aza 12
Yecu ma gwu maryam oraḏa beyṯanya
1 ki ŋwamin ŋwir nyirlil, iti ṯimayina kinna mac lomur ledi kuruu keni ṯiṯamḏa ŋiɽany, iid yi, na Yecu ila beyṯanya nani gwu liazar kwumɔŋw diɽa ki ŋiɽany-na. 2 ner gwu ketize ŋirina ŋizaw; na marṯa ogwumicelu, na liazar orɔ kwete kwinḏiraḏir gi keḏneya la. 3 na maryam dimi ŋila ŋifirli yiili ŋeni nardiin, ŋir minmin, roṯla wete. nuŋw zi enji Yecuŋw ŋwara nana, nuŋw firṯizi ŋwara nana owɽu yi, na wəŋ weḏi ŋila ipelu kufu-kufuk kiininy. 4 lakin na kwete kweḏi limeḏgen, kweni yahuuza izkaryuuṯi, ŋgwa kwinḏi eḏi bɔŋwḏi, andaci nuŋw zi eca ŋwu: 5 ŋila ŋu ŋɔḏɔ ŋiti ŋiliṯir zi kwuruuza kwitezir eḏinḏeda luwaya? 6 ŋandizaŋwzi ŋu, ŋiti ŋinaŋnaŋw ŋi ŋeḏi ŋi aŋraci luwaya mac, lakin urŋw gwu keni kwoɽam kweṯapi jizlana, eṯuŋw nyimi kwɔmne kweṯir imezi. 7 nezi Yecu eca ŋwu: duŋgwecer; ŋerraŋw zi ŋu eḏorɔ ŋeḏi lamin leḏi ṯaniḏa ṯinyi. 8 luway leṯinanni ŋaŋa li dɔk dɔk, ne nyi ta, nyiti kwunanni ŋaŋa li dɔk mac.
9 na yahuuḏ elŋece litezir, ner ari, ŋgwana gwu; ner ere ilizi Yecuŋw eḏeze ŋunduŋwu ṯuɽuk mac; linaŋna eḏeze liazarŋw tɔk, kwudiɽaŋw ki ŋiɽany-na. 10 na leleny leḏi yiziiz kitaḏa eḏeɽenye liazarŋw tɔk, 11 kaka, ŋiɽaŋal ŋi ŋuŋun, na gwu yahuuḏ yuru orlaḏa Yecuŋw nana ṯəmna ṯi.
Yecu muŋw gwu enḏi urzaliim kaka melik
12 ma ŋurpu ŋgwa orɔ, na ŋwuduŋw ŋwuru ŋwumila ki iid-na, mer zi neŋne ŋinḏi ŋi Yecu eḏila urzaliim, 13 ner agri ril reḏi ḏenḏe, nerele eḏi li biɽda ki ṯay, ner ariri ŋwu: hozanna, eḏuŋw ortanni ŋgwu kwinḏi yiriny yi yeḏi Kweleny, emba, Kweleny kweḏi izrayiil. 14 na Yecu inḏa teɽiŋgaŋi tir kamal, nuŋw gwu dallu la, kaka luḏinar gwu ŋeni ŋwu:
15 eṯiṯinya mac, tira teḏi ziyuun ŋw.
izari, Kweleny kwɔŋwa ŋgwa kwinḏi
kwelliḏi ki teɽiŋga la tir kamal.
16 nezi limeḏgen ere elŋe ŋu fitak mac; lakin, mindaŋ ma Yecu niini-na ta, ner zi ma ṯiŋayini ŋu, eḏari: ŋimerzi lɔ ŋu ŋeni ŋundu, na ŋinderṯa ŋimerzi errici ŋunduŋwu. 17 na ta ŋwuduŋw ŋwunanuŋw gwu-na ki lomur limɔŋw li ornuṯi liazarŋw eḏi ruda ki ṯimamu-na, diɽaŋw gwu ŋunduŋwu ŋiɽany-na, ner ŋi unḏi ki ŋeni ŋundu. 18 ŋwu ṯaŋwu, na lizi bindiḏi ŋundu ŋali tɔk, kaka niŋnarzi gwu, ŋimɔŋwzi erri ŋu ŋir ŋilim. 19 na gwu ṯa lifarzi andiza-na, ner ari, izarṯi, a lende limofḏani ŋiɽaŋal ŋi ŋere. kwumɔ ṯurmun kwaḏiḏa ndendeṯ.
