1 Ka'do inye takado Yudai ro gindi ndrani Atrai ro drisi ya? Kode inye'do takado 'diolo ŋbiṛiro ro gibe ya? 2 Endaro kadona ndi orivoya liti cini yasi! Käti ono Lu ozo lazo ndaro te Yudai ri. 3 Oko ondro azaka Yudai ro ka'do kote 'diri ro oko ya? Inye'do o'bana Lu gwo a'done ta'diri ako ya?
4 Endaro ko inye! Beṛo Lu ri a'done ŋgye, ondro lidri cini ka'do gica kowe'bai ro owo. Tana Taegyi kata ekye:
“Beṛo mi ka'dane ŋgye ondro nyate ata owo;
beṛo miri vure miro opene ṛe ondro ate vure miro ope owo.”
5 Oko ondro ka'do taoye kozi amaro ro kaka'da taoye ŋgye Lu rote ŋbelero, inye'do mänina gindi atane makye, Lu ka taoye koziro ondro nda kate ama eza owo ya? (Taeji ono orivoya a'do lidri ro voro.) 6 Ko inye! Ondro Lu ka'do gwo orivoya taŋgye ako, nda unina vure 'bädri ro opene eŋwanye ya?
7 Oko ondro ka'do taŋgyeako maro ka taŋgye Lu ro ka'dana ago ka a'do 'desi ndaro o'bane edrene ŋbelero ndra, tana e'di a drigba vure maro opena takozi'ba ronye niya? 8 Tana e'di nyàta ko mikye: “Mì'de màye taundi takado kikyi robe ya?” Endaro, lidri rukä 'da ma te ugu ma kicu si ekye mugu ta gi 'do ata! Apena vure ànyaro 'da oso se sibe oyene ronye.
'Diaza I'do Taŋgye'ba ro
9 Ka'do inye ama Yudai gibe kadopara ndrani Atrai drisi ya? I'do inye alona. Maka'da rote nja anjioko Yudai ndi Atrai be ojo rere, ànya cini orivoya mbara takozi ro zele. 10 Oso Taegyi kabe ata ronye ekye:
“'Diaza alona i'do se orivoya taŋgye'ba ro,
11 'diaza i'do tavouni'ba ro
kode se kabe Lu uṛi.
12 Ànya cini kute ni Lu resi;
ànya cini ye takozi te;
'diaza ye tase kado kote, ca gi 'di alodi aza.
13 Ata ànyaro orivoya twi ŋgaodo odraro be;
koweoga koziro kereṛi ladra ànyaro drisi,
ago ozionya koziro oso äṛi ini ro ronye, ka itwe ni kala ànyaro yasi;
14 ata ànyaro orivoya twi latriotri osoro be.
15 Ànya kayi oŋga ndriŋwa 'di ogane ago ufune;
16 vose ànya kayibe oyi kigyesi ànya kayi e'bena tandro ro ago perepere ro.
17 Ànya niyi liti taliatokpe ro ko
18 Ànya niyi ta Lu oro ro kpa ko.”
19 Ago yauono mä̀nite anjioko ŋga cini se Ota ya ka ata ànya se kayibe ori Ota zele ri, tana ŋgase cini lidri kabe megyegye oye tana ro drî na ritaza ago ezi 'bädri robe cu vureope Lu ro zele. 20 Tana a'ba 'diaza kote ŋgye Lu mile tase Ota kolebe oyena si; tase Ota kabe oyena anjioko ka lidri o'ba unine anjioko nda ye takozi te.
Lu Kani Ama O'ba Ŋgye Nda be
21 Oko yauono liti Lu ro ugu lidri o'baro ŋgye andivo ndaro be aka'date. Ota aza i'do se unina ndi ta ono oyene, Ota Musa ro ndi nebii robe kedretazevo ànyaro gica tana ro owo.
22 Lu ka lidri o'ba ŋgye taoma ànyaro Yesu Kristo ya si. Lu ka ta ono oyena ṛo vona se cini kabe taoma Kristo ya ri; tana a'do toto i'do alona, 23 'dicini ye takozi te ago orivoya lozo ni ŋgaopa Lu ro resi. 24 Oko ŋgapäṛi teinye awi yauni Lu ro rosi a'ba vona cini te ŋgye nda be Kristo Yesu si, se kabe ànya o'ba dritairo. 25 Lu ozo nda te, tana kari ndaro se korobe si e'be lidri robe ta takozii ànyaro rota taoma ànyaro nda ya si. Nda ye ta ono te tana kaka'da taŋgye ndaro robe, tana tu kyeno ana ya nda orivoya yaiŋgyi be ago ndrevote takozii lidri ro drisi; 26 tana kaka'da robe tu yauono ya anjioko nda andivo orivoya taŋgye'ba yi ago nda kani 'dicini se kabe taoma Yesu ya o'bana ŋgye.
