aza 19
bilaaṯuz, muŋw gwu ṯiŋaci yahuuḏa Yecuŋw lu
1 na ṯa bilaaṯuz ṯiŋa Yecuŋw lu, ner ipii zɔṯ gi, 2 na ezgar emme yugwia kura, kaka taŋgi teḏi ŋeleny, ner oɽaci kinda, ner oɽaci kireti kete kori tɔk. 3 eṯir ila nanuŋw gwu, eṯir eca ŋwu: a ŋgwa fa ta, Melik kweḏi yahuuḏ! ner ipii yerge yi ki yeyna tɔk.
4 na bilaaṯuz ru par kwokwony, nuŋw zi eca ŋwu: izarṯi nyi ŋgwu kwumulicaŋazi ŋunduŋwu mindaŋ ezelŋe kwiti kwinḏacanyi kaṯiya kere duŋgwun-na mac. 5 ṯaŋwu, na Yecu ru par, kwukinna taŋgiŋi teḏi yugwi kinda, nuŋw kenne kireṯi kori. nezi bilaaṯuz eca ŋwu: izarṯi, Kwor ŋgwu. 6 ma ṯa leleny leḏi yiziiz eze, laŋɽa li, ner miḏiḏi kwola ŋuma ŋi, ner eca ŋwu: ṯigreḏi, ṯigreḏi ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu. nezi bilaaṯuz eca ŋwu: miḏir ŋaŋa, a ṯigreḏa ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu, kaka iti inḏacanyi gwu kaṯiya kere mac duŋgwun-na. 7 na yahuuḏ eŋnici, ner eca ŋwu: nyiŋa ta leḏi kuruu kete, keḏi gwu iɽinyaḏa, kaka ruzaŋw gwu rɔgwɽɔ ruŋwun Tor teḏi Allah. 8 mezi bilaaṯuz neŋne ŋu, nuŋw emba ṯenye ṯeṯec, 9 nuŋw enḏi kwokwony ki muḏiriya, nuŋw eca Yecuŋw ŋwu: a kweḏi ṯakaŋw kwiri? na Yecu nani ṯirṯir. 10 na bilaaṯuz eca ŋwu: ati kwenyi andaci pa ŋiɽaŋali ŋere a? ati kwilŋiicanyi, eḏari: nyi kweḏi zulṯa eḏefrici ŋaŋwu, nenyeḏi zulṯa eḏi ṯigreḏa ŋaŋwu ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu a? 11 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: eŋgir ŋa ere inḏeḏa zulṯa kweḏi kindalaŋw mac, eŋgere eḏi zulṯa kwere duŋgwinyi la mac. ŋwu ṯaŋwu, ŋgwa kwiilenyi nani ŋa gwu, kwunderṯa kwuṯemḏiŋa la kaṯi gi. 12 na gwu ṯa bilaaṯuz naŋni eḏefrici. lakin na yahuuḏ miḏiḏi kwola eṯir eca ŋwu: ma efrici kworu ŋgwu, na a liti liri ma ŋumaḏi gezar gi mac. muŋw ruzi kwere rɔgwɽɔ ruŋwun melik, eṯuŋw upupuḏaci gezarŋw ŋiɽaŋali lu. 13 ma ṯa bilaaṯuz neŋne ŋiɽaŋali ŋu, nuŋw ruwezi Yecuŋw lu par, nuŋw nanalu kwurzi la kweḏi zeyria, kezir wudaɽmaḏir lu yal yi, wece yahuuḏ jabbaaṯa. 14 na lamin kla leḏi ogwumlu liri, eḏi ma kuruu keni ṯiṯamḏa ŋiɽany nani, na kaŋwun-na orɔ. nuŋw eca yahuuḏa ŋwu: izarṯi, Melik kwalu. 15 ner miḏiḏi kwola, ner eca ŋwu: ire kiṯay, ire kiṯay, ṯigreḏi ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu. nezi bilaaṯuz eca ŋwu: ŋazi fa ta eɽenyje Melik kwalu a? na leleny leḏi yiziiz eŋnici, ner eca ŋwu: nyiŋa liti leḏi melik kwere kwir ter mac. gezar kwiri ṯa dak. 16 nuŋw zi ṯa ṯiŋaca lu nyiḏak eḏi ṯigreḏa ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu.
