aza 7
Yecu-ŋa lieŋgen li
1 mer rataḏi ŋu ta, na Yecu ireri jaliil; nuŋw ere ireri yahuḏiiya ŋgi mac, kaka ilica gwu yahuuḏ lu eḏeɽenye. 2 na iid adiḏi weḏi yahuuḏ, weṯir yi nani ki yəfaŋ-na. 3 na gwu ṯa lieŋgen eca ŋwu: ṯaza pa ezir lu wu, ele yahuḏiiya, mindaŋ a gwu limaḏgalu eze ŋilima ŋɔŋwa ŋeṯizerri tɔk. 4 kwende kwere kweṯizerri ŋejmeṯi muŋw naŋni eḏi ruwezi rɔgwɽɔ lu pɔrpɔr. ma ṯa erri ŋilima ŋu ta, ruweci ṯurmuna rɔgwɽɔ lu. 5 kaka iti eḏi gwu lieŋgen kinna ṯəmna duŋgwun mac. 6 nezi Yecu eca ŋwu: lomur linyi liti limɔṯimayini kinna mac, lakin na ŋwomur tatap orɔ ŋwalu. 7 kla leḏi ṯurmun liti leḏi ŋuma mac eḏuwezi ŋaŋwuzi; lakin eṯir nyi uwezi, kaka eṯinyi gwu ruwenize ŋikyaŋi lu ŋeŋen. 8 ṯaŋar, ŋaŋa, ki iid-na. nyi kwiti kwinḏi eḏiṯaŋi ki iid-na mac, kaka iti ṯimayina gwu kinna lomur linyi mac. 9 muŋw zi andaci ŋu, nuŋw ta nani kinna jaliil.
10 mindaŋ ma lieŋgen ṯaŋi, nuŋw ṯaŋi ŋundu tɔk ki iid-na, ŋijirṯa ŋijirṯa, kwiti kwinḏe lu pɔrpɔr mac. 11 na yahuuḏ naŋni ŋunduŋwu ki iid-na, ner ari: kwende manuŋ? 12 nezi ŋwuduŋw andazi ki riny ki riny ŋeni ŋundu; ner gi ari lɔkwɔ: kwizawi, ner ari liḏaḏu ŋwu: beri, kweṯorlili lizi. 13 lakin na kwizi ere andizala kwere pɔrpɔr mac, kaka ṯinyar gwu yahuuḏa.
Yecu kwilŋiidine lizi urzaliim, kwaruŋw, nyi kwoɽu nani gwu Allah
14 ma iid afaḏazina, na Yecu ṯaŋi ki heykal-na, nuŋw zi ilŋiiḏini lizi. 15 na yahuuḏ ṯibi, ner ari: ŋilŋiiḏi zi kwor ŋgwu ŋeḏi yiṯam aŋgwuru, iti ma ilŋiiḏinerzi gwu ki yiṯam-na mac? 16 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: ŋeṯinyji ilŋiiḏini, ŋinyi ŋiti ŋiri mac, lakin ŋeḏi Papa kwuzanyi ŋiri. 17 ma kwizi kwere emni eḏi errici Allah ṯugwor ṯi ṯuŋwun, ŋwu zi elŋe ŋeḏi ṯilŋiiḏina tinyi eḏari, ṯeḏi Allah tiri, ya tinyi tiri. 18 ŋgwa kweṯi zi ilŋiiḏini ŋeḏi rɔgwɽɔ ruŋwun oɽeny, eṯuŋw naŋni eḏi niini-na. lakin ŋgwa kweṯinaŋni eḏi nii-na ŋgwa kwuza ŋunduŋwu, kwunderṯa kwir rerem, na eṯi ŋidiny ere nani duŋgwun-na mac.