27 Ka'do inye, mä̀ŋgyina drî ndiya? I'do! Ago takaci tana se ono ro ni e'di ya? Inye'do tana màbe Ota oro ono roya? Hwa, oko tana màma ta be ono ro. 28 Tana mä̀nite anjioko a'ba lidri te ŋgye Lu be toto taoma si, ago ko tase Ota kabe ugu atana oyene si ayani. 29 Ka'do inye Lu toto Lu Yudai ro ayani ya? Inye'do nda ko kpa Lu Atrai roya? Endaro nda kpa orivoya Atrai ro. 30 Lu orivoya alodi, ago nda o'bana Yudai 'da ŋgye andivo ndaro be ta taoma ànyaro rosi, ago o'bana Atrai 'da ŋgye taoma ànyaro si. 31 Inye'do mà'do be taoma ono be mà te Ota ovo cowa ya? Hwa, i'do inye alona; vona ro mà Ota äti.
aza 3
buuluz muŋw aŋni ṯupupaḏa lu
1 aḏa kwiri kwuṯemḏizi gi yahuuḏ? ya fayḏa kwiri ṯaŋ kweḏi ṯuɽuna luḏrunya? 2 ŋeni ŋupa rac. ŋeni ŋiŋna ŋir ŋu, Allah wiica yahuuḏa-na eḏaŋraci ŋiɽaŋali tatap ŋuŋun. 3 ta a kwer ari ḏa mindaŋ ma gwu lɔkwɔ leḏi yahuuḏ ere eḏi ṯəmna mac? kaka iti urir gwu lirlalu mac, ta er irici Allah ṯirlalu ṯuŋwun tɔk a? 4 beri ma! er inḏa Allah wirlalu ma lizigwunaŋ ndendeṯ keni orɔ ləluŋ, kaka luḏinar gwu, ŋaruŋw:
er inḏa ŋaŋwu kwirlalu ki ŋiɽaŋal-na ŋɔŋa tatap,
mindaŋ ma ru lu ṯar.
5 lakin ma ŋudur ŋeri baŋaci ṯofḏana ṯeḏi Allah, a kwer ari ḏa? er ari: Allah wende wofḏana muŋw ketice nyuŋwuzi ŋirŋaza? (nyi ŋgwu kwandiza kaka lizigwunaŋ domony.) 6 beri ma! eŋgir ma orɔ ŋwu ta, eŋgi ma Allah hakwumi ṯurmuna aŋgwuru? 7 ma ŋidiny ŋinyi piŋi ŋirlalu ŋeḏi Allah ŋiniṯ ŋi, na lɔḏɔ leṯi nyi ruzi kinna kaṯi? 8 na lɔkwɔ, ner nyji andizaza nana tuŋwun ṯi ṯir ŋəluŋ, ner aruŋw nyiŋa laruŋwa: ŋofḏana eḏizerri ŋiki mindaŋ mer ruḏa ŋizaw. ŋofḏana eḏi ruzi lizi leṯizerri ŋu kaṯi hukm yi.
lizigwunaŋ leni liki ndendeṯ
9 aḏa kwiri marna? a kwirir yahuuḏ, er kilaḏa hukma eḏi liḏaḏu la? beri ma! nyi kwuruzi kerreny lizi ndendeṯ luway leḏi ŋikya, lir yahuuḏ na yunaani tɔk. 10 kaka luḏinar gwu, ŋaruŋw:
kwiti kwere mac kwofḏana. aw, kwiti kwere mac;
11 nuŋw ere kwere mac kweṯizelŋece, nuŋw ere kwere tɔk mac kweṯi naŋnini Allah.
12 limɔ ṯirenye lu tatap, ner aki ṯay pir duŋw li;
nuŋw ere kwere mac kweṯizerri ŋizaw. aw, kwiti kwere mac.
