aza 24
ṯimamu ṯeḏi Yecu ṯinani domony
1 mindaŋ ma lamin ila liŋna leḏi uzbuwa wir ter, ŋurpana tutuk, ner ele ki ṯimamu, lapa kwuḏɽula kwulagizar. 2 ner inḏa kiɽbini kimɔ ṯerṯirini kiṯay, 3 lakin mer enḏi, ner ulezi aŋna weḏi Yecu kwir Kweleny. 4 ner ṯa orɔ ŋwu, mer keni ureŋni uraŋ ŋiɽaŋal ŋi, nezi lor nden rillazi lu, likinna yireṯi yifiiḏu pərpər, yiṯiŋaḏi firyar lu. 5 nezi ŋiḏeny ye-na, ner irrazi ŋwoɽa lu kureyu lu ta, nezi lor klu eca ŋwu: a lɔḏɔ manuŋ linaŋna ŋunduŋwu ŋiɽany-na ŋgwa kwumiiḏu? 6 kwiti kunuŋ mac; kwumɔdiɽi. ṯiŋayinarzi ŋandicaŋw zi ŋaŋwuzi kerreny naŋuŋw gwu keni jaliil, 7 ŋari ŋi ŋwu: lazim er ṯa inḏeḏa Toru teḏi kwizigwunaŋ ki rii-na reḏi lizi leni liki, er ṯigra ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu eḏi gwu eɽenye, mindaŋ ki ŋwamin la ŋwir ṯɔɽɔl, ŋwu diɽi. 8 ner ṯiŋayini ŋiɽaŋali ŋandicaŋw zi, 9 ner aɽi nanir gwu ki ṯimamu, ner zi andaci lir wri-kwete ŋiɽaŋali ŋu, na liḏaḏu tatap tɔk. 10 kwete kweni maryam majdaliiya, na yuwanna tɔk, na maryam kwir lenyin kweḏi yaguub-ŋa, law li lir ter linanir li, ner orɔ landica yafura ŋiɽaŋali ŋu. 11 ner ari: kenjer kiri ṯa domony, ner zi ere emni mac. 12 lakin na buṯruz diɽi, nuŋw afraḏa ki ṯimamu. muŋw buŋweḏa ezir-na, nuŋw inḏa yireṯi yinanalu domony; nuŋw ele duənu kwureŋni ŋiɽaŋal ŋi uraŋ, ŋimɔ rɔtɔ ŋwu.
ṯiruwenelu ṯeḏi Yecu ki ṯay ṯinḏi amwaz
13 lamin ṯa kla ner ele nden kezir wete weni amwaz, wunani urzaliimŋw kworɔ keṯɔk, wir kaka zaa ṯɔɽɔl, 14 ner mumri ŋiɽaŋali la tatap ŋimɔ rɔtɔ ŋwu. 15 ner ṯa orɔ ŋwu, mer andazi, mer zi mumri la tɔk, nezi Yecu ilaḏa nana, ner li romḏi. 16 lakin na yey yeŋen ere elŋe ŋamaŋ mac, ner ṯime ŋunduŋwu. 17 nuŋw zi eca ŋwu: aḏa kwiri manuŋ, kwumumri ŋa la, kilya la? ner rilli krip, lironyina. 18 nuŋw eŋnici kwete kweni kiluuba, nuŋw eca ŋwu: aḏri pa, a kwiru dak kwunani urzaliim kwiti kwilŋiica ŋiɽaŋali ŋimerrini ki ŋwamin la ŋwu a? 19 nuŋw zi eca ŋwu: ŋeḏaḏa? ner eca ŋwu: ŋeḏi Yecu pa, kweḏi nazraŋw, kwiɽi kwuṯemḏelu purpur, kweṯandindazi ŋilima, kweti zi erri ŋilima tɔk ki yey-na yeḏi Allah, ki yey-na yeḏi lizi tatap tɔk. 20 na ŋeḏi leleny leḏi yiziiz, lijowiṯ leri tɔk, limɔ mulɔ ŋunduŋwu ner gi ele ki zeyria-na, ner ketize hukma weḏi ŋiɽany, ner tigreḏa ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu. 21 kwunde kwir pa kwəkizenyji kizen eḏalla izrayiila, epa, na aŋwunu ŋwamin ŋwumorɔ tɔɽɔl ŋwumɔ ŋi ŋiɽaŋal rɔtɔ ŋwu. 22 emba. nenyji law lɔkwɔ leri kaɽkaɽ tɔk. mer gwu nana ki ṯimamu ŋurpana tutuk, 23 ner uleza aŋna wuŋwun; ner aɽa, nernyjeca ŋwu: nyiŋa liminḏa limaleyka, limenyji ruweda nana, ner aru ŋwu: ŋgwu kwumiiḏu. 24 ner ele lɔkwɔ leri ki ṯimamu, ner zi ṯa inḏa kaka ŋari ŋi law, lakin ner uleza ŋunduŋwu.
