Vo'buyakuru To'di ndi 'Bädri To'di be
Hurting-Article
1 'Dooko mandre vo'buyakuru to'di te ndi 'bädri to'di be. Vo'buyakuru käti ndi 'bädri käti be ijete, ago gyi'desi te i'do. 2 Ago mandre 'Bakici Alokado, Yerusalema to'di te, ikyivoya vuru ni vo'buyakuru yasi ni Lu resi, edete ago te nja, oso toko se abe ogyena koso boŋgo be kabe drî ago ro utu ronye. 3 Meri kporo ata rote ugu ata ni giti resi ekye: “Yauono 'ba Lu rote orivoya lidri be! Nda orina 'da ànya be, ago ànya a'dona 'da lidri ndaro. Lu andivo a'dona 'da ànya be, ago nda a'dona 'da Lu ànyaro. 4 Nda oyona miendre cini 'da wäṛi ni mi ànyaro yasi, Odra a'dona ko tona, ca tusu kode liyi kode lomvoluwu. Ŋgase uku ijete.”
5 'Dooko nda se koribe giti dri ana atate ekye: “Yauono ma'ba ŋga cini te orivoya to'diro!” Nda ata kpate märi ekye: “Nyegyi ta ono, tana ta kwoi orivoya endaro ago änina ndi taoyine kigye.” 6 Ago nda atate ekye: “Andete! Ma orivoya käti ago ädu yi, etovo ago ondevo yi. Nda se aza gyilu be mozona gyi 'da umvune ndäri awi ni gyi legwalegwaro adri ro yasi teinye ŋga ozo ako tana ro. 7 Nda se kabe ŋgaopeṛe uruna ŋga ono ni maresi, ma'dona 'da Lu ndaro, ago nda a'dona 'da ŋgwa maro. 8 Oko turi'bai, dríozo'bai, taenji'bai, 'diufu'bai, ronyi'bai, taläkä'bai lui awi mätu'bai, ndi koweoga'bai cini be vo ànyaro orivoya fofo asi ro se kabe ugu uje bäruti be ya, se ni odra ṛiri yi.”
Yerusalema To'di
9 Alo aza malaikai se njidrieri ro se deŋbele njidrieri twi taezaro njidrieri be ro ikyite mare ago atate ekye: “Nyikyi, ago maka'dana toko se abe ogyena 'da miri, toko Timelegogo ro.” 10 Tori ru ma te, ago malaika ŋgyi ma te le dridopi 'bereŋwa ogwaekye roya. Nda ka'da Yerusalema, 'Bakici Alokado te märi, ka ikyi vuru ni vo'buyakuru yasi ni Lu resi 11 ago läguläguro ŋgaeyi Lu robe. 'Bakici lägute oso kuni lagyeamba be ronye, oso Jasepa ronye, wäṛiro oso ŋga läguläguro ronye. 12 Anya orivoya tiṛi ogwaekye dereŋwà 'butealo foritu be ago malaikai 'butealo foritu be dri'ba dereŋwà ro. Egyi ävuru 'bakala 'butealo foritu lidri Yisaraele ro rote dereŋwà drisi. 13 Dereŋwà orivoya nätu lamadri alona ya, nätu 'buzelesi, nätu ŋgäṛiŋwa drisi, nätu mä'du drisi, ago nätu aŋgoyasi. 14 Tiṛi 'bakici ro abete kotopa kuni 'butealo foritu dri, egyi ävuru lazo'bai 'butealo foritu Timelegogo ro rote driigye. 15 Malaika se katabe märi ono orivoya dofo läguläguro ŋgaojoro be 'bakici ojoza, dereŋwà anyaro, ndi tiṛi anyaro be ojoza. 16 'Bakici kpeye gämigämiro, bäräŋgälä ago ocaekye. Malaika ojo 'bakici te dofo ndaro ŋgaojoro si. Ocana orivoya jä'dijä'di kutu ritu kama su ago kpa orivoya bäräŋgälä ago kpa ogwaekye oso ocana ronye. 17 Malaika ojo tiṛi na kpate, ogwana orivoya kadrakadrana 'bute njidrialo, nda ojote ŋgaojo lidri ro si. 18 Abe tiṛi te jasepa si, ago 'bakici andivona abete kpeye logo lägulägu wäṛiro si, kändrä oso madara ronye. 19 Kuni kotopa 'bakici ro ro itirate kunii liŋgyiekye si. Kuni kotopa käti ro jasepa yi, ṛirina ro safire yi, ninana ro agati yi, lisuna ro emeraleda yi, 20 linjina ro onuke yi, njidrialona ro kaneliana yi, njidrierina ro kaureteza walawala yi, njidriena na ro berule yi, njidriesuna ro topaza yi, 'butealona ro kalesedonu yi, 'butealo foalona ro turekoise yi, 'butealo forituna ro ametuseta yi. 21 Dereŋwà 'butealo foritu orivoya ŋgoŋgo 'butealo foritu yi, dereŋwa alona edete ni ŋgoŋgo alo yasi. Liti 'bakici ro orivoya logo läguläguro wäṛiro, kändrä oso madara ronye.
