aza 9
Yecu kwellica kworu yey-na kwilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na
1 ma Yecu ṯamḏu, nuŋw eze kworu kwilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na. 2 na gi limeḏgen uṯizelu, ner eca ŋwu: rabbi, eya kwiri kwakizi pir? kwor kwiri ŋgwu i, ya ṯernyin-ŋa lenyin gi, mindaŋ ilŋiiḏir gwu ŋunduŋ ŋi-na? 3 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: ŋiti ŋaki zi kwor ŋgwu ŋere pir mac, nezi ṯernyin-ŋa ere aki pir lenyin gi tɔk mac, lakin eḏi ṯerrina ṯeḏi Allah ruwene lu ŋundu ŋgi. 4 lazim eḏerri ŋɔḏɽor kaŋwun-na ŋeḏi ŋgwa kwuzanyi. kuluŋa ŋgu kinḏi, na kiti keŋgi gi kwere aki ŋɔḏɽor mac. 5 nani nyi ki ṯurmun-na, nenyi orɔ fori kweḏi ṯurmun. 6 muŋw zi andaci ŋu, nuŋw unyaḏa lu, nuŋw lagizi ŋwony-na ureyu yi, nuŋw mezici kworu ki yey; 7 nuŋw eca ŋwu: oɽi, una ki, ki ṯii la ṯeḏi ziluwaam (ṯeni ṯuzar). nuŋw ele, nuŋw una ki, nuŋw aɽa kwumafri yey-na.
8 kla leḏi yəni lu, kla li-na linḏa ŋunduŋwu kerreny, kweṯikitaci lizi yerge la, ner ṯa ari: kwunde kwiti kwiri ŋgwu manya kweṯinanalu, kweṯikitazi yerge la? 9 ner ari lɔkwɔ: kwunderṯa; ner ari liḏaḏu: beri, ŋgwu ṯa kwiri kaka ŋunduŋwu. nezi kwor eca ŋundu, ŋwu: nyi kwiri ma ṯa. 10 ner eca ŋwu: yimezi ṯa efri-na aŋgwuru? 11 nuŋw zi eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: kwor kwete kweni Yecu, kwunde kwiri kwulagiza ureyuŋi-na, nuŋw mezici nyuŋwu ki yey: nuŋw eca nyuŋwu ŋwu: oɽi ziluwaam, a gwu una ki. nenyi ele, nenyi una ki, nenyi afri yey-na. 12 ner eca ŋwu: kwende manuŋ? nuŋw zi eca ŋwu: kwiti kwilŋiicanyi ezir mac.
13 ner muloca lifarzia kworu kwir kwunduŋ kerreny. 14 na lamin kla lilagiza li Yecu ureyuŋi-na, leni zabiṯ lir, lefricaŋw li ŋunduŋwu yey-na. 15 na lifarzi uṯizelu kwokwony ner eca ŋwu: a kwumafri yey-na aŋgwuru? nuŋw zi eca ŋwu: kwumezicenyi ureyuŋi ki yey, nenyi una ki, ta nenyi ṯa afri yey-na. 16 ner ari lɔkwɔ ledi lifarzi: kwor ŋgwu kweḏi Allah kwiti kwiri mac, kaka eṯuŋw gwu ere miḏa kuruu keḏi lamin leni zabiṯ mac. ner ari liḏaḏu: eŋguŋw ke ṯugwori, ta eŋguŋw ma erri ŋilima ŋu aŋgwuru? ner upaḏalu. 17 kwokwony ner eca kworu kwir kwunduŋ ŋwu: kwari ŋa gi ḏa, mindaŋ ari ŋa gwu ŋwu, kwumenyi ellica yey-na? nuŋw zi eca ŋwu: kwiɽi kwiri. 18 na gi yahuuḏ ere emni mac eḏari, kwiri kwunduŋ kerreny nuŋw ma afri yey-na, mindaŋ ner gwu ṯa ornuṯa ṯernyin ŋwuzi lenyin gi, 19 ner zi gi uṯizelu, ner zi eca ŋwu: tiɽŋelu tiri kru, tari ŋa ri, tilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na? yimezi ṯa ecizi ḏa, muŋw yi eze kirem? 20 nezi ṯernyin-ŋa eŋnici lenyin gi, ner zi eca ŋwu: tilŋiicanyi rac teri tiri, tilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na. 21 nenyjere elŋece mac eḏari: ŋinde ŋir ŋu ŋimefri yey-na; nenyi ere elŋece kwizi tɔk mac kwefricezi-na. kwiri pa ŋgwu kwumorɔ kwor; uṯizer ma lu. kwiti kwandazi a? 22 na ternyin-ŋa andazi lenyin gi ŋiɽaŋali ŋu, kaka ṯinyar gwu yahuuḏa, kaka ma gwu yahuuḏ miḏa ŋiɽaŋali ŋutuput, ŋarir ŋi ŋwu: mezi kwizi kwere ruweze lu ŋu, muŋw ari: Yecu kwiri Kwruztu ta, er ru kiṯay ki majma-na. 23 na ma ṯa ṯernyin-ŋa ari lenyin gi, kwiri pa ŋgwu kwumorɔ kwor, uṯizer ma lu.