13 rugwuɽum reŋen riri kaka ṯimamu ṯifuru,
na eṯir zi kekɽinjelu riŋla ri reŋen.
ŋia ŋeḏi kimerken ŋeṯinani ki runyu-na reŋen.
14 eṯi kworɔ kweŋen urenina yufulu yi yiɽi cecer.
15 na eṯi ŋwara ŋweŋen apiralu ŋwinyaŋ eḏi zi endinye ḏor;
16 mer ele ki ṯay la ṯere nyiḏak, eṯir gwu ṯazi ṯikiraḏa lu ṯuronyina ṯi,
17 ner ere elŋece ṯay ṯeḏi ŋiɽena mac.
18 ner ere eḏizi Allah ŋiḏenya-na ki yey-na yeŋen tɔk mac.
19 a kwilŋiicar ma rac, ŋiɽaŋal tatap ŋandizazi kuruu ŋiri ŋeḏi kla leṯinani kuruu gi-na, mindaŋ ma kworɔ tatap nani dec, na ṯurmun tatap nanji hukma lu weḏi Allah. 20 kwiti kwere mac kweḏi ŋuma eḏeni kwuzuɽu-na ki yey-na yeḏi Allah mer zi aku ŋeḏi kuruu, kaka eṯi zi kuruu ilŋiiḏini ŋeḏi ŋikya.
ṯofḏana ṯəmna ṯi ṯeṯinani eḏi Kwruztu-na
21 lakin na ṯofḏana ṯimɔ ruwene lu, kḏa ṯinḏi nani gwu Allah ṯiira kuruu-na. na kuruu-ŋa liɽi li eṯir ṯi keni unḏi ki; 22 kḏa ṯir ṯofḏana tinḏi nani gwu Allah ṯəmna ṯi ṯeṯinani eḏi Yecu Kwruztu-na, ṯeḏi lizi tatap leḏi ṯəmna kḏu. 23 kaka enir gwu libiɽḏina; ner zi ṯa aki tatap pir, ner bilaṯi ŋiniṯi nana ŋeḏi Allah, 24 nuŋw zi ruzi luzuɽu-na beyin ṯimeca ṯi ṯeḏi ŋimɽi ŋuŋun, ṯalliḏiza ṯi ṯeṯi nani eḏi Kwruztu-na kweni Yecu. 25 na Allah ruwezi ŋunduŋwu lu pɔrpɔr eḏorɔ ŋgwa kwuməmiḏi lizi-na Allah yi, ŋin ŋi ŋuŋun, eḏorɔ ŋeḏi lizi ṯəmna ṯi. nezi ŋi Allah ruweci ṯofḏana lu ṯuŋwun, miḏicaŋw zi gwu ṯugwori lalu tuk ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ŋikya ŋeḏi kerrenyŋw; 26 nuŋw zi ruweci kirem rɔgwɽɔ lu ruŋwun ruzuɽu-na, na eṯuŋw ŋi ruzi kwuzuɽu-na ŋgwa kweṯalliḏa Yecuŋw ṯugwori nana ṯəmna ṯi.
27 ṯaŋwu, a kwer ari ḏa ŋeḏi ṯellina ṯeri ki rɔgwɽɔ? ṯiira ezir-na. ŋiɽaŋal ŋi ŋiri ṯaŋ? ŋiri ŋeḏi ŋɔḏɽor ŋeri i? beri. ŋiri ŋeḏi ṯəmna. 28 kaka ilŋiicar gwu rac eṯi kwizi eni kwuzuɽu-na ṯəmna ṯi, muŋw zi ere aki ŋɔḏɽor ŋere mac ŋeḏi kuruu. 29 a laruŋwa, Allah wiri Allah weḏi lizi lir yahuuḏ ṯuɽuk a? witi wiri Allah weḏi kla lir umam tɔk manya? aw, wiri Allah weḏi umam tɔk, 30 urŋw gwu ṯa Allah wutuput; na winḏi eḏi zi ruzi lizuɽu-na tɔk kla leḏi ṯuɽuna ṯeḏi ŋwuḏruny ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ṯəmna ṯeŋen, na kla liti leḏi ṯuɽuna mac lakin mer eḏi ṯəmna. 31 ta er ma urṯinelu kuruu gi, ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ṯəmna kḏu a? beri ma! a kweṯir miḏeḏa kuruu teter.