22 Mandre yekalu kote 'bakici ya, tana yekalu anyaro ni Opi Lu Mbaraekye ndi Timelegogo be owo. 23 'Bakici le kitu ndi imba be ko voeyine ni kigye, tana lägu Lu ro kani voeyi kigye, ago Timelegogo orivoya ni lamba na yi. 24 Lidri 'bädri ro abana 'da ŋgaeyi na si, ago 'bädri'bai 'bädri ro ezinayi ŋgadriamba ànyaro 'da kigye. 25 Dereŋwà 'bakici ro orina 'da uŋbo ro tu cini si, ànya osene i'do alona, tana ŋgäkyi a'dona i'do lau. 26 'Desipara ndi ŋgadriamba tu'dei robe ezina 'da 'bakici ya. 27 Oko ŋga aza se orivoya undiro ecina ko 'bakici ya, ca 'diaza se kabe driupi eziezi, kode koweoga iyi. Toto ànya se egyi ävurunai be buku Timelegogo 'di lidriidriro roya 'do ocinayi ni 'bakici ya.
aza 21
lere liaŋ na ureyu wiaŋ
1 nenyeze leryaŋwuzi liaŋ ureyu yi wiaŋ; kaka ma gwu lere leḏi kerrenyŋw na ureyu weḏi kerrenyŋw ernine, na rujul tatap ernine tɔk. 2 nenyeze meḏiina kwirlinelu ter, kweni urzaliim kwiaŋ, kwoɽu kilerena nani gwu Allah, kwudaɽmina kaka kiŋaɽu kɔgwuɽacar kworu nana kwuŋwun kweḏi ṯaga; 3 nenyi neŋne ṯɔgwɽɔ ṯupa ṯuruḏi nani gwu kwurzi kweḏi ŋeleny, ṯaruŋw: izaṯi, duənu kweḏi Allah kweṯinanni nani gwu lizigwunaŋ. ŋwu nanni deŋgen-na, er orɔ ŋunduŋa lizi luŋwun, a Allah nanni wuɽe-wuɽeny ŋundu ŋali, ŋworɔ Allah weŋen. 4 ŋwu zi firṯaḏa ŋwal ŋwere ŋwere ki yey yeŋen, a ŋiɽany ere nani kwokwony ḏuṯ, a ŋwunda ere nani tɔk mac ŋwal ŋi ṯirara ṯi, kaka ma gwu kwɔmne kweḏi kerrenyŋw ernine wac.
5 na ŋgwa kwunanalu kwurzi la kweḏi ŋeleny aruŋw: izaṯi, nyi ŋgwu kwudaɽmaḏi kwɔmne tatap eḏorɔ kwiaŋ. nuŋw eca nyuŋwu ŋwu: luḏi zi, kaka ur gwu ŋiɽaŋal ŋu ŋirlalu rerec. 6 nuŋw eca nyuŋwu ŋwu: ŋimɔrataḏi. nyi kwiri kweni alfa na omega, yinderṯa yeni kwɔnkwɔn na kwaḏan. kwenyinḏeḏa kwere kwiiḏowḏa ŋaw beyin, ŋeḏi kwe kwetirteḏa ŋaw ŋetizinḏeḏa ŋimiiḏa. 7 kwere kwillazi ki, kwunderṯa kwenyinḏeḏa ŋoru ŋu, enyorɔ Allah wuŋwun, ŋworɔ tor tinyi. 8 na kla leṯaɽiḏa kwaḏan gi liṯinya mindaŋ, kla liti leḏi ṯəmna-na mac mindaŋ, kla lir ludur mindaŋ, kla leṯikete ḏimya mindaŋ, lijin mindaŋ, luzur mindaŋ, na kla leṯikwoce kwɔmne lu kwere kwiti kwir Allah wumiiḏu mac, na tatap lir ləluŋ tɔk, er inḏa ŋoru ŋeŋen ki ṯujul-na ṯir igə na kibriṯ; ṯinderṯa ṯir ŋiɽany ŋir nimra kwuɽen.
urzaliim kwiaŋ kweḏi kilerena
9 mindaŋ ŋuŋw ila kwete kweḏi limaleyka, kla lir dufɔkwɽeny limapi nyiṯraŋi dufɔkwɽeny, nyurena jiiza gi dufɔkwɽeny kweḏi kwaḏanŋw, nenyi gi andazi, nuŋw aruŋw: ilamba, e ŋa baŋaci kiŋaɽua, kir kwaw kweḏi Tirany. 10 nuŋw mulɔ nyuŋwu ŋuma ŋi ŋeḏi Ṯigɽim tirlinelu ter, nuŋw allazi nyuŋwu kayin la wupa wuminni wolala totoc, nuŋw baŋaci nyuŋwu meḏiina kwirlinelu ter kwir urzaliim, kwoɽu kilerena nani gwu Allah, 11 kweḏi ŋiniṯi ŋeḏi Allah, firyar gi kwari nana ŋidi, kaka kal kete kir gaali, keṯari deŋgel deŋgel fori gi, kaka gizaaza kuzuɽu. 12 nuŋw eḏi karṯinya kir ṯilaŋgwu ṯupak, ṯolala totoc ṯeḏi yogwur wri-kwuɽen, na ki yogwur na limaleyka nani wri-kwuɽen, na kezir weḏi yogwur na yiriny lɔḏine yir yiriny yeḏi yabiila wri-kwuɽen yeḏi nyor nyeḏi izrayiil; 13 ezir yi weṯi gwu aŋwun dalliḏa nuŋw eḏi yogwur ṯɔɽɔl, na zumaal ŋgi yogwur ṯɔɽɔl, na januub ŋgi yogwur ṯɔɽɔl, na ezir yi weṯi gwu aŋwun oɽi yogwur ṯɔɽɔl. 14 na ṯilaŋgwu kḏa ṯir karṯiny keḏi meḏiina nuŋw eḏi rugwagiza wri-kwuɽen, reḏi yiriny la yeḏi yafur yir wri-kwuɽen yeḏi Tirany.