24 ṯaŋwu ner ornuti kwokwony kworu kwir kwunduŋ kerreny, ner eca ŋwu: niiye Allah-na; nyiŋa lilŋiica pa kworu ŋgwu rac, kwiki ṯugwori. 25 nuŋw zi eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: kwiti kwilŋiicanyi mac eḏari: kwiki ṯugwori. kwɔmne kwutuput kwilŋiiḏi nyi. kerreny, nyi kwiri kwunduŋ, na kire-kirem nyi kwumafri yey-na. 26 ner eca kwokwony ŋwu: aḏa kwiri kwerricaŋw ŋaŋwu? kwefricaŋa ṯi yey-na aŋgwuru? 27 nuŋw zi eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwumɔŋazi pa andaci rac, nezi ere neŋne mac. ŋɔḏɔ ŋinaŋna ŋazi eḏi neŋne kwokwony? a linaŋna eḏi miḏa ŋiɽaŋali ŋuŋun ŋaŋa tɔk a? 28 ner urezi yufuluŋi nana, ner eca ŋwu: ati kwiri pa kwumiḏa ŋiɽaŋali ŋuŋun. nyiŋa ta eti nyi miḏa ŋiɽaŋali ŋeḏi muuza. 29 nenyjelŋece rac, nenyari: Allah wiri wandiza muuzaŋw. na kwizimini ŋgwu, eya kwiri kwilŋiica ezir winḏuŋw gwu? 30 nezi kwor eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: a limɔ manja ureŋini ŋaŋa a, iti ilŋiicaŋa gwu ezir winḏuŋw gwu mac, na kwiri pa ŋgwu kwefricenyi yey-na. 31 ŋilŋiicar zi pa rac, eṯir ari: liti leri zi Allah niŋnaci liki rugwori mac. muŋw keni kwoce Allah lu kwere, muŋw inyizi nana, kwunderṯa kweṯi Allah niŋnaci. 32 kinaŋw, kitar gwu ṯurmuna kwɔnkwɔn tuk, ŋende ŋimer zi neŋne ŋeḏi kwizi kwere kwumefrizi kworu yey-na, kwilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na. 33 eŋgi kwor ŋgwu ere orɔ kweḏi Allah mac, eŋguŋw ere eḏi ŋuma eḏerri kwɔmne kwere tɔk mac. 34 ner eŋnici, ner eca ŋwu: a kwiri mba kwilŋiiḏir kwiki ṯugwori ṯiga-ṯiga kwumini, mindaŋ ta naŋni eḏilŋiiḏini nyuŋwuzi a? ner allalu nuŋw ru par.
35 ma Yecu neŋne, mer eca: kwumer allalu, mindaŋ muŋw inḏa, nuŋw eca ŋwu: a kwumemni Toru teḏi kwizigwunaŋ eḏalliḏa ŋunduŋwu ṯugwori nana? 36 nuŋw eŋnici, nuŋw eca ŋwu: Kweleny, eya kwiri ŋgwa, eḏi nyi ma alliḏa ṯugwori nana? 37 na Yecu eca ŋwu: ŋgwa ṯa kwumeze, na kwunderṯa kwandizaŋa gi tɔk. 38 nuŋw eca ŋwu: Kweleny, kwemnizenyi, nuŋw kwocelu. 39 na Yecu eca ŋwu: nyi kwumenḏi ki ṯurmun-na kḏu ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi hukm, mindaŋ eḏi zi efrici yey-na kla liti leḏi ŋuma eḏeze mac; na kla laruŋw, nyiŋa leḏi ŋuma eḏeze, er ṯa orɔ lunduŋ. 40 na kla leḏi lifarzi linanir li, mer zi neŋne ŋu, ner eca ŋwu: a kwari, nyiŋa liri lunduŋ tɔk a? 41 nezi Yecu eca ŋwu: eŋgorɔ lunduŋ, eŋgere eḏi kaṯiya-na kere mac. na kaka ari ŋa gwu ŋwu: nyiŋa leḏi ŋuma eḏeze, ta ŋazi kaṯi kalu dirnaṯi nana teter.