ṯuṯalu ṯeḏi umam
20 ner nani lɔkwɔ deŋgen-na lir yunaani linḏi eḏi kwocelu ki iid-na. 21 ner ila nani gwu fiilibbuz kwir kweḏi beyṯzaydaŋw kweḏi jaliilŋw, ner uṯizelu, ner eca ŋwu: kwor kwalu, nyiŋa linaŋna eḏeze Yecuŋw. 22 na fiilibbuz ila, nuŋw andaci andaraawuzŋw; na andaraawuz-ŋa ila fiilibbuz gi, ner andaci Yecuŋw. 23 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: lomur limila le li nii Toru-na teḏi kwizigwunaŋ. 24 nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, ma lan lete ere biɽalu kureyu-na mac eḏi kiranalu, eṯuŋw ta nani lutuput ṯuɽuk; muŋw ṯa kiranalu, eṯuŋw ami riɽuŋw nyoru nyitezir. 25 muŋw amɽi kwere rɔgwɽɔ ruŋwun, eṯuŋw zi kiraza lu; na kweṯifirazi rɔgwɽɔ ruŋwun ki ṯurmun-na kḏu, kwunde kwiri kwe zi ami aŋracuŋw, mindaŋ er enḏi ki ŋimiiḏa-na ŋiaŋ ŋeṯi nanniḏa dɔk. 26 muŋw əkizi nyuŋwu kwere ŋɔḏɽor, eḏuŋw kwaḏiḏa nyuŋwu; na wenyi gwu nani, a gwu ṯa kaḏaam kinyi nani tɔk. muŋw əkizi nyuŋwu kwere ŋɔḏɽor, a Papa nii-na.
27 ne nyi apiri ṯugwori kire-kirem, ta nyi ma ari ḏa. Papa, kileḏenyi ki lomur la ṯa klu? beri. na ṯa ŋiɽaŋal orɔ ŋu ŋilaḏinyi gwu. 28 Papa, niiye keni yiriny-na yɔŋwa. na ṯɔgwɽɔ ermiḏa kilerena, nuŋw ari: yimenyji nii-na, ta enyji ma nii-na kwokwony. 29 na gwu ṯa ŋwuduŋw neŋne tɔk ŋwurillu kinaŋw, ner ari: lere liri lari-na. ner ari liḏaḏu: maleyka kwiri kwandica. 30 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: ṯɔgwɽɔ kḏu titi ṯinḏi ṯeni nyi mac, ṯinḏi keni ṯeni ŋaŋa. 31 er zi ketize leḏi ṯurmun kḏu hakwuma kirem; er allalu kwelenyi kweḏi ṯurmun kḏu kirem tɔk. 32 nenyi, menyi dirnini kureyu la eḏallani, enyji mulḏani nana tatap. 33 nuŋw zi andazi ŋu nda, ŋinḏuŋw ŋi eḏay, ŋɔrɔtɔ ḏa.
34 na ŋwuduŋw eŋnici, ner eca ŋwu: ŋiniŋnanyji kuruu-na ŋenu ŋwu, Kwruztu kweṯinanni dɔk, na aḏa kwiri pa, mindaŋ ari ŋa gwu, lazim eḏi Tor teḏi kwizigwunaŋ allani? eya kwiri ŋgwu kwir Tor teḏi kwizigwunaŋ? 35 nezi Yecu eca ŋwu: fori kwe gi nani-na kwɔkwɔ cukw. nani fori kinna daŋgal-na, inḏir gi, na e ŋazi ezir ere riimeḏa mac. ŋgwa kweṯele kirim-na, kwende kweṯelŋe ezir wetuŋw gwu ila. 36 nani fori kinna daŋgal-na, allaḏir fori rugwori nana, eḏi ma orɔ keni kwelle kweḏi fori.
lizi leḏi yahuḏiiyaŋw liira ṯəmna-na, na lɔkwɔ leḏi ṯəmna ŋejmeṯi
mezi Yecu andaci ŋiɽaŋali ŋu, nuŋw duŋgwa nuŋw zi lucineḏa. 37 erricaŋwzi ŋilima ŋitezir deŋgen-na, ner ta ere emni eḏalliḏa rugwori nana tɔk mac, 38 eḏi ma rataḏi ŋandizazi izaya, kwiɽi, ŋaruŋw:
Kweleny, eyaŋa liri limezemni ŋiniŋnarzi deŋgeri-na?
na eyaŋa liri limerzi ruweci loɽal lu leḏi Kweleny?