19 muuza kwiti kwinḏeḏa ŋazi kuruu manya? na kwende kwere daŋgal-na kwumɔmiḏa kuruu ŋamaŋ. a lɔḏɔ lineŋnizanyi lu eḏeɽenye? 20 na ŋwuduŋw eŋnici, ner eca ŋwu: a kweḏi tigṯima-na tiki. eya kwiri kwuneŋnizaŋa lu eḏeɽenye? 21 nezi Yecu eŋnici nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwerra pa ŋilima ŋutuput, ner ŋazi ta liŋɽi lu tatap. 22 lakin, izarṯi, muuza kwinḏeḏa ŋazi kuruu keḏi undu ŋwuḏrunya; (nuŋw ere orɔ kedi muuza mac, lakin kedi papa-ŋa kiri;) na ŋaŋa, a leṯunduni ki lamin leḏi zabiṯ. 23 ŋwu ta mer uɽu toru ki lamin leni zabiṯ, kaka iti naŋnar gwu mac eḏi dapi kuruu gi la keḏi muuza, na a lɔḏɔ lermicanyi keni daɽmaḏi nyi gwu kworu kwete ki lamin leni zabiṯ eḏi zey minmin? 24 eṯere talani eḏi zi ṯemizici ŋiɽaŋali mac, talizaŋazi gwu yey nana; eṯi zi ami ṯemizuŋw ŋamaŋ.
25 ner ari lɔkwɔ leḏi urzaliimŋw, kwunde kwiti kwiri ŋgwu manya, kwuneŋnizar lu eḏeɽenye? 26 izarṯi, andizaŋw papac, ner ere eca ŋiɽaŋali ŋere mac. kwumɔ fa ta leleny elŋece ŋamaŋ, eḏari, kwunder fa ṯa ŋgwu kwir Kwruztu i? 27 na a kwilŋiicar kwizimini ŋgwu ezir winḏuŋw gwu rac. lakin ma Kwruztu ila ta, eya kwiri kwelŋece ezir winḏuŋw gwu? 28 ilŋiiḏina zi gwu Yecu ki heykal-na, nuŋw zi ofaḏa-na, nuŋw zi eca ŋwu: a lilŋiiḏi nyi, na elŋe ezir tɔk winḏi nyi gwu. nyiti kwumila zulṯa gi kwinyi oɽeny mac, lakin ŋgwa kwuzanyi, kwunderṯa kwiri ta pa rerem, lakin kwuṯimḏi ŋa. 29 kwilŋiiḏi nyi pa rac, kaka inḏi nyi gwu nanuŋw gwu; kwunderṯa kwuzanyi. 30 ner naŋni eḏi mida, na kwizi ere uzi kwere rii nana mac, kaka iti ṯimanniza gwu lomur luŋwun kinna mac.
31 na luru leḏi ŋwuduŋw ner emni, ner alliḏa ŋunduŋwu rugwori nana. ner ari: ma Kwruztu ila ta, ŋwu fa ta erri ŋilima ŋitemḏizila ŋeḏi kwor ŋgwu a? 32 na lifarzi niŋnaci lizi landiza ŋiṯaŋali la weyaŋ ŋeni ŋundu, na leleny leḏi yiziiz-ŋa lifarzi li tiŋa laŋɽa leḏi heykal eḏi miḏa. 33 nezi Yecu eca ŋwu: nyi kwunani kinna ŋaŋa li kwɔkwɔ, mindaŋ ta, nyi ma ele nani gwu kwuzanyi. 34 a lenyi naŋnini, lakin er nyi ulezi. na ezir wenyi gwu nani, a liti leḏi ŋuma eḏi gwu ila mac. 35 na yahuuḏ andizazina ŋwu: kwele ṯaka mindaŋ er ma ulezi? kwunaŋna eḏele ki yahuuḏ-na limɔfaḏa ki umam-na, eḏi zi gwu ilŋiiḏini lir umam a? 36 ŋeni ṯi aḏa mindaŋ, aruŋw gwu ŋwu: a lenyi naŋnini mindaŋ er nyi ulezi; na ezir wenyi gwu nani, a liti leḏi ŋuma eḏi gwu ila mac?
