Lu ndi Lidri Onjionji Ndaro be
1 Ma ugu taŋgye ata, ma orivoya Kristo ro ago maga kowe ko. Tavousu maro se imirite Tori Alokado si, ka kpa tazevo edre märi anjioko maga kowe ko, 2 ma ata makye tusu maro orivoya 'desi, luwu okyeako orivoya ya maro ya 3 ta lidri maro rota, 'didiri modo maro rota uti yasi! Tana ta ànyaro ta male ndi andivo maro ri orine latri Lu ro zele lewelewe ro ni Kristo resi. 4 Ànya orivoya lidri Lu ro; nda 'ba ànya te ŋgwà ndaro ro ago ka'da 'desi ndaro te ànyari; nda 'ba tao'baro ndaro te ànya be; ago ozo Ota te ànyari; ànya orivoya liti ŋgye mätu oyero be; ànya usuyi tao'ba Lu rote, 5 ànya efoyi ni zutui likuekye Ebere'ba ro yasi; ago Kristo oso a'do lomvo si voro, ni beti ànyaro yasi. Ka'do inye, Lu se kabe ni ŋga cini miri ono ka'do räṛuräṛu ro äduako. Amen.
6 Ma ko ugu ata makye tao'ba Lu ro tana kyete; tana lidri cini Yisaraele ro ko orivoya lidri Lu ro. 7 Ca zelevoi cini Abarayama ro ko ŋgwà Lu ro. Lu atate Abarayama ri ekye: “Yisika si anjioko nya'dona 'da zelevoi se ma'ba tana be miri ono be.” 8 Se takacina anjioko ŋgwà se ätibe liti 'di utiro voro orivoya ko ŋgwà Lu ro; oko ŋgwà se ätite tao'ba Lu ro ronye ni zelevoi ŋgye yi. 9 Tana tao'ba Lu ro a'bate ata kwoi si ekye: “Tu ŋgyena si oko, megona 'da ago Sara utina ŋgwaagoro 'da.”
10 Ago ko toto alo ono, oko ŋgwàagoro ritu Rebeka ro a'dote täpi alodi be, se ni zutu amaro Yisika. 11 Oko ta'doro anji ŋgwa alodi ro ko'ba ta tao'baro ro Lu modo ro robe osane mina ya, Lu atate anyari ekye: “Kayoŋwa induruna 'da kovolesi ri.” 12 Nda ata tase ono te teinye ànya utiako, teinye ànya yeyi ŋga aza ca kado kode kozi dri ko, ago ŋgaonji Lu ro änju zevona te läzi ndaro dri, ago ko ŋga aza se ànya koyete dri. 13 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Mulu Yakoba te, oko ya maro osete Esau lomvo.”
14 Inye'do màtana ndi màkye Lu orivoya taŋgyeako ya? I'do inye. 15 Tana nda atate Musa ri ekye: “Ma'dona 'da yauni be 'dise aza malebe ri; ago ma'dona 'da yai'dwe be 'dise malebe ri.” 16 Ka'do inye, ŋga cini ätirute, ko tase lidri kabe olena oyena dri, oko toto yauni Lu ro dri ayani. 17 Tana taegyi atate 'bädri'ba Ezipeto ro ri ekye: “Ma'ba mi te 'bädri'ba ro tana maye losi robe mi si, mbara maro ka'daza ago liku maro lariza 'bädri cini yasi.” 18 Ka'do inye, Lu orivoya yauni be 'diaza se nda kabe olena ri, ago nda kani 'diaza se nda kolebe o'bane taeriako o'bana.