39 ner zi ṯa ere eḏi zi ŋuma mac eḏi zi emni: kaka andizazi gwu izaya kwokwony, ŋaruŋw ŋi ŋwu:
40 limɔŋw zi riimizi yey-na yeŋen, limɔŋw zi niŋneci rugwori reŋen,
mindaŋ er ere ami ezeŋw yey yi yeŋen mac,
er zi ere ami elŋeceŋw tɔk mac rugwor ri reŋen,
mindaŋ eḏi ma orla rugwori lu, enyji kileḏi.
41 ŋiɽaŋal ŋu ŋandizazi izaya, izaŋw gwu ŋiniṯi ŋuŋun, andicaŋwzi gwu ŋeni ŋundu tɔk. 42 ner ṯa alliḏa ŋunduŋwu rugwori nana luru leḏi lijowiṯ, lakin ner ere ruwene lu mac, ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi lifarzi, arir gwu ŋwu, mer zi andizalu pɔrpɔr, er nyji allalu ki majma-na, 43 kaka amɽar gwu eḏi zi lizigwunaŋ iɽi-na beṯen eḏi Allah la.
ŋiɽaŋal ŋimezi Yecu andazi pɔrpɔr ki lizi-na
44 na Yecu ofna ŋuma ŋi, nuŋw ari: kweṯinyi alliḏa ṯugwori nana, eṯuŋw ṯa ere alliḏa nyuŋwu ṯugwori nana mac, eṯuŋw eni kwalliḏaŋw tugwori nana kwuzanyi. 45 na kweṯinyi eze, eṯuŋw eze ŋgwa kwuzanyi. 46 nyi kwiri fori, nenyila ki ṯurmun-na mindaŋ muŋw alliḏa nyuŋwu kwere ṯugwori nana, ŋwere nani kirim-na mac. 47 muŋw neŋne kwere ŋiɽaŋali ŋinyi, muŋw zi ere miḏa mac, kwiti kwenyi hakwumi mac; kaka iti inḏi nyi gwu eḏi zi hakwumi kla leḏi ṯurmun mac, lakin keni, eḏi zi kileḏi. 48 ner nani ŋete ŋinḏi eḏi hakwumi ŋgwa kweṯi nyi derne, kwiti kweṯi miḏici nyuŋwu ŋiɽaŋali mac; ŋiɽaŋal ŋimenyjandazi, ŋinderṯa ŋinḏi eḏi hakwumi ki lamin leḏi kwaḏanŋw. 49 nenyji ere andazi zulṯa gi kwinyi mac; na ŋgwa kwuzanyi, keni Papa ŋundu, orɔ kwumenyi ellici amra ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi zi andazi, na ŋeḏi ŋi andazi aŋgwuru. 50 nenyi elŋece amra wuŋwun rac wiri ŋimiiḏa ŋiaŋ, ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk. ŋwu ṯa, ŋiɽaŋal ŋimenyji Papa andazi, ŋinderṯa ŋeṯinyjandazi.
Ada Ido te Yesu Dri Betaniya ya
(Matayo 26:6-13Marako 14:3-9)
1 U'du njidrialo teinye Karama Lävu Odra ro ri esaako oko, Yesu oyite Betaniya ya, 'ba Lazara, mano se nda adribe ni avo yasi ana roya. 2 Ànya edeyi ŋgaonya tandrwedri rote lau ndäri, se Marata induru teni; Lazara ni alo aza ànya se koriyibe tara'biza lomvo Yesu be kai ro owo. 3 'Dooko Maria ru kuru ŋga ŋgutruro se lagyena amba ana rote se edete cu ni nareda yasi, ndrite pa Yesu ro yasi, ago yo ànya te drikyiri anyaro si. Tägyi ndeṛindeṛiro ŋgaŋgutruro ro nde ya zo rote kpeye. 4 Alo aza taeri'bai Yesu ro ro, Yuda Isekariota; se ka oyebe ni drí ndaro ozone ana atate ekye: 5 “Tana e'di aba agye ŋgaŋgutruro ono ko mo'di kaci kama nätu si ago parata na ozo robe ati'bai ri niya?” 6 Nda ata ta ono te, ko ekye nda ti ta ati'bai rote, oko tana nda kugu yi. Nda ŋgyi gbolo parata rote ago ka andivo ndaro opana ni kigyesi.
