aza 18
Yecu mer gwu miḏa
1 ma Yecu andazi ŋiɽaŋali ŋu ta, ner ru limeḏgen li, ner ṯamḏu kufurṯa gi la keni kiḏruun. na gwu jineyna nani, ner gwu enḏi limeḏgen li. 2 na ŋgwa kwubɔŋwḏi, kweni yahuuza, elŋece ezir rac, kaka eti gwu Yecu-ŋa kindimiḏi limeḏgen li kinaŋw. 3 na yahuuza mulḏa ŋwuduŋw ŋwir yezgar laŋɽa li, ŋwuzazi leleny leḏi yiziiz-ŋa lifarzi li. ner ila kinaŋw ŋwɔmba ŋi, igə yi wir rɔɽɔ, kwɔmne gi-na kwapar ki rii-na reŋen. 4 ilŋiicazi gwu Yecu rac tatap ŋinḏi eḏerrini nanuŋw gwu, nuŋw zi kwumaḏa-na, nuŋw zi eca ŋwu: eya kwiri kwicaŋa? 5 ner eŋnici, ner eca ŋwu: Yecu kwiri, kweḏi nazraŋw. nezi Yecu eca ŋwu: nyi kwiri ta pa ŋgwu. na yahuuza, ŋgwa kwinḏi eḏi bɔŋwḏi, rilli ŋundu ŋali tɔk. 6 muŋw zi eca ŋwu: nyi kwiri ṯa pa ŋgwu, ner aɽi roɽu ri, ner irdi kureyu lu. 7 nuŋw zi ṯa andaci kwokwony, nuŋw zi eca ŋwu: eya kwiri kwicaŋa? ner eca ŋwu: Yecu kwiri, kweḏi nazraŋw. 8 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca nyu: nyi kwumɔŋazi pa andaci, na ŋazi eca ŋwu: nyi kwiri ṯa. menyi ṯa orɔ kwicaŋa, efricerzi klu er ele kiṯay. 9 eḏi gwu ŋiɽaŋal rataḏi, ŋa ŋandizaŋwzi ŋari ŋi ŋwu: kla limenyjinḏeḏa, kwiti kwumenyi ṯuzi kwere mac. 10 na zimaan buṯruz əɽi ṯii nuŋw alla kalala kapaŋw, nuŋw gi ipii kaḏaama keḏi kweleny kweḏi yiziiz, nuŋw uɽuḏəḏa kəni keḏi mini. na yiriny yeḏi kaḏaam yeni mulkuz. 11 na Yecu eca buṯruzŋw: aɽiza kalala kɔŋa kəl-na. tiṯra kru tinḏeḏa Papa, titi tenyi ri ii manya?
12 na ṯa kla lir ezgar zawiiz ŋali, laŋɽa li leḏi yahuuḏ, miḏa Yecuŋw, ner kəki. 13 ner mulica hannaanŋw kerreny, kwir kwuneyin kweḏi gayaafa-ŋa, kwir kweleny kweḏi yiziiz kiḏleyu ŋga. 14 na gayaafa orɔ kwumɔ eca yahuuḏa ŋwu: ŋiti ŋofḏana manya eḏi kwor kwutuput eyzi lizi.
buṯruz muŋw gwu nyindini Yecuŋw
15 na zimaan-ŋa kweni buṯruz romi Yecuŋw lu, meḏgen gi kwuḏaḏu, na meḏgen ŋgwa, kwilŋiiḏi kweleny kweḏi yiziiz, enḏi ki loz-na leḏi kweleny kweḏi yiziiz. 16 buṯruz ta, nuŋw rilli ogwur kworɔ par ŋgi la. ṯaŋwu na meḏgen kwuḏaḏu, kwilŋiiḏi kweleny kweḏi yiziiz, nuŋw ru par, nuŋw andaci tira tir kwaŋɽa kweḏi ogwur, nuŋw enji butruzŋw. 17 na kwaŋɽa ŋgwu eca buṯruzŋw ŋwu: a kwiri manja kwete tɔk kweḏi limeḏgen leḏi kwor ŋgwu a? nuŋw eca ŋwu: nyiti kwiri mac. 18 na yaḏaam-ŋa laŋɽa li rilli kinaŋw, lani igəni, uteḏir gwu wir ŋwurɔ, kaka iiḏi zi gwu kurun, na buṯruz rilli ŋundu ŋali, lanu.