ŋaw ŋetindeda ŋimiida
37 ki lamin la kla leḏi iid leni lupa ledi kwaḏanŋw, na Yecu rilli, nuŋw ofna ŋuma ŋi, nuŋw aru ŋwu: kwere kwiiḏowḏa, eḏuŋw ila nani nyi gwu eḏi zi ii. 38 muŋw emni kwere eḏalliḏa nyuŋwu tugwori nana, erorɔ kaka ŋuluḏina ŋaruŋw: yufurṯa yafri ŋaw lu ŋuruḏi nani gwu tugwor ṯuŋwun ŋeṯi zi inḏeḏa ŋimiiḏa. 39 nuŋw ŋi andazi ŋu ŋeḏi Ṯigɽim ṯinḏir eḏafi kwaḏan gi, kla leṯalliḏa ŋunduŋwu rugwori nana. Ṯigɽim tirlinelu ter ṯiti timer zi inḏeḏa kinna mac, kaka ma gwu Yecu ere niini-na kinna tɔk mac.
40 mezi ta lizi neŋne, ner ari lɔkwɔ: kwunderṯa kwiri kwiɽi rerem, kweṯir əkizi kizen. 41 ner ari liḏaḏu: kwunderṯa kwiri Kwruztu; na liḏaḏu ari: Kwruztu kweŋgi ruḏa jaliil a? 42 ŋiti ŋuluḏina manya, ŋaruŋw: Kwruztu kwuruḏa ŋwola-na ŋweḏi dauḏ-ŋa, kayin weni beyṯlahm, wunanu gwu dauḏ-ŋa? 43 nezi lizi məmilḏi ŋeni ŋundu. 44 ner naŋni lɔkwɔ eḏi miḏa, na kwizi ere kwere uzi rii nana mac.
45 ta na laŋɽa leḏi heykal aɽi nani gwu leleny leḏi yiziiz, lifarzi li, ner zi eca ŋwu: kwende kwumɔ mulḏa? 46 nezi laŋṯa eca ŋwu: kwizi kwende kwere kweṯandazi kaka kworu ŋgwu? 47 nezi lifarzi eŋnici, ner zi eca ŋwu: a limɔ ani orle ŋaŋa tɔk a? 48 kwende kwere kweḏi leleny-ŋa lifarzi li kwumalliḏa ŋunduŋwu ṯugwori nana? 49 lakin lizi klu ta, liti lilŋiiḏi kuruu mac, leni taluŋw. 50 na kwete deŋgen-na kweni nikudimuz oɽi ki ŋiɽaŋal-na, ŋgwa kwumɔraŋḏa Yecuŋw kilikelu kete, 51 nuŋw zi eca ŋwu: ŋofḏana kuruu-na keri eḏi ruzi kwizi kwere kaṯi, kwiti kwuniŋnacar kinna mac, iti ilŋiiḏir gwu kinna mac, kwɔmne kwerraŋw a? 52 ner eŋnici, ner eca ŋwu: a kweḏi jaliilŋw kwiri tɔk a? naŋnini zi mamak ŋuluḏina ezinḏa ŋu: liɽi liti leṯiruḏa jaliil mac. 53 ner faḏi lere lere deŋgen ŋwuzi;
Ädrupii Yesu ro Mayi ta kote Nda ya
1 Ono vosi, Yesu abate Galilaya yasi, nda le kote abane Yuda yasi, tana drikaca'bai Yudai ro lau ana leyi nda ufune. 2 Tu karama Mutuguṛi rote lototi, 3 ta'doro ädrupii Yesu ro atayite ndäri ekye: “Nye'be vo ono ago nyoyi Yuda ya, tana oso'bai mivo kondreyi ŋgase nya ugu oyena robe. 4 'Diaza alo da'do tase nda ka ugu oyena kote ondro nda kole ndi yi unine kadoro owo. Nyeto ŋga kwoi ugu oyena bete ono, mi'ba 'bädri cini kuni ta miro!” 5 (Ca ädrupii ndaro mayi kote nda ya.)
