1 Ni Paulo, ruindu'ba Kristo Yesu ro ago lazo'ba se anjibe ago äzibe Lu si Lazokado ndaro opene resi.
2 Tao'ba Lazokado ro Lu 'bate ṛo kyeno nebii ndaro si, oso egyite Taegyi Alokado ya ronye. 3 Orivoya ta Ŋgwa ndaro, Opi amaro Yesu Kristo rota, a'do ndaro lidri rosi, äti nda te zelevo Dawidi rosi; 4 a'do ndaro alokado Lu rosi, aka'da nda te mbarapara be a'done Ŋgwa Lu ro ro nda eŋga si ni avo yasi. 5 Nda si Lu ozo kandrakado te märi a'done lazo'ba ro ta Kristo rota, tana a'ba lidri tu'dei cini ro robe taomane ago taorone. 6 Ta ono anjioko loci ami se Roma ya kpate kigye, se Lu zite a'done Yesu Kristo ro.
7 Ago ka'do inye ma taegyi ami se cini Roma ya se Lu kulube ago kuzibe a'done lidri modo ndaro ro ono ri.
Ka'do inye Lu Täpi amaro ago Opi Yesu Kristo kozo yauni ämiri ndi taliatokpe be.
Mätu Aro'boya Ozo ro
8 Käti ono, maye aro'boya Lu maro ri Yesu Kristo si ta ami cini rota, tana taoma amiro a te tana iti 'bädri cini yasi. 9 Lu ni tazevoedre'ba maro anjioko tase mabe atana orivoya endaro, Lu se mabe ruindu rigye ya cini maro si ugu Lazokado ta Ŋgwa ndaro rota opesi ono. Lu nite anjioko mayi ta amiro ndi. 10 Tu cini si ma mätu. Ma taeji tana Lu ole kado ndaro si äduro oko ko'ba ka'do robe rritiako märi ukyine amire yau ro. 11 Tana male ṛo ya cini si ami ondrene, tana mala'do äṛu a'do tori voro ro robe ami yibe ami tombaza.
12 Tase malebe atane ni no anjioko ami riti ndi mabe apa robe saa alo si, ami opane taoma maro si ago ma opane taoma amiro si.
13 Ädrupii maro, beṛo ämiri tana oyine, anjioko tuna amba maratate ami täkyine, oko ondoalo ŋga azaka laga ma tezo oyevoya inye. Male kpa 'di azaka ri a'done drieta be ami lakosi, oso ma'dobe sina Atrai azaka lako ronye. 14 Tana ma kama be lidri cini ri, 'di Giriki ro ri ago 'dise ko Giriki ro ri, 'di embaemba ro ndi embaako'ba be ri. 15 Ka'do inye, ma orivoya ṛo nja Lazokado opene kpa ami se nyàbe ori Roma ya ri.
Mbara Lazokado ro
16 Tana ma ṛo cu taoma be ta lazokado roya, anya orivoya mbara Lu ro yi ànya se cini kabe taoma opaza, käti ono Yudai ri, ago kpa Atrai ri. 17 Tana lazokado kani tase Lu kabe 'dio'ba taŋgye'ba ro andivo ndaro be lofona: orivoya taoma si ṛoni etovoya le ondena ya. Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “'Dise a'bate taŋgye'ba ro Lu be taoma si orina ndi.”
Taenji 'Dicini ro
18 Kyila Lu ro aka'date ni vo'buyakuru yasi takozi cini ndi taundi lidri robe lomvo se taundi nai kani taŋgye laga uniako ono. 19 Lu ka ànya eza tana tase ànyari unine ta Lu rota ṛo orivoya ŋbelero, tana Lu andivona 'bate ŋbelero. 20 Ṛoni Lu ko'ba 'bädri be si, beti ondreako ndaro, riti mbara äduako ndaro ndi a'do ndaro Lu ro robe, andrete ŋbelero, ànya usuyitavona te ŋgase Lu ko'babe si. Ka'do inye lidri kai te kalaogavo ako. 21 Ànya niyi Lu te, oko ànya ozoyi taoro se ndaro ozone ndäri kote, ànya yeyi aro'boya kpa ko ndäri. Oko tavousu ànyaro a'dote kpeye ta awi ro, ago tauni drî ànyaro ro a'dote awi twi ŋgätini be. 22 Ànya kayi ata ekye ànya orivoya tauni'bai, oko ànya orivoya amama yi; 23 Ugu Lu oŋgwaako mätune ayani, ànya kayi ŋgase edete betinai lidri ronye oŋgwaoŋgwaro kode arii kode koronyai kode ŋga tegategaŋwà ronye mätuna ayani.