15 na ŋgwa kwandizanyi gi kwapa tumor ki ṯii-na tir ḏahab, eḏi ri ṯeci meḏiina na yogwur yuŋwun, na ṯilaŋgwua tɔk ṯirikaḏa lu ki ray rir kwaɽŋan. 16 na ray kwaɽŋan reḏi ṯilaŋgwu ṯeḏi meḏiina biɽḏi-na titir; nuŋw ṯeci meḏiina tumor ri, na ola kwuŋwun na olala kwuŋwun na orana kwuŋwun biɽḏi-na, nuŋw eni kwupak kwuminni. 17 nuŋw ṯeci ṯilaŋgwua ṯirikaḏa lu tɔk, nuŋw orɔ kaka ṯii ṯeḏi kwizigwunaŋ ruɽi-dufɔkwɽeny-kwaɽŋan, nuŋw ṯa orɔ ṯeḏi maleyka tɔk. 18 na ṯilaŋgwu kḏa nuŋw owcini yal yi yir gaali yeṯari nana fori gi, na meḏiina ta, nuŋw orɔ ḏahab ṯar, nuŋw ṯiŋaḏa fori lu kaka gizaaza kizuɽu. 19 na rugwaziza reḏi ṯilaŋgwu ṯirikaḏi meḏiina lu ridaɽmina nana yal yi yizaw; kiŋna nuŋw ari nana deŋgel deŋgel fori gi; na kir nimra kwuɽen nuŋw orɔ kaka lere leṯijini kaŋwuna; na kir nimra ṯɔɽɔl nuŋw orɔ yey-na ṯirlaŋ; na kir nimra kwaɽŋan nuŋw igli cikcik; 20 na kir nimra ṯuḏni nuŋw fiiḏi nuŋw ori iininy yi-na; na kir nimra nyirlil nuŋw ori celcel kaka ŋin; na kir nimra dufɔkwɽeny nuŋw igli yey-na ciŋ; na kir nimra dufɔkwupa nuŋw orɔ yey-na ṯiginy; na kir nimra kwuniṯri eṯuŋw ṯiŋaḏa fori lu kaka ḏahab; na kir nimra wri nuŋw igli yey-na ciŋ ḏahab ṯi; na kir nimra wri-kwete nuŋw ijini kaka lere leḏi ŋwebleṯi nana ŋwufiiḏu; na kir nimra wri-kwuɽen nuŋw ori yey-na ɽiyer. 21 na ki yogwur wri-kwuɽen yeḏi ṯilaŋgwu ṯirikaḏi meḏiina lu, na gwu yal nani yicaw wri-kwuɽen yifiiḏu nana kaka ŋan, ner eni lulu, na lutuput biɽḏi ogwur, na lizari leḏi meḏiina lidaɽmaḏir zi ḏahab ṯi ṯar, ṯijinena der der kaka gizaaza.
22 nenyere eze heykala were mac ki meḏiina-na, kaka ur gwu Kweleny kwir Allah wuṯemḏizi la tatap ŋuma ŋi, na Tirany tɔk, heykal wuŋwun. 23 na meḏiina ŋgwa nuŋw ere naŋni aŋwun ḏut, ya owa, eḏi ṯiŋaci fori lu, kaka ur gwu ŋiniṯ ŋeḏi Allah fori, na Tirany ta, nuŋw orɔ lɔmba luŋwun. 24 na fori gi kwuŋwun, a gwu ŋeleny ŋir-na ter ter ireri-na; na limelik leḏi ṯurmun, er gwu epici ŋiniṯi ŋeŋen; 25 na eṯi yogwur ere leŋḏeni lamin lere mac, na gwu kilikelu ere nani ḏuṯ; 26 na ki meḏiina-na er elici ŋiniṯi na ṯiniiya-na ṯeḏi ŋeleny ŋir-na ter ter. 27 lakin a gwu kwɔmne kwere kwiki ere enḏi-na ḏuṯ, ya kwizi kwere kweṯizerri ŋir ŋudur, ya kwir kwəluŋ, illi kla limɔlɔḏine yiriny kiṯam-na keḏi Tirany, keḏi yiriny-na yeḏi kla leḏi ŋimiiḏa.