Yecu, mer gwu ṯigreḏa ŋwuɽi la
ner miḏa Yecuŋw, ner gi ele kiṯay; 17 nuŋw ru, kwapina ŋwuɽi ŋwuŋwun ŋwuɽmɔḏalu eḏi ŋi ele kezir weni ezir weḏi kurkony, wece yahuuḏ, juljuṯa. 18 ner gwu ṯigreḏi ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu, ner li nani nden lir ter ner zi kəmi ki yəni, na Yecu nani keligeny-na. 19 na bilaaṯuz lɔ ŋiɽaŋali nuŋw zi allazi ŋwuɽi la, ŋenu ŋwu: Yecu kweḏi nazraŋw, kwir Melik kweḏi yahuuḏ. 20 na yahuuḏ yuru orti ŋiɽaŋali ŋu, kaka naniza gwu ezir wutigreḏir gwu Yecuŋw meḏiina ketok, na ŋwuli lɔḏine kandiza gi keḏi yahuuḏ, na keḏi ruumaani, na keḏi yunaani tɔk. 21 na ta leleny leḏi yiziiz yeḏi yahuuḏ andaci bilaaṯuzŋw, ner eca ŋwu: eti zi luḏi mac ŋeni, kwiri Melik kweḏi yahuuḏ, luḏi zi ŋeni: kwetari, nyi kwiri Melik kweḏi yahuuḏ. 22 nezi bilaaṯuz eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: ŋimenyji lɔ, er ta nani.
23 mer ṯigreḏi Yecuŋw ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu, na yezgar dimi yireṯi yuŋwun, ner zi uɽeḏa-na kwaɽŋan eḏi zi afi yere yere, na kwofan tɔk. na kwofan kwiti kweḏi yafa mac. 24 ner ta andazina deŋgen-na wuɽe-wuɽeny, ner gi ari: er emba ere undeḏi-na mac, er upi ŋwɔḏrɔma, er zi eze, ŋwudallu ŋweni eya. ner ṯa orɔ ŋwu, eḏi rataḏi ŋeni ŋuluḏina, ŋaruŋw:
ner kanni yireṯi-na yinyi,
ner upici kwofan kwinyi ŋwɔḏrɔma.
25 nezi ṯa ezgar erri ŋwu dap. ner rillazi ŋwuɽi kworɔ keṯɔk, ŋwunani gwu Yecu la, lenyin-ŋa eŋgen gi kwir kwaw kweni maryam, kwir kwaw kweḏi kuluuba, na maryam majdaliiya tɔk. 26 ma gwu ṯa Yecu eze lenyin, na meḏgen kwurillu keṯɔk, kwamɽaŋw, nuŋw eca lenyin ŋwu: kwaw kwalu, izaṯi, tiɽŋelu tɔŋwa tiri ṯa kru. 27 ta, nuŋw eca meḏgen ŋwu: izaṯi, lanyalu kwɔŋwa kwiri ṯa ŋgwu. na meḏgen ŋgwa mulḏani ki lomur ṯa kla tuc, nuŋw gi ele duənu duŋgwun.
28 kwaḏan ta, ilŋiica gwu Yecu kwɔmne tatap kwumɔrataḏi, nuŋw ari: owḏa wumenyi ye; mindaŋ eḏi ma ŋiɽaŋal rataḏi tatap ŋuluḏina. 29 na tonyɔ nani, turena khall-na tiketar lu kinaŋw. ner oɽazi kwɔmne-na eḏi zi gi aka, ner zi ṯiŋaḏa lufuru li kworɔ. 30 ma ṯa Yecu ii khall, nuŋw ari: ŋimɔ rataḏi. nuŋw irrazi ndalu, nuŋw ṯiŋaḏa ṯigɽima ṯuŋwun.
