiḏuŋw gwu kwomne kwere mac ki ŋwamin la ŋwa, mer rataḏi, na yaŋwu ye. 3 na ibliiz eca ŋwu: ma orɔ Tor teḏi Allah, andicazi kali ŋgu eḏi roḏine eḏne. 4 na Yecu eŋnici nuŋw eca ŋwu: ŋuluḏina, ŋaruŋw,
lizigwunaŋ liti leṯi miiḏi eḏne yi ṯuɽuk mac.
5 na ibliiz mulɔ nuŋw allazi kayin la nuŋw baŋaci ŋelenyi der der ŋeḏi ṯurmɩm tatap, ŋiniṯ ŋi-na ŋeŋen. 6 nuŋw eca ŋwu: ŋe ŋa zi inḏeḏa tatap, ŋuma ŋi-na, ŋiniṯ ŋi; kaka mer nyji gwu inḏeḏa tatap. menyji ta naŋni eḏi iṯiḏi, nyji ta iṯiḏi. 7 menyi ta kwoce lu, er orɔ ŋɔŋa tatap. 8 na Yecu eŋnici nuŋw eca ŋwu: ŋuluḏina ŋaruŋw:
eti kwoce Kwelenyi lu kwɔŋa kweni Allah,
na eṯəkizi ŋunduŋwu ŋɔḏɽor ṯuɽuk.
9 nuŋw mulḏa urzaliim, nuŋw allazi ki ṯora la ṯeḏi heykal, nuŋw eca ŋwu: ma orɔ Tor teḏi Allah, iidi ṯi, 10 kaka luḏinar gwu, ŋaruŋw:
wɔŋa ṯiŋaca limaleyka luŋwun er ŋa aŋraci,
11 na:
le ŋa miḏeḏe la rii ri,
mindaŋ a ŋa kal kere ere ofe lara mac.
12 na Yecu eŋnici nuŋw eca ŋwu: ŋaruŋw, eṯere mummi
Kwelenyi kwɔŋwa kweni Allah mac.
13 ma ibliiz ratazi ṯumɔmma tatap, nuŋw rucina kinna kwɔkwɔ.
Yecu muŋw nani nazra
14 na Yecu aɽiḏa jaliil ŋuma ŋi-na ŋeḏi Ṯigɽim ṯirlinelu ter, ner iṯiḏi ŋiɽaŋali ŋeni ŋundu kezir wirkana lu tatap. 15 eṯuŋw zi ilŋiiḏini ki limajma-na leŋen, ner nii ŋunduŋwu-na tatap.
16 nuŋw upaḏi nazra, kezir wumɔŋw gwu peŋe. ma lamin orɔ leni zabiṯ, lirlinelu ter, nuŋw ele ki majma-na kaka etuŋw gwu erri, nuŋw diɽela eḏi zi orutizi. 17 ner inḏeḏa kiṯami keḏi ŋiɽaŋali-na ŋeḏi kwiɽi kweni izaya, nuŋw kiṯi kiṯami nuŋw kaṯazi ezir wuluḏina ŋiɽaŋali ŋeni ŋwu:
18 Ṯigɽim ṯeḏi Kweleny tinani duŋgwinyi,
kaka oɽaḏaŋw gwu nyuŋwu-na eḏ ireci luwaya ŋiɽaŋali ŋizaw;
nuŋw uza nyuŋwu eḏi zi ireci linanni ki ŋuway-na, eḏi zi eca ŋwu: a lellini;
eḏeca lunduŋa ŋwu: a lafri yey-na;
eḏi zi kedu kla leṯir zi owɽi yey;
19 eḏi zi ireci ŋeḏi kiḏla kizaw keḏi Kweleny.