19 na kweleny kweḏi yiziiz utizi Yecuŋw lu ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi limeḏgen, na ŋetuŋw zi andaci tɔk. 20 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: nyi kwumandaci ṯurmuna pɔrpɔr; etinyji ilŋiiḏini ki majma-na, na ki heykal-na tɔk, kezir weri gwu yahuuḏ rayḏi tatap duŋw, nenyji ere andazi ŋere ŋejmet ŋi mac. 21 ŋɔḏɔ ŋuṯizenyi ŋi lu? uṯizezi ŋi lu kla limenyji niŋnaci ŋa ŋandicanyji. ŋilŋiiḏir zi ŋecenyji ŋi ḏa. 22 muŋw zi ta andaci ŋu, na kwete kweḏi laŋɽa, kwurillu ketok, nuŋw ipii Yecuŋw kerge gi ki yeyna, nuŋw eca ŋwu: ŋofḏana ŋu eḏi ŋi eŋnici kwelenyi kweḏi yiziiz a? 23 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: menyjandaci ŋiki ta, andizazi ṯi. mer eni ŋizaw ta, nenyi ma ipeḏa kaḏa? 24 na hannaan ṯiŋaḏa Yecuŋw, kwukəkina, eḏi gayaafa-ŋa, kwir kweleny kweḏi yiziiz.
25 na zimaan buṯruz rilli, kwanica igəni. ner eca ŋwu: ŋa, a kwiri kwete tɔk kweḏi limeḏgen a? nuŋw nyindini, nuŋw zi eca ŋwu: nyiti kwiri mac. 26 na kwete kwunanir li ŋaḏaama ŋeḏi kweleny kweḏi yiziiz, kwirir kwor ŋali ŋiaŋga ŋgwa kwumɔ buṯruz uɽuḏəḏa kəni, eca ŋwu: nyi kwiti kwizaŋa ki jineyna-na ŋundu ŋali manya? 27 na buṯruz nyindini kwokwony, na kuḏugwɽi orrani tuc.
Yecu muŋw gwu nani ki yey-na yeḏi bilaaṯuz kwir muḏiir kweḏi ruumiyaŋw
28 ner mulḏa Yecuŋw nani gwu gayaafa eḏi gi ele muḏiriya. na ezir yi wiri. na yahuuḏ ere enḏi muḏiriya ŋunduŋa mac, eḏere ruŋi mac, mindaŋ er ami ye eḏneyaŋw weḏi kuruu keni ṯiṯamḏa ŋiɽany. 29 ṯaŋwu nezi bilaaṯuz ruweḏa nana par lu, nuŋw zi eca ŋwu: zekiya kweḏi aḏa kwiri, kwumulicaŋa kwor ŋgwu? 30 ner eŋnici, ner eca ŋwu: eŋgi kwizimini ŋgwu ere orɔ kwiki mac, eŋgir ŋa ere mulḏaḏa nana tɔk mac. 31 nezi bilaaṯuz eca ŋwu: mulḏir ŋaŋa, a ketize zeyria kuruu gi kalu. na yahuuḏ eŋnici, ner eca ŋwu: nyiŋa lende leḏi ŋuma eḏeca kwere hakwuma ŋiɽany ŋi. 32 na ŋiɽaŋal ŋandizazi Yecu, ner gwu ta rataḏi dap, ŋari ŋi ŋwu, ŋeḏi ŋiɽany ŋɔrɔtɔ ḏa ŋinḏuŋw ŋi eḏay.