25 nuŋw zi andaci, nuŋw zi eca ŋwu: a liri lor liḏiki, iti miḏiŋazi fitak mac tatap ŋandizazi liɽi. 26 ŋiɽaŋal ŋiti ŋeŋgorɔ ŋwu manya, eḏi Kwruztu rerini ṯa ŋwu, mindaŋ eḏuŋw enḏi ki ŋiniṯ-na ŋuŋun? 27 nuŋw zi ilŋiiḏini ŋiɽaŋali tatap ŋeni ŋundu, ŋandizazi muuza, mindaŋ liɽi tatap, ŋuluḏina.
28 mer ilizi ezir keṯɔk winḏir gwu eḏele, muŋw naŋni eḏi zi tamḏu duṯuk, 29 ner ṯinyini ŋunduŋwu, ner dadizalu, laruŋw: er nani kaka ma gwu aŋwun kwulaŋa kereny, nuŋw enḏi edi li nani. 30 ner ṯa orɔ ŋwu, mer inḏiraḏa ezir keḏneya la ta, nuŋw dimi eḏneya, nuŋw ortaḏa, nuŋw undena, nuŋw zi inḏeḏa. 31 ner afri yey-na dar, ner elŋe bir; nuŋw irṯaḏa lu nyetec. 32 ner andazina, ner aru ŋwu: anna! andicaŋw nyuŋwuzi ki ṯay la, ilŋiiḏiniŋw nyuŋwuzi ŋiɽaŋali tɔk ŋuluḏina ta, er ere nyeŋle rugwor-na nyel nyel manya?
33 ner ṯa diɽa ki zaa ŋgwa, ner aɽiḏa urzaliim, ner zi kaṯazi lir wri-kwete linanalu duŋw, ner li nanalu liḏaḏu tɔk, 34 laruŋw, Kweleny kwumɔdiɽi, kwumɔ ruweḏi zimaanŋw nana. 35 ner zi andaci ŋiɽaŋali ŋimɔ rɔtɔ ŋwu ki ṯay la, na ŋimɔŋw ŋi unda eḏneya-na ta, ner ma elŋe.
Yecu muŋw ruweḏa limeḏgen nana
36 andizarzi ŋu ta, nezi Yecu ṯermizelu keligeny-na, nuŋw zi agani. 37 lakin ner ṯenye, ner unḏuḏi kwɔḏidɔ kwɔḏidɔ; ner aru ŋwu: ṯigɽim tiri mi, ṯizanyi. 38 nuŋw zi eca ŋwu: aḏa kwureŋnizaŋa? ŋɔḏɔ ŋurluleŋazi ki rugwor-na? 39 izarṯi rii rinyi, ŋwara tɔk; nyi kwiri mi ṯa ŋgwu rerem. mummir nyi ṯi, er nyi ma elŋe. ṯigɽim ṯere ṯende ṯeḏi yiiḏi ya ŋwiaŋi, kaka izar nyi. 40 muŋw zi andaci ta, nuŋw zi baŋaci rii, ŋwara ŋi tɔk. 41 iti emnar gwu fitak mac, ṯinyiŋlana ṯi, ureŋnar gwu tɔk, nuŋw zi eca ŋwu: a kla leḏi eḏneya were? 42 ner inḏeḏa lumi lɔkwɔ lidunnu; 43 muŋw zi afi, nuŋw zi ṯa ye ki yey-na yeŋen.
44 mindaŋ nuŋw zi eca ŋwu: ŋiɽaŋal ŋu ŋinderṯa ŋari nyi ŋi ŋwu, nanir kinna duŋw, ŋaruŋw: ŋiɽaŋal tatap ŋuluḏina ŋeni nyi, kuruu-na keḏi muuza, ki liɽi-na, na ki limazmuur-na tɔk, ŋe ṯa pa rataḏi ṯaŋwu. 45 nuŋw zi meci eḏelŋe ŋiɽaŋali ŋuluḏina ŋeni ŋundu. 46 nuŋw zi eca ŋwu: ŋuluḏina ṯa ŋwu, ŋaruŋw, Kwruztu kwu ṯa rerini ŋwu, mindaŋ ki ŋwamin ŋwa ŋwir ṯɔɽɔl, ŋwudiɽi ŋiɽany-na. 47 er zi ireci leḏi ṯurmun tatap, er zi eca ŋwu, orlacar ŋikyaŋi ŋalu ŋwudɔŋw, a ŋazi ŋikya ŋalu fifrinizi, yiriny yi yuŋwun; er zi andaci kla leḏi urzaliimŋw kerreny. 48 a liri pa lilŋiiḏi ŋiɽaŋali ŋu eḏi zi ŋi unḏizi ki. 49 izarṯi; nyi kwɔŋazi uziza haḏiya wukitaḏi yi Papa kwinyi eḏuza. lakin, nanir ki meḏiina-na mindaŋ a ŋazi ma ŋuma, ŋinanni kindala kider, oɽaḏa-na.