Kyila Lu ro ndi Yauni be
19 Oko alo amiro atana 'da märi ekye: “Ondro ono ka'do gindi inye, Lu unina taenji usune 'diaza be eŋwanye ya?” A'di lagana ole ndaro zo niya? 20 Oko mi orivoya a'di owo ya, lidri, ogone tadri Lu ro ozane ya? Lakaza ludri ro unina ko obe'ba se kobe anya be ejine ekye: “Mibe ma te nonye etaya?” 21 Caoko, mano se kabe lakaza obe nda orivoya taŋgye be losi oyene ludri si oso nda kolebe ronye, ago obena lakaza ritu ndi ni duŋguṛu alodi ludri ro yasi, alodi aza losi lämu'du aza ta ago azana ta losi menyeŋwa aza rota.
22 Endaro Lu ye ta kpate oso inye. Nda lete kyila ndaro ka'dane ago mbara ndaro o'bane unine. Oko nda a'dote yauni amba be ugu yaiŋgyivoya ta ànya se kyila ndaro kabe a'do sina rota, se te ṛo tufune ono. 23 Ago nda le kpate 'desi ndra ndaro ka'dane se edate ama se yauni ndaro zele ono dri, ama se nda edete 'desi ndaro urune ono. 24 Tana ama orivoya lidri se nda kuzibe owo, ko toto ni Yudai lakosi oko kpa ni Atrai lakosi. 25 Ono ni tase nda katabe buku Osea roya owo ekye:
“Lidri se ko orivoya lidri maro
mäzina 'da ‘Lidri Maro.’
Tu'de se mulu kote ana
mäzina 'da ‘'Dise Mulu Tawi.’
26 Ago vo modo gi se ititabe ànyari kigye
ekye: ‘Ami ko lidri maro’
lau äzina ànya 'da ŋgwai Lu lidriidriro ro.”
27 Ago Yesaya atate ta Yisaraele rota ekye: “Ondro lidri Yisaraele ro ka'do gica amba oso siŋgwa gyi'desi kala ronye, caoko toto fereŋwa ànyaro apana 'da; 28 tana Opi ondena vure ndaro 'bädri be 'da ndriŋwa ago tiṛi.” 29 Ndi oso Yesaya katabe kyeno ronye ekye: “Ondro aba Opi Mbaraekye ke'be zelevoi aza ko ämäri, aba mà'dona ndi oso Sodomo ronye, mà'dona ndi oso Gomora ronye.”
Mätu Paulo ro Yisaraele ta
30 Ago ma ata makye Atrai, se kojoyi kote andivo ànyaro o'bane ŋgye Lu be, a'bate ŋgye nda be taoma si; 31 oko lidri Lu ro, se kabe ugu ota uṛi se ekye o'bana iyi ni ŋgye Lu be ono, usuyi anya kote. 32 Usuyi kote etaya? Tana ànya 'bayi mi kote taoma dri oko 'bayi mi te tase kayibe oyena dri ayani. Ago ànya ugunayi pälite kuni ugu päli ro drisi 33 se taegyi kabe ata ronye ekye:
“Mindre, ma'ba kuni te Zaiona ya
o'bana lidri 'da päline,
kuni se o'bana ànya 'da o'dene owo.
Oko nda se kabe taoma nda ya a'dona kote driupiro.”
aza 9
buuluz muŋw pini bulur ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi lizi leḏi izrayiil liira ṯəmna
1 ŋandizanyji ŋu ŋir rerem eḏi Kwruztu-na, nyi kwiti kwukəka ŋəluŋi mac; ṯugwor ṯinyi ṯunḏizenyi ki eḏi Ṯigɽim-na ṯirlinelu ter 2 eḏaruŋw, nyi kweṯi ronyine beṯen na eṯi nyi jiɽmini ki ṯugwor-na ṯinyi dɔk dɔk. 3 nenyi naŋni eḏaruŋw, eḏir nyi durneḏa lu mindaŋ eḏi nyi uɽuḏene lu Kwruztuŋw nana ki ŋwobi ŋweḏi lieŋgeri lir lizi linyi, 4 kla lir leḏi izrayiil, limɔ zi Allah ruzi nyor nyuŋwun, limɔ zi ruweci ŋiniṯi lu tɔk, nuŋw zi inḏeḏa ṯikitaḏa, na kuruu, na nizam kweḏi ṯikwocalu, na ŋiɽaŋali ŋuŋun ŋeṯuŋw zi ŋi kitaḏa; 5 ner orɔ leḏi papaŋa lupa, na ta Kwruztu ruḏa deŋgen-na ŋelŋe ŋi ŋeḏi ŋizigwunaŋ. eḏi Allah, wuṯemḏizi la tatap, ortani dɔk dɔk. emba.