mer gwu ṯugwi kireji gi, na ṯaniḏa ṯuŋwun
31 na lomur klu orɔ leḏi ogwumlu, na gwu ṯa yahuuḏ ere naŋni yaŋna eḏi nani ŋwuri la ki lamin leni zabiṯ mac, kaka eni gwu lamin kla leni zabiṯ lupa. ner uṯizi bilaaṯuzŋw lu, ner eca ŋwu: eḏir zi agraḏa ŋwara, er dimi yaŋna kiṯay. 32 na ṯa yezgar ila, ner agraḏa ŋwara ŋweḏi kwete kerreny, na ŋweḏi ŋgwa kwuḏaḏu tɔk, liṯigreḏir zi li. 33 mindaŋ mer ila nani gwu Yecu, mer eze kwumay, ner ere agraḏa ŋwara mac. 34 na ṯa kwete kweḏi ezgar ṯugwi kireji gi ki ṯuɽma la, na ŋin ira tuc, ŋaw ŋi-na. 35 ŋgwa kwumeze, kwunderṯa kwumɔ ŋi unḏi ki, na ṯunḏiza ṯuŋwun ki eni rerem, ŋilŋiicaŋw zi ŋundu andizaŋwzi ŋirlalu eḏi zi emni ŋaŋa tɔk. 36 na ṯa ŋiɽaŋal orɔ ŋwu, ner rataḏi ŋuluḏina, ŋaruŋw:
kwiti kwer kiici liaŋi lere mac,
37 na ŋir ter ŋuluḏina, ŋaruŋw:
kwer ecice ŋgwa kwumer ṯugwi.
38 kwaḏan ta na yuzif kweḏi ar raamaŋw, kwirir Yecu gi ŋumaḏi ŋejmeṯi, kaka ṯinyaŋw gwu yahuuḏa, uṯizi bilaaṯuzŋw lu aŋna yi lu weḏi Yecu, eḏi dimi kiṯay. na bilaaṯuz emni. ṯaŋwu ner ila, ner dima aŋna weḏi Yecu kiṯay. 39 na nikudimuz ila tɔk, kwapa kwuḏɽula rɔṯla ruɽi-ṯɔɽɔl-wri-ṯuḏni (75), kwir murr kwulagḏina kwɔmne gi kwete kwiɽi; kwunderṯa kwumila lamin lete kerreny nani gwu Yecu kilikelu. 40 ṯaŋwu ner dimi aŋna weḏi Yecu, ner pezi yireṯi nana yimri-na, kwuḏɽul gi, kaka əḏya weḏi yahuuḏ weṯir yi aniḏizi. 41 kezir wuṯigredir gwu, na gwu jineyna nani, na ṯimamu nani ṯiaŋ ki jineyna-na, ṯiti ṯanaḏir gwu kwizi kwere kinna mac. 42 kaka nani gwu ṯimamu keṯɔk, ner ogwumlu lir yahuuḏ ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi zabiṯ kwinḏi eḏi nani ŋurpu ŋgwa, ner gwu aniḏa.
1 'Dooko Pilato ozo otate, äru Yesu te ago äkyu nda te. 2 Kyila'bai 'diyi tagyia teni kukyi yasi ago ànya soyi te drî ndaro ya; 'dooko ànya soyi boŋgo runduṛuro lärimiro te nda lomvo. 3 Ago ikyiyite nda re ago atayite ekye: “Miri madaro 'Bädri'ba Yudai ro!” Ago ànya oyiyite cayi nda te.
4 Pilato gofote tesi kpa to'di ago atate lowa ri ekye: “Mìndre, molofona nda 'da tesi amire ondrene ämiri anjioko mäni kote ta aza usune nda koziza.” 5 Ago Yesu efote tesi, so tagyia kukyi rote ndi boŋgo lärimiro runduṛu robe. Pilato atate ànyari ekye: “Mìndre! Mano ono orivoya ni no!”