20 nuŋw aɽazi kiṯami duŋw, nuŋw inḏeḏa kworu kweḏi majma, nuŋw nanalu eḏi zi andazi. na yey yeḏi kla tatap linani ki majma-na unḏaḏi ŋunduŋwu nana kwrɔp. 21 nuŋw zi naŋni eḏi zi andaci, nuŋw zi eca ŋwu: ŋiɽaŋal ŋu ŋuluḏine ŋimɔ ŋazi rataci aŋwunu, ŋimezi neŋne. 22 ner ŋi unḏi ki ŋeni ŋundu tatap ŋeni ŋami ŋami, ner liŋɽi ŋiɽaŋal ŋi ŋir ŋimɽi, ŋuruḏu ki ṯunyu-na ṯuŋwun, ner aru ŋwu: kwunde kwiri fa ta ŋgwu kwir tor teḏi yuzif a? 23 nuŋw zi eca ŋwu: a le nyi keni andaci ŋiɽaŋali ŋu, er nyi eca, kwor kwir hakiim, zeyine! errizenyji deŋgeri-na, kezir wɔŋwa, tatap ŋir kaka ŋiniŋnanyji, ŋarir ŋi ŋwu, ŋeṯuŋw zi erri kafranahum. 24 nuŋw zi eca ŋwu, nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem: lizi lende leṯ iɽi kwiɽyaŋi-na muŋw orɔ kwete kweŋen. 25 lakin, ŋiri rerem, leḏel lir law linani luru ki izrayiil-na, ki ŋwomur ŋwunani ŋi illiiya, na lere kiraḏi yiḏleyu ṯɔɽɔl na yowa nyirlil, mindaŋ ma yaŋwu enḏi yu tɔtɔr kezir wa tatap; 26 na Allah ere ṯiŋaḏa iliiyaŋw nani gwu kwere mac deŋgen-na, lakin nuŋw ṯiŋaḏa nani gwu kwaw kwete ṯuɽuk, kwir kweḏel, kayin wete kuṯu weni zarfa, weḏi zayḏaŋw. 27 na nyilaŋ nani nyuru kunuŋ ki izrayiil-na, ki lomur linani li kwiḏ kweni iliiza, nuŋw ere tere deŋgen-na mac timɔzuɽi, illa nuamaan ṯuɽuk kweḏi ezir kuṯu, weni zuriiya. 28 mer zi neŋne ŋu, na kla tatap linani ki majma-na, ner urezi rugwori dedep. 29 ner diɽela, ner ru Yecuŋw kinaŋw, ner mulɔ, ner gi allu kayin la wunanu gwu balaḏ kweŋen, wir ṯirlil, kaka naŋnar gwu eḏi ṯiŋaḏa. 30 lakin, nuŋw li ru-na tatap, nuŋw ele kitay papac.
ṯizeya ṯeḏi kwor kweḏi ṯigɽima-na ṯiki
31 nuŋw oɽaḏa lu ki meḏiina-na kwete kweḏi jaliilŋw, kweni kafranahum, na ki lamin leni zabit, lirlinelu ter, nuŋw zi gwu ilŋiiḏini; 32 ner liŋɽi ŋiɽaŋal ŋi ŋuŋun, kaka andicaŋw zi gwu ŋiɽya ŋi. 33 na kwor nani kwete ki majma-na, kweḏi ṯigɽima-na ṯiki, nuŋw ofna ŋuma ŋi, nuŋw eca ŋwu: 34 ma! nyiŋa le ŋa eca ḏa, kweni Yecu kweḏi nazraŋw? a kwumila eḏi kiraza nyuŋwuzi lu, a? nyi kwilŋiicaŋa pa rac; a kwiri kwete kwirlinelu ter kweḏi Allah. 35 na Yecu kirinyaḏa ŋunduŋwu, nuŋw eca ŋwu: nani pet, ruḏe kitay. na tigɽim tiki kalu kworu keligeny-na, nuŋw ruḏe duŋgwun-na, nuŋw zi ere errizi kworu ŋere ŋiki mac. 36 ner ṯibi tatap ner uŋwuniḏizi-na, ner aru ŋwu: ŋiɽaŋal ŋu ŋir ṯaŋ? eṯuŋw gwu andaci rigɽima riki ŋiɽya ŋi, ŋuma ŋi tɔk, eḏi ru, eṯir ṯa ru. 37 ner iṯiḏi ŋiɽaŋali la ŋeni ŋundu kezir tatap wirkana lu.
Yecu kwuzeye kwineyin kweḏi zimaan-ŋa na liḏaḏu luru
38 nuŋw diɽi nuŋw ru ki majma-na, nuŋw enḏi duənu kweḏi zimaan-ŋa; na kwineyin kweḏi zimaan-ŋa umi beṯen, kwiiḏinda. ner ŋi tureci la ŋu. 39 na Yecu rillaza lu, nuŋw ermici kimeṯi; na kimeṯ ala ŋunduŋwu rii; nuŋw diɽeni tuc, nuŋw zi ogwumicelu.
40 ma aŋwun naŋni eḏoɽi, na kla tatap leḏi lizi lere luma, kimeṯi kir ter ter, ner zi muloca ŋunduŋwu, nuŋw zi kekite rii nana lere lere, nuŋw zi kikileḏi tatap. 41 na rigɽim riki tɔk ruḏa ki lizi-na luru; eṯir ari kwola ner eca ŋwu: a kwiri Tor teḏi Allah. lakin, nuŋw zi ermici nuŋw zi ṯinyini eḏandazi, kaka mer gwu elŋece ŋunduŋwu, eḏari: kwiri Kwruztu.