24 Ago ta'doro Lu ozo lidri se kai te ŋgase ya andivo ànyaro ro kolebe oyene ayani oyene, ago ànya kayi ŋgase undiro loyena ayani ànya voya. 25 Ànya tweyi taŋgye Lu ro drî na gwo ta kowe rosi, ŋgase Lu ko'babe ànya kayi mätu ndi ruindu be oye rigye ayani vo O'ba'ba andivo roya, nda se a'done ni räṛuräṛuro äduako ono! Amen.
26 Ta nonye ono oye si, Lu e'be ànya te ŋgaleme driupiro ruezaro ri, ca 'ditoko enji a'do taloye ànyaro rote taloye se beṛo ko oyene si. 27 Mànoago kpa inye e'beyi taloye 'ditoko be gwo goyi loyeyi ta ṛo ànya voya. Mànoago ka tase driupiro oyena ànya voya ago tana ro ànya eziyi rueza se sindi ànyari usune ta takozi ànyaro loyero te andivo ànyari dri. 28 Tana lidri kai gayizo tauni se endaro ta Lu rota urune drî ànyaro ya, nda e'be ànya te ruenjine tauni drî ànyaro roya, tana ànya koyeyi ŋgase si ko ànyari oyene robe. 29 Tana ya ànyaro twi takozi, taundi, yagäru ndi ta ronyi loyero ànya voya be, ànya orivoya twi yaoko be, ago 'ditufu, kyila oye, ŋgaodo ndi yagyorogyoro robe. Ànya kayi ugu kyere oye 30 ago kayi ugu takozi ndi taundi be ata azi lomvo, ya ànyaro osoro Lu lomvo, yaträkälä be, driuŋgyi ndi mäwu be; ànya kayi liti amba azaka taundi uṛina, ànya royi uti'bai ànyaro ko; 31 ànya teinye tavouniako, ànya ätiyi tao'bai ànyaro ko, ànya ka'dayi takado ndi yauni be kote azii ri. 32 Ànya niyi ndi ota Lu ro kata ekye, lidri se kabe ori liti ono voro ojo odra be. Caoko, gialo ànya kayi ugu ŋga segi kwoi oyena, oko ànya ruyidri kpa azii se kabe ànya loye be.
aza 1
ṯagna
1 nyi kweni buuluz kwulucaŋazi juwaba ŋgwu, kwir kaḏaam keḏi Yecu Kwruztu, kwornuṯi ŋwi eḏeni kafur, kimɔ ŋwi irlelu ter eḏizandaci ŋiɽaŋali ŋizaw ŋeḏi Allah. 2 na Allah kitaḏa ŋiɽaŋal ŋi ŋu kwizatuk liɽi li luŋwun, ner zi lɔ ŋeni ŋirlinelu ter. 3 ner orɔ ŋeḏi Tor tuŋwun, turuḏi ki ŋelŋe ŋeḏi dauḏ-ŋa aŋna yi wir ŋizigwunaŋ, 4 lakin na Allah ruwezi ŋunduŋwu lu kwir Tor tuŋwun Ṯigɽim ṯi ṯir ŋizana, ṯirlinelu ter, diɽaŋw gwu ŋuma ŋi ki ŋiɽany-na; kwunderṯa kweni Yecu Kwruztu, kwir Kweleny kweri. 5 na ŋundu ŋgi nenyafi ṯimeca ṯeḏi ŋimɽi ŋeḏi Allah, na ŋafura yiriny yi yuŋwun eḏi ŋi meci lizi leḏi ŋeleny tatap eḏenye nana ṯəmna ṯi, 6 na ŋaŋa tɔk deŋgen-na, leni kla limɔ zi Yecu Kwruztu ornuṯi eḏorɔ luŋwun.