7 Oko Yesu atate ekye: “Nye'be anya iṛe! Mi'ba anya koye ŋgase anya be sina ta tu ma osero rota. 8 Nyà'dona ondoalo lidri ati'bai robe ami lako, oko nyà'dona ko ondoalo ma be.”
Taäyi Lazara Lomvo
9 Oti lidri ro amba keriyi tate ekye, Yesu orivoya Betaniya ya oko, ànya oyite lau, ko toto ta Yesu rota oko kpa Lazara ondrene, se Yesu kadribe ni avo yasi ana. 10 Ago kohanii 'desi rayitate kpa Lazara ufune, 11 tana ta ndaro si amba Yudai ro kayite ànya ogazo ago kayite taoma Yesu ya.
Eci Yesu ro Riyä 'Desi si Yerusalema ya
(Matayo 21:1-11Marako 11:1-11Luka 19:28-40)
12 Tu kinjo si oko lowa amba se ikyibe Karama Lävu Odra ro roya eriyitate ekye Yesu kate ikyi Yerusalema ya. 13 Ago ànya ŋgoyi gwoṛi ice okyi ro rote ago foyite tesi dri ndaro utune, uguyi totrete ekye: “Nyäräṛu Lu! Lu käṛu nda se kabe ikyi ävuru Opi roya! Lu käṛu 'Bädri'ba Yisaraele ro!”
14 Yesu usu doŋgyi te ago rite driigye mute sina, oso se taegyi katabe ronye ekye:
15 “Nya'do ko turi ro, lidri Yerusalema ro!
Mìndre 'bädri'ba amiro kate ikyi,
kezi imu doŋgyi ombato'diro dri.”
16 Sedri käti, taeri'bai ndaro niyi ta ono ko; oko ondro eŋga Yesu te 'desi ya oko, tana egate ànya dri anjioko taegyi ata ono ṛo ta ndaro ta ago anjioko ànya yeyi ta ono te ta ndaro ta.
17 Lidri se a'dobe Yesu be tuse nda kuzi Lazara teni 'budri yasi ago adri nda teni avo yasi ana itiyi tase ka'dobe ana te. 18 Ono ni tase lowa 'debe drî ndaro utune owo; tana ànya eriyite nda ye talaro ro ono ni. 19 'Dooko Parusii atate azi ri ekye: “Mìndre kadri, takado aza efo ko cu ämäri. Mìndre, 'bädri cini kate ugu oso nda vo!”
Girikii Azaka ka Yesu Uṛi
20 Rukä Girikii ro orivoya ànya se koyiyibe Yerusalema ya mätune tu Karama Lävu Odra ro rosi ana lako. 21 Ànya oyiyite Filipo re (nda se ni Betesaida Galilaya ya yasi) ago atayite ekye: “'Desi, màle Yesu ondrene.”
22 Filipo oyite ago iti tana te Andarea ri, ago ànya riti oyiyite ago itiyi tana te Yesu ri. 23 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Tu esate yauono Ŋgwa Lidri ro oroza ndra. 24 Ma ugu taŋgye iti ämiri; keci kyifo ro orina ndi iṛe keci alo ro e'be gialo arina lutu gyini ya ago odrana lutu. Ago ondro kodrate oko, owana keci ndi amba. 25 Nda se kabe adri modo ndaro ro lu ijena 'da; nda se yana kabe oso adri ndaro lomvo 'bädri ono ya ätina anya ndi le adri äduako ya. 26 Nda se kolebe ruindune märi beṛo osone mavo, tana ruindu'ba maro orina 'da mabe vose mabe kigye ya. Ago Täpi maro orona 'dise kabe ruindu märi 'da.