42 ma ezir afralu nuŋw diɽi nuŋw ele kezir wir wuḏer-na. na lizi naŋni, ner ila nanuŋw gwu, ner naŋni eḏi ṯinyini eḏi zi ere ṯaza lu mac, 43 lakin nuŋw zi eca ŋwu: nyi gwu ta pa ele eḏi zi andindaci liḏaḏu ki yayin yir ter tɔk ŋeni ŋizaw, ŋeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah, kaka uzarnyi gwu. 44 ŋwu ṯa eṯuŋw zi andindaci ki limajma-na leḏi yahuḏiiyaŋw.
Kicu'ba Ojo Yesu te
(Matayo 4:1-11Marako 1:12-13)
1 Yesu egote ni Golo Yaradene yasi twi Tori Alokado be ago Tori ugu nda te le vocowa ya, 2 kicu'ba ojo ta ndaro te lau u'duna 'butesu, tu gi cini ana si nda nya ŋga aza kote, ago okyena vosi nda te täbiri ro. 3 Kicu'ba atate ndäri ekye: “Ondro ka'do mini orivoya Ŋgwa Lu ro owo mita kuni ono kotozaru ambata ro.” 4 Oko Yesu zatadrite ekye: “Taegyi atate ekye: ‘Lidri ni ko orine toto alo ambata si.’ ” 5 'Dooko kicu'ba lutu nda te kuru ago ka'da 'bädri cini se abe mirina 'bädri'bai si te ndäri ndriŋwa. 6 Kicu'ba atate ndäri ekye: “Mozona mbara cini ono ndi miri ndi ŋgadriamba cini ono be. Ozo vona te cini märi, ago mozona ndi 'dise mabe onjina ri. 7 Vona cini ono a'dona ndi miro, ka'do ondro nyämätu ma te owo.”
8 Yesu zatadrite ekye: “Taegyi atate ekye: ‘Beṛo miri Opi Lu miro mätune ago ruindune toto ndäri ayani!’ ”
9 'Dooko kicu'ba ugu Yesu te Yerusalema ya ago edre nda te le kuru doṛi Yekalu ro dri, ago atate ndäri ekye: “Ondro ka'do mi ni orivoya Ŋgwa Lu ro owo, nyevo andivo miro vuru ni nosi. 10 Tana taegyi atate ekye: ‘Lu ozona ta 'da malaika ndaro ri ta miro otine.’ 11 Taegyi ata kpate ekye: ‘Ànya okonayi mi 'da drí anyaro ya ukyi kuni oga pa miro 'da.’ ” 12 Oko Yesu zatadrite ekye: “Taegyi atate ekye: ‘Beṛo ko miri ta Opi Lu miro ro ojone.’ ” 13 Ondro kicu'ba konde ta Yesu ro ojona te ta cini yasi oko, nda e'be nda te tiko.
Yesu Eto Losi Ndaro te Galilaya ya
(Matayo 4:12-17Marako 1:14-15)
14 'Dooko Yesu gote Galilaya ya, ago mbara Tori Alokado ro orivoya nda be. Lazo ta ndaro ro larirute wari cini ana yasi. 15 Nda emba ŋga te zoitaeriro ànyaro yasi ago 'dicini räṛu nda te.
Aga Yesu Tezo Nazareta ya
(Matayo 13:53-58Marako 6:1-6)
16 'Dooko Yesu oyite Nazareta ya, vose nda mbate kigye ana ya, ago Sabata si nda oyite oso ondoalo ronye zotaeriro ya. Nda ŋgate kuru Taegyi uzine; 17 ago ozo buku nebi Yesaya rote nda rigye, nda pere buku se oroṛobe ana te ago usu vose egyi ta be kigye ekye:
18 “Tori Opi ro orivoya mädri,
tana nda nji ma ni lazokado ezine ati'bai ri.
Nda zo ma te ta 'dionjiro dritai ro ayone kamba'bai ri,
ago ta voondre logoro ayone miako'bai ri,
'dise kamba'bai ro onjine oyine dritai ro,
19 ago ta ayone anjioko tu esate
se Opi opana lidri ndaro 'da.”