6 Yesu atate ànyari ekye: “Tu kado märi esa ko drigba, oko tu cini ṛo kado ämiri. 7 Ya 'bädri ro niko osone ami lomvo, oko yana ka oso malomvo, tana ma ugu taiti anjioko taoye ànyaro orivoya koziro. 8 Nyùgu oyi ri karama ya, märi oyine karama ono ya i'do, tana tu gya maro esa dri ko.” 9 Nda kata ta ono te oko nda rite Galilaya ya.
Yesu Karama Mutuguṛi roya
10 Oyi ädrupii ndaro ro karama ya vosi ko, Yesu oyi kpate, caoko nda oyi kote ŋbelero, oko ndrwiro. 11 Drikaca'bai Yudai ro uguyi nda uṛite ni karama ya. Ànya ejiyitate ekye: “Nda eŋwaro ya?”
12 Ugu ta wayawaya amba atate ta ndaro ta lowa lako. Lidri rukä ka ata ekye: “Nda mano kado yi.” Azakana atate ekye: “Hwa, nda ka lidri wiri.” 13 Oko 'diaza ata ta ndaro kote ŋbelero, tana ànya turiro ni drikaca'bai Yudai ro ri.
14 Karama te ti okyene oko Yesu oyite Yekalu ya ago eto ŋgaemba te. 15 Drikaca'bai Yudai ro a'dote larolaro ro amba ago atayite ekye: “Mano ono koyi ko cu vo tauni roya oko ko'debe ta unine amba ono eŋwanye ya?”
16 Yesu zatadrite ekye: “Tase mabe embana ono ko ŋgaemba ma modo ro, oko ikyi ni Lu se kezo mabe ono resi. 17 Nda se olebe tase Lu kolebe oyene anya unina ndi, kode tase mabe embana kikyi ni Lu resi kode ma ata drikaca ma modo rosi. 18 'Dise kabe ata drikaca modo ndaro rosi ka räṛu uṛi andivo ndaro ri. Oko nda se kolebe nda se kezo nda be ono orone ayani ni orivoya 'diri, ago nda ga kowe ko alona. 19 Musa ozo Ota te ämiri, nda ozo ko ya? Oko alo aza amiro ro Ota ko. Nyà ojo ma ufune etaya?”
20 Lowa zatadrite ekye: “Mi orivoya demona be mi ya. A'di ka ojoni mi ufune ya?”
21 Yesu zatadrite ekye: “Maye talaro ro alo te, ago ami cini nyà'dote larolaro ro. 22 Musa ta ami te ŋgwàagoro amiro olone ŋbiṛiro (caoko ko ni Musa owo oko zutui amiro eto tana ni), ago nyà ŋgaga olo ŋbiṛiro Sabata si. 23 Ondro alo ŋgaga te ŋbiṛiro Sabata si anjioko Ota Musa ro epere kote, tana e'di ami kyilaro mabe tase mede lidri be Sabata si ono rota niya? 24 Nyè'be vureope taŋgye oyeako si 'do ago mìpe vure endaro taŋgye oyesi ayani.”
Inye'do Nda Mesiya owo ya?
25 Rukä lidri Yerusalema ro ro atate ekye: “Inye'do ono ṛoko mano se drikaca'bai kayibe ojo ufune owo ya? 26 Mìndre! Nda ka ugu ata ṛo miamba ya, ago ànya atayi ta aza kote nda lomvo. A'dona ànya nite endaro nda ni Mesiya owo ya? 27 Oko tuse Mesiya kabe ikyi, 'diaza unina ko nda ni eŋwaro. Ago ama cini mä̀ni vose mano ono kikyi ni kigyesi ndi.”
28 Ondro Yesu kate miemba Yekalu ya oko nda atate ṛo ṛeṛe ekye: “Inye'do mìni ma ndi endaro ago mìni vose mikyibe ni kigyesi ndi ya? Mikyi kote drikaca modo maro rosi. Caoko, nda se kezo mabe ono ni ŋgye. Mìni nda kote, 29 oko mäni nda ndi, tana mikyi ni nda resi ago nda ezo ma ni.”