Kweleny kweni Yecu muŋw aɽiḏa nani gwu Allah wir ṯernyin
50 nuŋw zi mulɔ, ner li ele beyṯanya, nuŋw zi allaci rii la, nuŋw zi ortaḏa. 51 ner ṯa orɔ ŋwu, orṯaḏaŋw zi ta, nuŋw zi ruci-na, nuŋw diminila. 52 ner kwoce lu, ner aɽa urzaliim linyiŋila rugwor-na nyel nyel. 53 eṯir nani ki heykal-na duṯu-duṯuk, lortaḏi Allah.
Yesu Efote ni Avo yasi
(Matayo 28:1-10Marako 16:1-8Yoane 20:1-10)
1 Ago u'du käti u'du njidrieri rosi, ro vo ri iwivoya oko, 'ditoko oyite 'budri dri ànya ŋgyiyi ŋga ŋgutruro se ànya kedebe ana te. 2 Ànya usuyi ereṛi kuni teni 'budri kala si 3 'dooko ànya ciyite kigye, oko usuyi avo Opi Yesu ro kote. 4 Ago ànya dri edrevoya lau märäyiro oko, dori lidri ritu boŋgo läguläguro be, edrete ànya re. 5 Ago ni turi ri, 'ditoko kai kändiyite vuru mi ànyaro be gyini dri oko, lidri kai atate ànyari ekye: “Tana e'di nyà 'dise lidriidriro uṛina ni avo lakosi ya? 6 Nda i'do noŋwa, eŋga nda teni avo yasi. Mìyi ta tase nda katabe ämiri tuse nda be dri Galilaya ya 'do se ekye: 7 ‘Beṛo Ŋgwa Lidri ro ozone drí takozi'bai roya, ago otona nda 'da oko u'du nina si oko, nda efona 'da ni avo yasi.’ ”
8 Ago dori ata ndaro se ana tana otote 'ditoko kai dri, 9 egoyi teni 'budri dri, ago itiyi tase cini ono te taeri'bai 'butealo foalo ana ri ndi azakana be. 10 'Ditoko kai ni Maria Magadalene, Joana ago Maria endre Yakoba ro ndi 'ditoko azaka be, se itiyi ta ono te lazo'bai ri. 11 Oko lazo'bai koma iro be 'ditoko kwoi ka ta amama ata, ago màyi kote ànya ya. 12 Oko Petero ŋgate ago mute 'budri dri. Ondro nda kändi ago kondre vo te oko, nda ndre boŋgo se avo uvuro 'do te iṛe. Ago nda gote 'bäru, larote amba tase ka'do be ana ro.
Oyi Emausi ya
(Marako 16:12-13)
13 Ago tu gi ana modona si, oso'bai Yesu vo ritu azaka ka oyi 'baŋwa se äzibe Emausi ana ya, orivoya jä'dijä'di 'butealo fonjidriesu ni Yerusalema lomvo, 14 ago ànya ka ugu ata iyivoya ta tase ka'do be ono roya. 15 Ondro ànya ka ugu ata iyivoya inye oko Yesu andivona ishwete ti ago abate ànya be. 16 Ago ànya ndre nda te oko ànya niyi nda kote. 17 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Nyà ugu ta e'di ro ata ami voya ugu abavoya inye ya?”
Ago ànya edrete 'du mi tusuro be. 18 Alo ànyaro se äzibe Keleopa ana eji nda te ekye: “Inye'do mi toto ni ŋgwazi se Yerusalema ya kuni tase ka'do be u'du ono ya ono ko owo ya?”
19 Ago nda ejitate ekye: “Ta eŋwani ya?” Ànya zatadrite ekye: “Tase ka'do be Yesu Nazareta ro ri ono, nda orivoya nebi yi, taoye 'desi para be ndi ata be Lu mile ago lidri cini mile. 20 Ago kohanii 'desi ndi dri'bai amaro be ozo drí ndaro ni vure ya ufune ago ànya oto nda te. 21 Ago mio'ba amaro ya musu ta be, nda kaoye ni Yisaraele onjine dritai ro. 22 Ago 'ditoko amaro azaka laro ama te amba, ànya oyite voiwivoya, 23 ago usuyi avo ndaro kote, ago ànya egoyite ago atayite ekye yindre rulofo malaika rote, se atate ekye, nda orivoya lidri ro. 24 Ago rukä lidri ro se ama be ana oyi kpate 'budri dri, ago usuyite oso 'ditoko kai kiti tana be ronye, oko ànya ndre nda kote.”