6 Ondro kohanii 'desi ndi vookwa'bai Yekalu robe kondreyi nda te oko, ànya treyite ekye: “Nyoto nda! Nyoto nda!”
Pilato atate ànyari ekye: “Mìru nda, nyòto nda, musu ta aza ko nda koziza.”
7 Lowa gozatadrite ekye: “Ama orivoya ota be se katabe beṛo ndäri odrane, tana nda 'ba yi te a'done Ŋgwa Lu ro.”
8 Ondro Pilato keri ta ono te oko, nda turi te ndra. 9 Nda gocite zo'desi miri roya ago eji Yesu te ekye: “Nyikyi ni eŋwaro ya?”
Oko Yesu zatadri kote. 10 Pilato atate ndäri ekye: “Nyata ko mari ya? Mindre, ma drikaca be mi onjine ago kpa mi otone.”
11 Yesu zatadrite ekye: “Nya'dote drikaca be mädri gialo tana ozote miri Lu si. Ago mano se kozo mabe miri orivoya taenji kozi takozi robe.”
12 Ondro Pilato keri ta ono te oko, nda ojote liti uṛine Yesu onjiza. Oko Yudai gotrete ekye: “Ondro nyonji nda te dritai ro anjioko mi ko orivoya bereazi 'Bädri'ba Roma ro! 'Diaza se kabe ata yi o'ba si 'bädri'ba ro ka ogbo 'Bädri'ba Roma robe!”
13 Ondro Pilato keri ata kwoi te oko, nda lofo Yesu te tesi ago rite vuru giti vureopero dri vose äzite “Obeobero Kuni si Toŋgo” ana ya. (Kala Ebere si ävuruna “Gabata.”)
14 Te oso kitudiri ronye teinye Karama Lävu Odra ro etoako. Pilato atate lidri ri ekye: “'Bädri'ba amiro ni no!”
15 Ànya gotreyite ekye: “Mifu nda! Mifu nda! Nyoto nda!”
Pilato eji ànya te ekye: “Mile märi 'bädri'ba amiro otone ya?” Kohanii 'desi zayitadrite ekye: “'Bädri'ba se ama be sina toto ni 'Bädri'ba Roma ro!” 16 'Dooko Pilato ozo Yesu te ànyari otone.
Oto Yesu te
(Matayo 27:32-44Marako 15:21-32Luka 23:26-43)
Ago ànya ruyi Yesu te. 17 Nda fote tesi, ugu taka ndaro uŋgyite, ago ikyite “Vo Kowa Drî ro” roya oso äzibe ronye. (Kala Ebere si äzite “Gologota.”) 18 Ànya otoyi nda te lau; ago ànya otoyi lidri ritu azaka kpa, lamadri ritu yasi, Yesu orivoya lakole ànyaro ya. 19 Pilato egyitate ago a'bate taka dri ekye: “Yesu Nazareta ro, 'Bädri'ba Yudai ro,” 'doni tase nda kegyibe owo. 20 Lidri amba zite, tana vose oto Yesu be kigye ko lozo ni 'bakici resi. Egyi tase ana te kala Ebere, Latina ndi Giriki be rosi. 21 Kohanii 'desi atate Pilato ri ekye: “Nyegyi ko mikye: ‘'Bädri'ba Yudai ro,’ oko, nyegyi mikye manona ono ata ṛoni ekye: ‘Ma 'Bädri'ba Yudai ro.’ ”
22 Pilato zatadrite ekye: “Tase megyite kori egyite ronye.”
23 Ondro kyila'bai kotoyi Yesu te oko, ànya ruyi boŋgo ndaro te ago lonyiyi ànya te su, kyila'ba alo ri alo. Ànya ruyi boŋgo runduṛuro kpate, se a'dite kpäkualo boŋgo uvuro sina loseako kpakyi 'do be. 24 Kyila'bai atate iyivoya ekye: “Mì'de mòtowa ko, mì'de mavo vodo andre robe a'dona a'di ri.” Ono a'dote tana ko'ba taegyi robe a'done ŋgye, se ekye:
“Ànya lonyiyi boŋgo maro te ànyavoya
ago voyi vodo te boŋgo runduṛuro maro ta.”