ṯikitaḏa ṯeḏi Allah ṯiti ṯimɔ ke mac
6 na ŋiɽaŋal ŋeḏi Allah ere amɽaṯi kworɔ mac. kaka kla leni leḏi izrayiil ner ere orɔ tatap leḏi izrayiil rerem mac, 7 ner ere orɔ tatap nyor nyeḏi ibrahiim tɔk mac letaruŋw, ibrahiim kwiri papa kweri; kaka luḏinar gwu: izhaag ŋgi er eni nyor nyɔŋwa. 8 ŋeni ŋu, kla lir nyor ŋelŋe ŋi ŋeḏi ŋizigwunaŋ domony, ner ere orɔ nyor nyeḏi Allah mac, illi mer ila ṯikitaḏa ṯi eṯir eni nyor nyuŋwun rerem. 9 kaka ur gwu ŋu ŋari ŋi ṯikitaḏa: ki lomur kaka ṯa klu nyi kwaɽa, a zaara elŋe toru. 10 ner ere orɔ ṯaŋwu ṯuɽuk tɔk mac, kaka ki lomur limɔ li rifga eḏe nyuŋwuri, kwor ŋgi kwete kwir kwukwurna kweri kweni izhaag, 11 iti ilŋiiḏir gwu nyoru kinna mac, ner zi ere erri ŋere ŋizaw ya ŋiki tɔk mac, lakin eḏir ṯa orɔ ŋeḏi Allah eḏi zi ece-na, ŋiti ŋir ŋeḏi ŋɔḏɽor ŋere mac lakin ṯornuṯa ṯi ṯeḏi Allah, 12 na Allah andaci rifgaŋw, nuŋw ecaŋw: tor tir nda təkizi eŋgen kwɔkwɽeny ŋɔḏɽor. 13 kaka luḏinar gwu: yaguub nenyamɽi, lakin izuu nenyuwezi.
Allah weni wirlalu
14 ta, a kwer ari ḏa? Allah witi weṯeni wirlalu manya? wirlalu rac! 15 kaka andicaŋw gwu muuzaŋw, nuŋw ecaŋw: ŋgwa kwenyi gwu ŋimɽi yaḏa, eṯir nyi ṯa yaḏa nanuŋw gwu, na ŋgwa kwenyi gwu ṯugwor yaḏa, eṯuŋw ṯa orɔ kweṯi nyi gwu ṯugwor yaḏa. 16 ṯaŋwu, ner ere orɔ ŋeḏi ṯugwor ṯeḏi kwizi kwere mac ya ŋɔḏɽor ŋuŋun tɔk mac, lakin eṯir orɔ ŋeḏi ŋimɽi ŋeḏi Allah 17 kaka arir gwu firaawunŋw ŋwu, ŋuluḏina: nyi kwumɔŋa alla-na mindaŋ mer eze ŋuma ŋinyi duŋgwɔŋa-na, mindaŋ mer zi ilŋiiḏini yiriny yinyi ṯurmuna nana. 18 ŋwu ṯa, ŋimɽi ŋuŋun yaḏa nani gwu ŋgwa kweṯuŋw naŋni, na eṯuŋw kwuɽbeci ŋgwa ṯugwori lu kweṯuŋw naŋni.