7 ŋaŋa tatap linani ruumiya lamɽa zi Allah, lornuṯiŋw zi eḏeni lirlinelu ter eḏi Kwruztu-na, eḏi ṯimeca ṯeḏi ŋimɽi nani daŋgal-na ŋiɽena ŋi ŋinḏi nani gwu Allah wir Papa kweri, na Kweleny kweni Yecu Kwruztu.
buuluz muŋw naŋni eḏele ruumiya
8 nyi kweca Allah zukran kweni ŋaŋa tatap, Yecu Kwruztu ŋgi, kaka eṯir zi gwu andaci ṯurmuna nana ndendeṯ ŋeḏi ṯəmna ṯalu. 9 kaka ilŋiiḏi gwu Allah rac, weṯi nyi əkizi ŋɔḏɽor ṯigɽim ṯi tinyi ki ŋiɽaŋal-na ŋizaw ŋeni Tor tuŋwun, eṯi nyi erici ŋaŋwuzi ki yiriny dɔk dɔk; 10 na eṯi nyi tureci ŋunduŋwu lu eḏi daɽmaci nyuŋwu ṯay ṯugwor ṯi ṯuŋwun, ŋiɽaŋal ŋi ŋere nyiḏak, eḏi nyi ṯi ila nani ŋa gwu. 11 kaka ur nyi gwu zurum eḏi raŋḏa ŋaŋwuzi, eḏi kannaci ŋaŋwuzi haḏiya were weḏi Ṯigɽim ṯirlinelu ter, mindaŋ ma enji ŋwara lu teter; 12 ŋeni ŋu, er firlaḏizina, ŋaŋa tɔk nyi tɔk, ṯəmna ṯi ṯeri ter ter. 13 na lieŋgeri linyi, nyi kwunaŋnaŋazi eḏi zi elŋece ŋeni nyi, ŋinaŋna nyi ŋi nyamin nyuru eḏila nani ŋa gwu (lakin nenyere inḏa ṯay mac), eḏinḏa nyoru nyere daŋgal-na tɔk, kaka eṯi nyi gwu inḏa ki lizi-na lir umam liḏaḏu. 14 nyi kweḏi kəmzu nani gwu lizi lir yunaani, na nanir gwu lir ter tɔk; nani gwu kla leḏi yeyna na kla liti leḏi yeyna mac; 15 ŋwu ṯa, eṯi nyi nani cugwɔ-cugwɔp eḏandaci ŋaŋwuzi tɔk linani ruumiya ŋiɽaŋali ŋizaw ŋir injiil.
ŋiɽaŋal ŋir injiil ŋiri ṯaŋ
16 kaka eṯi nyi gwu ṯurony ere ye mac ŋiɽaŋal ŋi ŋir injiil, kaka urŋw gwu ŋuma ŋeḏi Allah eḏi zi ŋi kileḏi ndendeṯ leḏi ṯəmna, kla leni yahuuḏ kerreny, na kla tɔk leni yunaani. 17 kaka ki ŋiɽaŋal-na ŋu, eṯi gwu ṯofḏana ruwene lu kḏa tir haḏiya ṯinḏi nani gwu Allah ṯəmna ṯi, na eṯir afi ṯəmna ṯi; kaka ŋa ŋuluḏina ŋeni ŋu: ŋgwa kweni kwofḏana ṯəmna ṯi, kwunderṯa kwumiiḏi.