33 na bilaaṯuz aɽiḏa kiininy muḏiriya nuŋw ornuti Yecuŋw, nuŋw eca ŋwu: a kwiri Melik kweḏi yahuuḏ a? 34 na Yecu eca ŋwu: ŋandizazi ŋu ŋeḏi rɔgwɽɔ rɔŋwa e, ya ŋeḏi lir ter ŋandicar ŋazi ŋeni nyi? 35 na bilaaṯuz eŋnici, nuŋw eca ŋwu: nyi kwiri yahuuḏi a? lizi lɔŋwa liri, leleny li leḏi yiziiz, limɔŋa mulḏaḏa nyuŋwu nana. aḏa kwerri ŋa? 36 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: ŋeleny ŋinyi ŋiti ŋiri ŋeḏi ṯurmun kḏu mac. eŋgi ŋeleny ŋinyi orɔ ŋeḏi ṯurmun kḏu, eŋgi nyi gwu lizi linyi tugwuḏaḏi la, eŋgi nyi yahuuḏ ere uzi rii nana mac. na zulṯa kweḏi ŋeleny ŋinyi kweḏi kunuŋw kwiti kwiri mac. 37 na bilaaṯuz eca ŋwu: a kwiri fa ta melik, a? na Yecu eŋnici nuŋw eca ŋwu: a kwumami andazuŋw ŋeni melik. ŋinderṯa ŋu ŋilŋaḏir nyi gwu, inḏinyi gwu ki ṯurmun-na tɔk, eḏi zi ŋi unḏizi ki ŋeni ŋirlalu. lere nyiḏak liti limɔniŋneḏa yəni mac eḏi zi ṯinyini ŋirlalu, leṯi nyi niŋnaci ṯɔgwɽɔ. 38 na bilaaṯuz eca ŋwu: na aḏa kwiri kweni ŋirlalu?
muŋw zi andazi ŋu, nuŋw ruweḏa yahuuḏa nana kwokwony, nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwende kwinḏaca kworu ŋgwu kaṯiya kere. 39 lakin, a leḏi əḏya wete weḏi yi kedici ŋaŋwuzi mabuuza kwete ki iid-na. a linaŋna nyi eḏi kedici ŋaŋwuzi Melik kweḏi yahuuḏ a? 40 ner upina kwokwony tatap, ner ari: kwunde kwiti kwiri mac, barabbaaz kwiri kwunaŋnanyi. na barabbaaz kwiri kwoɽam.
Uru Yesu ro
(Matayo 26:47-56Marako 14:43-50Luka 22:47-53)
1 Mätu ono oyena Yesu ri vosi oko, nda oyite taeri'bai ndaro be goloŋwa Kidrona tasi. Ämvu orivoya vo ana ya, ago Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite kigye. 2 Yuda, driozo'ba ni vo ana ṛote, tana tuna amba Yesu dro'berute lau taeri'bai ndaro be. 3 Ago Yuda oyite ämvu ana ya, ru gboko kyila'bai Roma'bai rote nda be, ago rukä vookwa'bai Yekalu ro se kohanii 'desi ndi Parusii be zoyite; ànya toyiyi lakaza kyila ro ago ruyi lamba te ndi gala be. 4 Yesu ni ŋga cini se ka oyebe a'done ndäri ṛote, 'dooko nda efote mileya ago eji ànya te ekye: “Nyà ugu a'di uṛi ya?”
5 Ànya zayitadrite ekye: “Yesu Nazareta ro.”
Yesu atate ekye: “Ma ni nda owo.”
Yuda, driozo'ba, edrevoya lau ànya be. 6 Ondro Yesu katate ànyari ekye: “Ma ni nda owo” oko, ànya shwete kovole ago 'deyite gyini dri. 7 Yesu eji ànya te kpa to'di ekye: “Nyà ugu a'di uṛi ya?”