Allah wir Kweleny kwuṯemḏelu
19 ŋa kwenyeca ŋwu: kwɔḏɔ kwunaŋna kinna eḏinḏa loma lere deŋgeri-na? na eya kwiri kweḏi ŋuma eḏi derne eḏizerri ŋeḏi ṯugwor ṯeḏi Allah? 20 a kwiri ṯaŋ, kwor kwalu, eḏi məmilḏici Allah? kwɔmne kwudaɽmina kweca kwɔrṯɔ ŋwu, a: a kwɔḏɔ kwudaɽmaḏi nyi kaka ṯaŋwu? 21 kwɔrṯɔ kwiti kweḏi zulṯa eḏi daɽmaḏa kwɔmne kullu gi kaka kwunaŋnaŋw manya? eḏi daɽmaḏa kwɔmne kwete kwizaw beṯen eḏecice kullu gi kir duŋw lutuput, na kwɔmne kwete kweḏi ŋɔḏɽor domony, a? 22 kezni na Allah, naŋnaŋw gwu keni eḏi zi ruweci ŋirŋaza lu ŋuŋun, na ŋuma lu ŋuŋun tɔk, nuŋw miḏa ṯugwori ṯindinyana ṯi nana ləlu tuk ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi kwɔmne kwudaɽmina, kwinḏi eḏi kiraḏa lu ŋirŋaza ŋi, 23 eḏizilŋiiḏini ŋurṯua ŋeḏi ŋiniṯ ŋuŋun, ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi kwɔmne kwudaɽmina, kwinḏi eḏinḏa ŋimɽya ŋuŋun, kwukitaŋw kerreny tuk eḏenḏi ki ŋiniṯ-na. 24 a kwirir kinna kla limɔŋw zi ornuṯi, liti lir leḏi yahuuḏ ṯuɽuk mac lakin lir leḏi umam tɔk. 25 kaka andicaŋw zi gwu huuza ŋgi, ŋwu:
kla liti lir linyi mac,
lenyji ruzi lizi linyi;
na ŋgwa kwiti kwamɽari mac,
enyeca: nyi kwamɽa ŋa.
26 na kezir ṯa wa, wecerzi gwu ŋwu: a liti liri linyi mac,
er zi enjici yiriny yeni nyor nyeḏi Allah wumiiḏu.
27 nezi izaya ari ŋeḏi izrayiil ŋwu: ma kinna ŋwuɽu ŋweḏi nyor nyeḏi izrayiil orɔ kaka kufurṯa kir ṯije ṯeḏi ṯujul, er ṯa uɽuḏene lu lɔkwɔ domony er kilaw. 28 kaka inḏi gwu Kweleny eḏi ṯimazi hukma kworɔ ŋuma ŋi-na, fitak. 29 kaka andizazi izaya ŋiɽya ŋi, ŋwu:
eŋgi Kweleny kweḏi litezir ere ṯaci nyuŋwuzi lola lu,
eŋgir orɔ kaka zaḏuum ŋwuzi amuura gi.
ṯiṯugwudana ṯeḏi izrayiil eḏiidi
30 ta a kwer ari ḏa? lizi lir umam, linderṯa liti leṯinaŋnini ṯofḏana mac, limafi ṯofḏana ṯəmna ṯi; 31 na izrayiil orɔ kla leṯinaŋnini ṯofḏana ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi kuruu, ner ere eḏi ŋuma mac eḏizerri ŋeḏi kuruu ŋga. 32 lɔḏɔ? kaka iti eṯir gwu naŋnini ṯəmna ṯi mac, lakin eṯir naŋnini ŋɔḏɽor ŋi, nezi kal ŋga ṯugwudazi, 33 kaka luḏinar gwu, ŋwu:
izarṯi, nyi ŋgwu kwukita kali lu kezir-na weni ziyuun,
kinḏi eḏi ṯugwudazi lizi,
kal kinde kiri kete kinḏi zi eḏi zi kakaṯu;
na ŋgwa kweṯalliḏa ŋunduŋwu ṯugwori nana, a ṯurony ere …