ŋudur ŋeḏi kla lir umam
18 kaka eṯi gwu ŋirŋaza ŋeḏi Allah ruḏa kilerena nani gwu ŋudur ŋeḏi kla liti leṯi ṯiŋayini Allah mac, na ŋeḏi kla leṯizerri ŋiti ŋofḏana tɔk mac, na eṯir zi ṯinyini ŋirlalu ŋiɽaŋal ŋi ŋeŋen ŋiti ŋofḏana mac. 19 kaka eṯi gwu ŋiɽaŋal ŋeni Allah ruwene lu ki lizi-na ndendeṯ, kaka mezi gwu Allah ruwece lu. 20 ki lomur likituŋw li ṯurmuna kwizatuk mindaŋ kirem kwumorɔ, eṯir eḏi ŋuma eḏelŋece kwɔmne kwuŋwun kwiti kweṯijini mac, kwir ŋuma ŋuŋun ŋeṯinanniḏa dɔk ŋilim ŋi, kwɔmne-na kwukitina; ŋwu ṯa, ner ere eḏi ŋuma mac eḏi ŋi keɽini ŋere mac. 21 kaka mer gwu keni elŋe Allah ta, ner ere nii ŋunduŋwu-na kwir Allah mac. ner ere eca ŋunduŋwu zukran tɔk mac, mindaŋ eṯi ṯortutinena ṯeŋen ere eḏi fayḏa-na kwere mac, na rugwor reŋen, iti eḏir gwu yeyna mac, orɔ kirim. 22 arir gwu ŋwu: nyiŋa lifirli ki, ner eni liḏiki, 23 ner upi ŋiniṯi-na ŋeḏi Allah, weṯinariniḏa dɔk, kwɔmne gi kwudaɽmaḏar rii ri edaɽani lizigwunaŋi leṯay, ya ndowa, ya kwɔmne kweḏi yaɽi-na, ya ŋgwa kweṯele yari yelu.
24 ŋwu ṯaŋwu, kaka ur gwu rugwor reŋen zurum kwiki, nezi Allah ala rii eḏi nani ki ŋikya-na, mindaŋ ner errizeza yaŋna yeŋen luŋw, 25 kaka uper gwu ŋiɽaŋal-na ŋir rerem ŋeni Allah ŋiɽaŋal ŋi ŋir ŋəluŋ, ner kwɔkwoce kwɔmne lu kwudaɽmina, ki lobi leḏi ŋgwa kwukita kwɔmne tatap, kweni Kwortana dɔk dɔk. emba.
26 ŋwu ṯaŋwu, nezi Allah ala rii eḏi nani kaduwa-na keŋen kiki tga-tga. na law leŋen, ner zi duŋgweci ŋeḏi law ki yaŋna-na yeŋen ner zi erri ŋiti ŋir ŋeḏi law mac, 27 na lor leŋen tɔk, ner zi duŋgweci ŋeḏi lor-ŋa law li, ner dunnini zurum gi kwiki beṯen eḏi naŋnaḏizina lir lor; nezi lor erreḏizina ŋikyaḏa lu cil lor li, ner inḏa jiiza ki rɔgwɽɔ-na reŋen kwubiɽḏi ŋiɽaŋali-na ŋakir zi ŋi pir.
28 ṯaŋwu, kaka iti naŋnar gwu eḏelŋe Allah mac, nezi Allah ala rii eḏi naŋni ṯortutinena ṯiki, eḏizerri ŋeni ŋiki tɔk. 29 ner ureni rugwor-na ŋikya ŋi lu ŋete nyiḏak, ŋudur, ŋuway yaḏa, ɔɽɔm, ŋeṯir ŋi ke ŋiɽany, ṯortutinena eḏi kete ḏimya, ŋerya, ṯikeɽinjelu, ŋudurlaḏu, ŋiɽaŋal ŋeṯir zi ŋi bɔŋwuḏi, 30 ṯuŋwun, ŋikya ŋeṯi zi Allah uwezi, ŋeṯir zi ŋi erri luŋw, ṯellineḏa nana, ṯolaḏiza, ṯiṯiŋayina ṯeḏi ŋikya eḏizerri, na ŋiti ŋeṯir ŋi ketize ŋiɽaŋali yey mac ŋeḏi rernyin-ŋa lenyin ŋali, 31 liḏiki, leṯi kirazi ṯikitaḏa ṯeŋen, liti leḏi ṯamɽa-na mac, liti leṯi zi eḏi zi ŋimɽya-na tɔk mac. 32 eṯir elŋece rac hukma wofḏana weḏi Allah eḏaruŋw: kla leṯizerri ŋir ṯa ŋu leŋgay, lakin eṯir zi ere erri ŋunduŋa tuɽuk mac, eṯir zi keni emicina kla leṯizerri.