Ànya atate ekye: “Yesu Nazareta ro.”
8 Yesu atate ànyari ekye: “Miti ta ṛote nja ämiri makye ma ni nda owo. Ondro, ka'do nyà ugu ma uṛi, mì'ba azaka se kwoi koyi.” ( 9 Nda ata ta ono te tana tase nda katabe ka'do robe endaro se ekye: “Täpi! Mije aza alo ànya se nyozobe märi ono ro kote.”)
10 Simona Petero, se ṛo bando be ana, eŋgye anya te ago ga ruindu'ba Kohani Fopara rote ga bi ndaro drígwo yasi te ätu. Ävuru ruindu'ba ana ro Maluku. 11 Yesu atate Petero ri ekye: “Miso bando miro kovole vona ya! Inye'do nyusu miro be ṛo ko märi kofo ruezaro se Täpi maro kozobe märi ono umvune ya?”
Yesu Ana Kandra
12 'Dooko kyila'bai Roma'ba ro ndi dri'ba ànyaro ota ozo robe ndi vookwa'bai Yudai robe ruyi Yesu te, embeyi nda te, 13 ago uguyi nda te käti Ana re. Nda ni ambago Kayafa ro, se ni Kohani Fopara yi ndroa ana si. 14 Ono ni Kayafa se edretabe drikaca'bai Yudai ro ri ekye ṛo orivoya kadopara beṛo 'di alo ri odrane lidri cini ta owo.
Petero Gakala Yesu rote
(Matayo 26:69-70Marako 14:66-68Luka 22:55-57)
15 Simona Petero ndi taeri'ba aza be sote Yesu vo. Taeri'ba se aza ana Kohani Fopara ni ṛote kado, ago nda cite Yesu be goko zo Kohani Fopara ro roya, 16 'dooko Petero rite tesi dereŋwa kala. 'Dooko taeri'ba se aza uniuniro Kohani Fopara ri ana gofote tesi, atate ŋguti se dereŋwa kala ana ri, ago oloci Petero te goro ya. 17 Ŋguti se dereŋwa kala ana atate Petero ri ekye: “Mi ṛo ko kpa alo aza taeri'bai mano ono ro owo ya?”
Petero zatadrite ekye: “Hwa, ma i'do.”
18 Ki'dwe i'dwe tawi, ago ruindu'bai ndi vookwa'bai be leruyi asi te iṛi si ago edreyite gbikyi lomvoigye, kayi ugu asi owi. Ago Petero oyite ago edrete ànya re, ka ugu asi owi.
Kohani Fopara Eji Yesu te
(Matayo 26:59-66Marako 14:55-64Luka 22:66-71)
19 Kohani Fopara eji Yesu te ta taeri'bai ndaro rota ago ta ŋgaemba ndaro rota. 20 Yesu zatadrite ekye: “Ondoalo matate ṛo miamba ya 'dicini ri, ŋgaemba cini maro ayete ṛo zoitaeriro yasi ago Yekalu ya, vose lidri cini ka kalaoto kigye ya. Mata ta aza alona ko ndrwiro. 21 Nya ma eji etaya? Nyeji lidri se keri ta maro be. Nyeji ànya tase mitibe ànyari ta; ànya niyi tase matabe te.”
22 Ondro Yesu katate nonye oko, alo aza vookwa'bai ro lau ana ca nda te ago atate ekye: “Mi'de be atane Kohani Fopara ri nonye etaya?”
23 Yesu zatadrite ekye: “Ondro ka'do mata ta aza te koziro, nyiti tana 'dicini noŋwa ono ri tana 'do e'diyi. Oko ondro tase matabe ono ndi taŋgye yi, mi'bi ma te etaya?”
24 'Dooko Ana zo nda te embeembero, Kayafa Kohani Fopara re.