25 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Ami orivoya lidri amama ro yi, ya amiro ŋgyite tu omane tase nebii kata be ana ya. 26 Inye'do ṛo ko Mesiya ri ŋga kwoi iŋgyine ago ocine 'desi ndaro ya ya?” 27 Ago Yesu eto ta itite ànyari ta tase taegyi katabe ta ndaro ta, eto ṛoni bukui Musa roya ndi taegyi nebii ro cini be.
28 Ago ondro ànya kesayite loto 'baŋwa se ànya kabe oyi kigye ya oko, Yesu landrete oso nda ka oyi mileya ro, 29 oko ànya lo'barute ndäri ekye: “Miri ama be, tana kitu kate oci ago vo kate uni.” Ta'dota nda cite orine ànya be. 30 Nda rite vuru ŋga onyane ànya be, ru ambata gwo ago ye aro'boya gwo, ago wagwo ago ozogwo ànyari. 31 Ago mi ànyaro pirute, ago ànya ni nda te, oko nda jete ni ànya milesi. 32 Ago ànya atayite iyivoya ekye: “Inye'do a'do ṛo ko ämäri oso asi ka ujeni ya amaro ya saa se nda kabe tazevo taegyiro edre ämäri ana si ya?”
33 Ago ànya ŋgate dori saa ana si, ago goyite Yerusalema ya, ago usuyi taeri'ba 'butealo foalo otokala te tro ndi 'dise ànya yibe ana be, 34 ago atayite ekye: “Opi efote endaro, ago ka'darute Simona ri.” 35 Ago ànya se ritu ono itiyi tase ka'do be liti ya ana te ànyari ndi tase ànya kogo kuni Opi be ambata owa vosi ana.
Yesu Ka'darute Taeri'bai Ndaro ri
(Matayo 28:16-20Marako 16:14-18Yoane 20:19-23Losi Lazo'bai ro 1:6-8)
36 Ago ànya se ritu ono kadri ugu ta ono itina oko, Yesu andivona edrete ànya lako, ago atate ànyari ekye: “Taliatokpe ka'do ami be.” 37 Oko ànya a'dote lä'bilä'biro, ago kpa turituriro amba, ago kusuyi iro be ekye yindre tori yi. 38 Ago nda atate ànyari ekye: “Mì'ba ya amiro ka loŋga etaya, ago nyà a'do wiriwiriro etaya? 39 Mìndre drí maro ndi pa maro be, ago mìndre ono ni andivo maro owo, nyä̀tämbi ma ago mìnina dori, tori orivoya lomvo ako ago kpa kowa ako oso mìndre mabe sina ono ronye.”
40 Ondro nda kata ta ono te oko, nda ka'da drí ndaro ndi pa ndaro be te ànyari. 41 Ago ondro ànya komayi drigba dri ko'de, tana ànya a'dote twi riyä be, ago laroyi kpate oko nda eji ànya te ekye: “Inye'do ami ndi ŋga aza be noŋwa onyane ya?” 42 Ago ànya ozo ti'bi la'dila'diro te ndäri, 43 ago nda nyate mile ànyaro yasi.
44 Ago nda atate ànyari ekye: “Kwoi ni ŋgase mata tana be ämiri owo, tuse ma drigba ami yibe ana si, ŋgase cini egyibe ta maro ta Ota Musa roya, ago kpa taegyi nebii roya ago Räṛu ya, beṛo a'done ŋgye.” 45 Ago nda pi drî ànyaro te Taegyi unine, 46 ago atate ànyari ekye: “Ono ni tase egyibe owo ekye: Beṛo Mesiya ri ruezane ago beṛo ndäri efone ni avo yasi u'du nina si; 47 ago apena ta drietaro ndi ta azii e'bero ta takozi rota 'da tu'dei cini ri ävuru ndaro si, etoni Yerusalema ya. 48 Ami ni tazevoedre'ba ta kwoi ro. 49 Ago andivo maro mezina ŋgase Täpi maro ko'ba tao'baro na be 'da ämidri. Beṛo ämiri orine 'du 'bakici ya madale mbara se ni kurusi ikyina lutu ämidri.”
Äru Yesu te Vo'buyakuru ya
(Marako 16:19-20Losi Lazo'bai ro 1:9-11)
50 Ago nda lofo ànya te tesi ni 'bakici ya le Betaniya ya, ago nda eŋga drí ndaro te kuru ago äṛu ànya te. 51 Ondro nda kadri ugu ànya äṛu oko, nda oyite ni ànya resi ago äru nda te vo'buyakuru ya. 52 Ago ànya mätuyi nda te ago goyite Yerusalema ya twi riyä 'desi be 53 ago riyite 'du Yekalu ya aro'boya oye Lu ri.