Yesu Ede Mano se Ätibe Miako ana te
1 Ago Yesu ka ugu aba oko, nda ndre mano se ätibe miako ana te. 2 Taeri'bai ndaro ejiyi nda te ekye: “Miemba'ba, takozi a'di ro 'ba mano ono ni utine miako ya? Takozi modo ndaro ro kode takozi uti'bai ndaro roya?”
3 Yesu zatadrite ekye: “Miako ndaro tana di ko takozii ndaro kode takozii uti'bai ndaro ro. Nda orivoya miako tana mbara Lu ro andre losi oyena robe nda ya. 4 Ago bedri ṛo kitu si ono, beṛo ämäri ugu losi nda se kezo mabe ono ro oyene; ŋgäkyi kate eziikyi 'dooko 'diaza alo unina ko losi oyene. 5 Ondro ma dri orivoya 'bädri ya, ma orivoya ŋgaeyi yi 'bädri ri.”
6 Ta ono atana ndäri vosi oko, Yesu vo to te gyini dri ago ŋga koro te to si; nda ndru koro gwo mi mano ana roya, 7 ago atate ndäri ekye: “Nyoyi ago mijo mi miro Cece Siloama roya.” (Ävuru ono takacina, anjioko Azote.) Ago mano ana oyite, jo mi ndaro te, ago egote kovole voondrebe.
8 'Dooko oriazii ndaro, ndi lidri se kondreyi nda be ŋga ejivoya kätina ono ejiyitate ekye: “Inye'do ono ṛo ko mano se ka oribe vuru ago kabe ŋga eji 'do owo ya?”
9 Rukäna atate ekye: “Ndana owo,” oko azakana atate ekye: “Hwa, ko ndana owo! Oko ondrena ya laba gi oso nda ronye.”
Ago mano ana andivona atate ekye: “Ma ni nda owo.”
10 Ànya ejiyi nda te ekye: “Yauono mi'debe voondrene eŋwanye ya?”
11 Nda zatadrite ekye: “Mano se äzibe Yesu ono, ŋga koro gwo, ndrugwo mi maro ya ago atate märi oyine Cece Siloama roya mi maro ojone. Ago moyite, ago majote oko, dori meto voondrete.”
12 Ànya ejiyitate ekye: “Nda gaŋwaro ya?” Nda zatadrite ekye: “Mäni ko.”
Parusii Ṛiyitavo Ŋgaede ana rote
13 'Dooko ànya uguyi mano se sedri miako ana te Parusii re. 14 Tuse Yesu ŋga koro be ago kede miako ndaro be sina ana orivoya Sabata yi. 15 'Dooko, Parusii ejiyi mano ana te to'dina nda a'dote voondrebe eŋwanye. Nda ititate ànyari ekye: “Nda 'ba koro te mi maro ya, majo mi maro te ago yauono mäni voondre ndi.”
16 Rukä Parusii ro atate ekye: “Mano se koye ta ono be ono a'do ko ni Lu resi, tana nda ro ota Sabata ro ko.”
Caoko azakana, atate ekye: “Mano se orivoya takozi'ba yi unina talaro ro oso kwoi ronye oyene eŋwanye ya?” Ago rulonyi a'dote ànya lako.
17 Ago Parusii ejiyi mano ana te to'dina ekye: “Nyata mikye nda ede miako miro ni; ka'do inye nyatana ta e'di ta ndaro ta ya?”
Mano ana zatadrite ekye: “Nda orivoya nebi yi.”