Petero Gakala Yesu ro Kpate To'di
(Matayo 26:71-75Marako 14:69-72Luka 22:58-62)
25 Petero dri edrevoya lau ugu asi owivoya oko, 'di azaka atate ndäri ekye: “Mi ṛo ko kpa alo aza taeri'bai mano ono ro owo ya?” Oko Petero gakalate atate ekye: “Hwa, ma i'do.”
26 Alo aza ruindu'ba Kohani Fopara ro ro, diri mano se Petero koga bi na be ätu ana ro, ata ṛo ṛeṛe ejitate ekye: “Inye'do mandre mi ṛo ko nda be ämvu ya ya?”
27 Petero atate kpa to'di ekye: “Hwa.” Ago dori gogo pete.
Ezi Yesu te Pilato Kandra
(Matayo 27:1-2Matayo 11-14Marako 15:1-5Luka 23:1-5)
28 Ṛo kyenoŋboci kyenonosi oko äru Yesu teni zo Kayafa ro yasi ugute zo'desi miri ro wari'ba roya. Drikaca'bai Yudai ro ciyi kote zo'desi miri roya, tana ànya leyite andivo ànyaro o'bane wäṛiro la'bi voro, ta ŋgaonya karama Lävu Odra ro ro onyana rota. 29 Ago Pilato fote tesi ànya re ago ejitate ekye: “Nyà mano ono kicu ta e'di roya?”
30 Ànya zayitadrite ekye: “Aba mä̀nina ṛo ko nda ezine mire ondro aba nda koye ŋgakozi ko owo.”
31 Pilato atate ànyari ekye: “Ka'do inye andivo amiro mìru nda ago mìye vure ndaro ota amiro voro.”
Ànya zayitadrite ekye: “Ale ko ämäri 'diaza ufune.” 32 (Ono a'dote tana ko'ba tase Yesu katabe se nda kaka'da ta odra se nda ka oyebe odrane sina ana ro robe endaro.)
33 Pilato gocite zo'desi miri roya ago zi Yesu te, nda eji nda te ekye: “Mi orivoya 'Bädri'ba Yudai roya?” 34 Yesu zatadrite ekye: “Taeji ono gini miro kode 'di azaka iti ta ni miri ta maro ta ya?”
35 Pilato zatadrite ekye: “Nyusu miro be ma orivoya Yuda yi ya? Lidri modo miro ro ndi kohanii 'desi be ozoyi mi ni märi. Miye e'diyi ya?”
36 Yesu atate ekye: “Miri 'bädri'ba maro ro a'do ko 'bädri ono ro; ondro aba miri 'bädri'ba maro ro ka'do gwo 'bädri ono ro, oso'bai mavo oyenayi kyila ndi ma lagaza ni ma ozovoya drikaca'bai Yudai ro ri. Caoko, Hwa, miri 'bädri'ba maro ro a'do ko noŋwa!”
37 Ago Pilato eji nda te ekye: “Mi orivoya 'bädri'ba yi ya?”
Yesu zatadrite ekye: “Nyata te ŋgye mikye ma orivoya 'bädri'ba yi. Äti ma te ago mikyite 'bädri ono ya ta alo ono ta, ta taŋgye ro atane. Nda se kabe a'do taŋgye ro ka ta maro erina.”
38 Pilato ejitate ekye: “Taŋgye e'diyi ya?”
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Matayo 27:15-31Marako 15:6-20Luka 23:13-25)
'Dooko Pilato gofote tesi lidri re ago atate ànyari ekye: “Mäni kote ta aza usune nda koziza. 39 Oko oso ta la'bi amiro ro ronye, ondoalo ma kamba'ba onji ämiri tu karama Lävu Odra ro rosi. Inye'do mile märi 'Bädri'ba Yudai ro onjine ämiri ya?”
40 Ànya zayitadri ndaro te otre si ekye: “Hwa, ko nda! Màle Baraba!” (Baraba orivoya ŋgatopa'ba yi.)