30 'Dooko ànya ojoyite nda urune, oko 'diaza alo do drí kote nda lomvo, tana tu ndaro esa ko drigba. 31 Oko amba ni lowa lakosi mayite nda ya ago atayite ekye: “Ondro Mesiya kikyibe nda oyena talaro ro gi'da ndrani mano ono risi ya?”
Azo Vookwa'bai te Yesu Urune
32 Parusii kerite lowa ka ugu ŋgase kwoi tana wayana ta Yesu rota oko, ànya ndi kohanii 'desi be zoyi rukä vookwa'bai rote nda urune. 33 Yesu atate ekye: “Marina 'da ami yibe gafere madaro, ago 'dooko moyina 'da lozo nda se kezo mabe re, 34 mìṛina ma 'da oko nyùsuna ma ko, tana mìnina ko oyine vose ma'dona 'da kigye ya.”
35 Drikaca'bai Yudai ro atayite ànyavoya ekye: “Nda kaoye oyine eŋwaro ämäri ko nda usune ya? Nda le oyine 'bakici Giriki ro se lidri amaro kabe ori kigye ya ago Girikii embane ya? 36 Nda ka ata ekye mä̀ṛina yi 'da oko mùsuna yi ko, ago mä̀nina ko oyine vose ya'dona 'da kigye ya. Nda usu ta e'diro atane inye ya?”
Golo Gyi Adri Ozoro
37 U'du ädu parandra karama rosi oko Yesu edrete kuru ago atate ṛeṛe ekye: “Nda se gyilu be beṛo ikyine mare ago kumvu robe. 38 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: ‘Nda se kabe taoma ma ya golo gyi adri ozoro udina ndi ya ndaro yasi.’ ” 39 Yesu ka ono ta Tori ro atana, se ànya se komabe nda ya ka oyebe urune ono. Tu gi ana si ozo Tori drigba ko'de, tana eŋga Yesu drigba ko dri a'do 'desi ya.
Rulonyi Lidri Lako
40 Rukä lidri ro lowa lako keri nda te ta ono atavoya oko atayite ekye: “Endaro mano ono orivoya nebi yi!”
41 Azakana ekye: “Nda ni Mesiya owo!”
Oko azakana ekye: “Mesiya ikyina ko ni Galilaya ya! 42 Taegyi katabe ekye Mesiya ikyina 'da ni zelevo 'Bädri'ba Dawidi ro yasi ago ätina 'da Beteleme ya, 'bakici se Dawidi rite kigye ya.” 43 Ago rulonyi a'dote lowa lako ta Yesu rota. 44 Rukäna le nda urune, oko 'diaza alo do drí kote nda lomvo.
Taomaako Drikaca'bai Yudai ro ro
45 Ondro vookwa'bai kogoyite kovole oko, kohanii 'desi ndi Parusii be ejiyi ànya te ekye: “Nyèzi nda kote etaya?” 46 Vookwa'bai zayitadrite ekye: “'Diaza ata kote oso mano ono ronye!”
47 Parusii ejiyitate ekye: “Nda mäyu ami kpate ya? 48 Mìnibe alo aza drikaca'bai ro kode alo aza Parusii ro ma te nda ya ya? 49 Lowa ono ni Ota Musa ro ko, ago ànya te orivoya latri Lu ro zele!”
50 Alo aza Parusii ro Nikodema orivoya lau, ni mano se oyi kätina be Yesu ondre owo. Nda atate azii ri ekye: 51 “Ota amaro voro mä̀nina ko vure 'diaza ro opene käti ta ndaro eri ako ago tase nda koyebe uniako.”
52 Ànya zayitadrite ekye: “Mi kpa ni Galilaya ya ya? Nyetenyi Taegyi ago minina ndi nebi aza efo ko ni Galilaya ya.” [ 53 'Dooko 'dicini oyite 'bäru.