18 Caoko drikaca'bai Yudai ro, mayi ta kote ekye nda a'dote miako ago yauono kate voondre, madale ànya ziyi uti'bai ndaro te 19 ago ejiyi ànya te ekye: “Ono ŋgwa amiro ya? Nyà ata mìkye äti nda ṛo miako, oko yauono nda 'debe voondrene eŋwanye ya?”
20 Uti'bai ndaro zayitadrite ekye: “Mä̀ni ndi nda ni ŋgwa amaro ago mä̀ni ndi äti nda te miako. 21 Oko mä̀ni ko yauono nda 'debe voondrene eŋwanye, ca mä̀ni nda se kede miako ndaro be ono kpa ko. Nyèji nda; nda te 'desiro, ago nda ozana tadri gini ta andivo ndaro rota.” 22 Uti'bai ndaro 'debe atana nonye tana ànya orivoya turiro ni drikaca'bai Yudai ro ri, se leyi tadrite ṛo nja anjioko 'diaza kata tate ekye Yesu ni Mesiya owo äsina ndi ni zotaeriro yasi. 23 'Doni tase 'ba uti'bai ndaro be atana ekye: “Nda orivoya te 'desiro, nyèji nda owo!”
24 Ànya ziyi mano se ätibe miako ro ana te pere ṛirina si ago atayite ndäri ekye: “Mi'ba tao'ba Lu kandra anjioko nyitina ndi taŋgye ayani! Mä̀ni ndi mano gi kede mibe ono orivoya takozi'ba yi.”
25 Mano ana zatadrite ekye: “Kode nda ndi takozi'ba yi kode ko ya, mäni ko. Ŋgase alodi mäni ndi; ma miako'ba yi, ago yauono ma voondre!”
26 Ànya ejiyitate ekye: “Nda ye e'diyi miri ya? Nda ede miako miro eŋwanye ya?”
27 Nda zatadrite ekye: “Miti ṛote nja ämiri, ago nyèri kote. Mìle taerine to'di etaya? Kode mìle a'done taeri'bai ndaro ya?”
28 Ànya 'dayi nda te ago atayite ndäri ekye: “Mi orivoya taeri'ba mano ana ro, ama orivoya taeri'bai Musa ro. 29 Mä̀ni ndi Lu atate Musa ri, caoko, mano ono, mä̀ni vose nda kikyini kigyesi ko!” 30 Mano ana zatadrite ekye: “'Do orivoya talaro ro yi! Mìni vose nda kikyi ni kigyesi ko, oko nda ede miako maro te! 31 Mä̀ni ndi anjioko Lu eri ta takozi'bai ro ko, nda ka lidri se kabe nda oro ago kabe tase nda kolebe oyena erina ayani. 32 Tana ṛoni eto 'bädri rosi eri ta 'diaza ro kote se ozo voondre te mano se ätite miako ri. 33 Mano ono aba kikyi ko ni Lu resi, nda unina ko a'done mbara be ŋga aza oyene.”
34 Ànya zayitadrite ekye: “Äti mi te ago mimba te takozi ya; ago inye'do nya ojoni ama embane ya?” Ago ànya njayi nda teni zotaeriro yasi.
Miako A'do Tori ro Voro
35 Ondro Yesu keri tase ka'dobe ana tana te oko, nda usu mano ana te ago eji nda ekye: “Inye'do mima ndi Ŋgwa Lidri ro ya ya?”
36 Mano ana zatadrite ekye: “'Desi nyiti tana märi nda a'di owo, tana mama ta robe nda ya!”
37 Yesu atate ndäri ekye: “Mindre nda teṛo nja, ago nda ni se kabe ugu ata mibe ono owo.”
38 Mano ana atate ekye: “Mamate Opi!” Ago sokayate vuru Yesu kandra.
39 Yesu atate ekye: “Mikyite 'bädri ono ya vure opene, tana se miako kondre vo robe ago ànya se kabe voondre ka'do robe miako.”
40 Rukä Parusii ro se orivoya lau nda be ana keriyi nda be ta ono atavoya ejiyi nda te ekye: “Inye'do mima be mikye ama kpa miako ya?” 41 Yesu zatadrite ekye: “Ondro nyà'do gwo orivoya miako, 'dooko nyà'dona ko taenji be; oko nyàta ṛote mìkye ya voondre, ono ka'da teṛo anjioko ami orivoya 'du taenji be.”