Ago ono ni tase kyila'bai koyebe owo.
25 Ago endre ndaro, endreŋwa endre ndaro ro, Maria toko Kelopa ro ndi Maria Magadalene be ugu edrevoya loto taka Yesu ro re. 26 Yesu ndre endre ndaro ndi taeri'ba se nda kulube te edrevoya lau oko, nda atate endre ndaro ri ekye: “Nda orivoya ŋgwa miro.”
27 'Dooko nda atate taeri'ba ana ri ekye: “Anya orivoya endre miro.” Ṛoni tu gi ana si taeri'ba ana ru anya te orine 'ba ndaro ya.
Odra Yesu ro
(Matayo 27:45-56Marako 15:33-41Luka 23:44-49)
28 Yesu nite anjioko yauono ande ŋgacini te; ago tana ko'ba taegyi robe a'done ŋgye, nda atate ekye: “Ma gyilu be.”
29 Ago lakaza orivoya lau, twi vino lagye fere robe; ago aso lifo te vino ya a'bate ce ice se äzibe usopa ana ro dri, ago eŋgate a'bate kala ndaro ya. 30 Yesu vu vino te ago atate ekye: “Ta kyete!” 'Dooko nda edi dri ndaro te ndi drate.
Ä'di Lama Yesu rote Äzu si
31 'Dooko drikaca'bai Yudai ro ejiyi Pilato te ta ozone lidri se otobe kai pa nayi aga robe, ago äru avonayi robe vuru ni taka drisi. Ànya ejiyi ta ono te tana te U'du njidrialo yi, ago ànya leyi ko avo ri orine taka dri Sabata si, tana Sabata gi kabe ikyi ono orivoya tu alokado yi. 32 Ago kyila'bai oyiyite gayi pa mano käti ago mano kinjo aza se otobe Yesu be ana rote. 33 Oko ondro ànya kikyite Yesu re oko, ànya ndreyite nda dra ṛote nja, ago ànya gayi pa ndaro kote. 34 Caoko, alo aza kyila'bai ro so äzu ndaro gwo lama Yesu roya, ago dori kari ndi gyi be reṛote tesi. ( 35 Nda se kondre tase ka'dobe ono te pe tana te, tana mìma robe kpa. Tase nda katabe orivoya ŋgye, ago nda ni ndi anjioko nda ka taŋgye ope.) 36 Aye ta ono te tana taegyi ka'do robe ŋgye se ekye: “Kowa alodi ndaro aza ogone i'do.” 37 Ago taegyi aza ka ata ekye: “Lidri ondrena vo 'da nda se ànya ku'dibe ana dri.”
Ose Yesu ro
(Matayo 27:57-61Marako 15:42-47Luka 23:50-56)
38 Ono vosi Yosepa se ni 'ba'desi Arimatayo ro yasi ana eji Pilato te ndäri avo Yesu ro uŋgyine. (Yosepa orivoya oso'ba alo aza Yesu vo ro, oko ndrwiro, tana nda orivoya turi ro ni drikaca'bai Yudai ro ri.) Pilato atate ndäri nda unina ndi avo uŋgyine, ago Yosepa oyite ndi ŋgyite.
39 Nikodema, se kätina oyite Yesu ondrene ŋgäkyi si ana oyite Yosepa be nda ru ŋga ŋgutruro ojona oso ya gäbä ro kama alo (100), dro'bedro'bero koto'boŋwà tägyi ŋgutruro ndi aloa be si te. 40 Lidri ritu ono ŋgyiyi avo Yesu rote ago vuyite boŋgo 'bilindriro si ŋga ŋgutruro si oso la'bi Yudai ro avo osero ronye. 41 Ämvu aza orivoya vose äfu Yesu be kigye ana ya, ago 'bu to'di orivoya kigye se ase 'diaza driko kigye. 42 Tana ṛo orivoya u'du se käti ni Sabata ri yi ago tana 'bu orivoya lototi, ànya seyi avo Yesu rote lau.