Yesu Ata ta Odra Ndaro rote
27 “Yauono ya maro ka loŋga; ago matana makye e'di ya? Matana te makye: ‘Täpi mi'ba tu ono kikyi ko märi ya?’ Hwa, oko 'doni tase ma'debe ikyine tana ro owo; tana moyi robe tu ruezaro ono yasi. 28 Täpi nyezi taoro ävuru miro ri!”
'Dooko ata ta teni vo'buyakuru yasi ekye: “Mezi taoro te rigye, ago mayena kpa ndi to'di inye.”
29 Lowa se kedrebe ana eri atate, ago rukä ànyaro ata tana te ekye, 'bu hwe ni, ago azakana ekye, “Malaika atani ndäri!”
30 Oko Yesu atate ànyari ekye: “Ata se atabe ono ko ta maro ta, oko ta amiro ta. 31 Yauono tu esate vure 'bädri ono ro opeza, yauono miri'ba 'bädri ono ro avona 'da. 32 Ondro eŋga ma te kuru ni gyinidri oko, mesena lidri cini 'da märi.” ( 33 Ta ono ata si nda ka'da odra se nda koyebe ruezane ono tana te.)
34 Lowa zatadrite ekye: “Ota amaro ititabe ämäri ekye Mesiya orina 'da äduako. Oko, mi'de gwo atane mikye beṛo Ŋgwa Lidri ro eŋgane kuru eŋwanye ya? Ŋgwa se Lidri ro ono a'di owo ya?”
35 Yesu zatadrite ekye: “Ŋgaeyi a'dona 'da ami lako tuna fere. Ami dri ŋgaeyi be ono nyùgu aba ri liti amiro ya, tana ukyi vouni ota ami 'da; tana nda se kabe aba vouni yasi ni vose nda ka ugu oyi kigye ko. 36 Mìma ŋgaeyi ya, 'dooko, ami dri ṛo anya be, tana nyà'do robe lidri ŋgaeyi ro.”
Taomaako Lidri ro
Ta ono atana Yesu ri vosi oko, nda oyite ago da'do andivo ndaro teni ànyari. 37 Nda ye talaro ro ca amba ànya milesi oko, ànya mayi kote nda ya, 38 tana tase nebi Yesaya katabe 'do ka'do robe ŋgye se ekye:
“Opi, a'di ma ni lazo se mìtibe ono ya ya?
Opi ka'da mbara ndaro te a'di riya?”
39 Ago ta'doro ànya te mbaraako taomane, tana Yesaya ata kpate ekye:
40 “Lu ini mi ànyaro te ago
se tauni drî ànyaro rote,
tana mi ànyaro ka'do robe voondreako,
ago drî ànyaro ka'do robe tauniako,
ukyi ànya egoyi 'da mare,
märi ànya edene.”
41 Yesaya ata ta ono te tana nda ndre 'desi Yesu rote ago atate ta ndaro ta.
42 Caoko, drikaca'bai amba Yudai ro mayitate Yesu ya, oko ta Parusii rota ànya atayi tana kote ŋbelero, ukyi äsi ànya 'da tesi ni zotaeriro yasi. 43 Ànya luyi räṛu ni lidri resi te ndrani räṛu ni Lu resi ri.
Vureope Ata Yesu rosi
44 Yesu atate ṛeṛe ekye: “Nda se kabe taoma ma ya ka ko toto taoma ma ya ayani oko kpa nda se kezo mabe ono ya. 45 Nda se kabe ma ondre ka kpa nda se kezo mabe ono ondre. 46 Mikyite 'bädri ya ŋgaeyi ro, tana vona se cini kabe taoma ma ya beṛo ko orine vouni ya.
47 “Ondro 'diaza keri lazo maro te oko koro anya kote, mape vure ndaro ko. Mikyite, ko vure 'bädri ro opene, oko anya opane ayani. 48 Nda se kabe ma ogazo ago kuru lazo maro ko nda 'diaza be se opena vure ndaro 'da. Ata se matabe opena vure ndaro 'da tu äduro si! 49 Ono orivoya ta endaro yi, tana mata kote drikaca ma modo rosi, oko Täpi se kezo mabe ta ma ni tase beṛo atane ago opene 'do opene. 50 Ago mäni ndi ota ndaro kani adri äduako ozo. Tase mabe atana, kpani, tase Täpi kitibe märi atane owo.”