20 Yesu roṛo buku roṛoroṛo rote, ozote kovole ruindu'ba ri, ago rite vuru. Lidri cini zotaeriro ya mi ànyaro lewite nda dri, 21 nda atate ànyari ekye: “Ondro ono vo taegyi ono ya ono tana sate ŋgye mina ya, oso nyèribe uzivona ya ronye.” 22 Ànya cini atayite kado ta ndaro ta ago laroyite ata se kado nda katabe ŋgälä ana tana ro. Ànya atayite ekye: “Inye'do nda ṛo ko ŋgwa Yosepa roya?” 23 Nda atate ànyari ekye: “Mama ndi endaro misina taoni ono mina 'da märi ekye: ‘Ede'ba nyede andivo miro.’ Nyìtina ta kpa 'da märi ta oyene noŋwa 'ba'desi 'ba maro roya oso ŋgase nyèri tana be ayete Kaperenauma ya ronye.” 24 Yesu go ata te ekye: “Endaro mata ämiri ono, äru nebi kote alona 'ba'desi 'ba modo ndaro roya.
25 “Nyèri ta maro, orivoya taŋgye yi anjioko, ävuzii amba orivoya Yisaraele ya tu Eliya rosi, tuse 'bu ku'di kote ndroa na nätu kpäkyi ago mä'bu kozipara 'dete wari cini ya ana si. 26 Caoko azo Eliya kote 'diaza alo re Yisaraele ya, oko toto ävuzi se koribe Zarefata ya wari Sidona roya re ayani. 27 Ago lidri amba orivoya Yisaraele ya se ka ugu rueza ni adravo koziro kyini ro ri tu nebi Elisa rosi; caoko alo aza ànyaro ede kote, oko toto Namana Siria'ba ro ayani.” 28 Ondro lidri zotaeriro ya keri ta ono te oko, ànya a'dote kyilaro. 29 Ànya ŋgayite kuru, ànya seyi Yesu te tesi ni 'ba'desi yasi, ago lutuyi nda te dridopi lutu se abe 'ba'desi ànyaro be driigye ana ro dri. Ànya leyite nda du'dune kärägu yasi, 30 oko nda abate lowa lakosi ago oyite.
Mano se Tori Undiro be ana
(Marako 1:21-28)
31 'Dooko Yesu oyite Kaperenauma 'ba'desi se Galilaya ya ana ya nda emba lidri te kigye lau Sabata si. 32 Ànya cini laro tawi liti se nda emba ŋga be kigye si tana ro, tana nda ata ta te drikaca si. 33 Mano aza orivoya zotaeriro ya tori undiro demona robe nda ya, nda trete ṛeṛe kporo amba si ekye: 34 “A! Yesu Nazareta ro, mile e'di ama be ya? Nyikyi noŋwa ono ama tufune ya? Mäni mi te; mini Lazo'ba Alokado Lu ro owo!”
35 Yesu ta tori te ekye: “Nya'do titiro ago nyefo tesi ni mano ono yasi!” Demona vo mano ana te vuru ànya kandra ago efote tesi ni nda yasi teinye ŋga kozi aza oye ako ndäri.
36 Lidri cini larote ago atate azi ri ekye: “Ata nonye kwoi e'di ya? Drikaca ndi mbara be si mano ono kozo ta be torii undiro ri, ànya efo ndi tesi!” 37 Ago ta iti ta Yesu rota tana larirute vo cini yasi wari ana ya.
Yesu Ede Lidri Amba te
(Matayo 8:14-17Marako 1:29-34)
38 Yesu e'be zotaeriro te ago oyite 'ba Simona roya. Adraŋwa Simona ro orivoya adravo ro driu'bo kozi be; ago ànya peyi ta anyaro te Yesu ri. 39 Nda oyite ago edrete kitapara anyaro lomvo ago ta driu'bo te anya e'bene. Driu'bo e'be anya te, ago anya ŋgate dori kuru ago ozo ŋgaonya te ànyari.
40 Oci kitu ro vosi oko 'dicini se bereazi ànyaro adravoro adravo dritoto be iyi eziyi ànya te Yesu re; nda 'ba drí ndaro te ànya cini lomvo ba alo alo ago ede ànya cini te. 41 Demonai fote tesi ni lidri amba yasi, ugu totrebe ekye: “Mi ni Ŋgwa Lu ro owo!” Yesu ozotate demonai ri ago laga ànya zo atane, tana ànya niyite nda ni Mesiya owo.
Yesu Petate Zoitaeriro yasi
(Marako 1:35-39)
42 Voiwivoya oko Yesu e'be 'ba'desi te ago oyite vo iṛero ya. Lidri eto nda uṛite, ago ondro ànya kusuyi nda te oko, ànya ojoyite nda lagane ni oyivoya ni ànya resi. 43 Oko nda atate ànyari ekye: “Beṛo märi Lazokado Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana opene kpa 'ba'desi azaka yasi, tana ono ni tase Lu kezo mabe oyene owo.”
44 Ago nda petate Zoitaeriro Yuda ro yasi.