Ezi Yesu te Pilato Kandra
(Matayo 27:1-2Matayo 11-14Marako 15:1-5Yoane 18:28-38)
1 Ago gboko cini ŋgate kuru, ago eziyi Yesu te Pilato kandra, 2 ago ànya etoyi nda kicute ekye: “Musu mano ono te drî lidri ro enjivoya, ka ta ata ànyari ko parata driutwero ozone 'Bädri'ba Roma ro ri, ago ka ata ekye yi ni Mesiya 'Bädri'ba owo.”
3 Ago Pilato eji nda te ekye: “Inye'do mini 'Bädri'ba Yudai ro owo ya?” Ago Yesu zatadrite ekye: “Nyata teṛo ŋgye.”
4 Ago Pilato atate kohanii 'desi ri ndi lowa tomoyo ana be ekye: “Musu taenji aza ko mano ono be.”
5 Oko ànya soyite ndi ago atate mbarasi ekye: “Ŋgaemba ndaro si nda ka ya lidri ro eŋgana Yuda cini yasi. Nda etoni Galilaya yasi, ago yauono nda esate le noŋwa.”
Azo Yesu te Eroda re
6 Ondro Pilato keri ta ono te oko nda ejitate ekye: “Inye'do mano ono Galilaya'ba yi ya?” 7 Ago ondro nda kunite Yesu ni wari se Eroda kabe mirina yasi oko, nda zo nda te Eroda re, se orivoya Yerusalema ya tu ana si. 8 Ondro Eroda kondre Yesu te oko, nda a'dote yai'dwesi, tana nda eri ta Yesu rote kyeno, ago ṛo mio'ba be nda ondrene. Nda mio'ba be Yesu ondrene talaro ro oyevoya. 9 Ta'dota, Eroda eji ta amba teni Yesu si, oko nda zatadrina kote. 10 Ago kohanii 'desi ndi miemba'ba Ota robe efote mileya, ago kicuyi Yesu te mbara. 11 Ago Eroda ndi kyila'bai ndaro be guyi Yesu te, ago yeyi nda te koziro, ago soyi boŋgo liŋgyiekye runduṛuro te nda lomvo, ago logoyi nda te kovole Pilato re. 12 Ago tu ana modona si, Eroda ndi Pilato be a'doyite bereazi ro, oko teinye dri ta ono ri a'doako, ànya orivoya kyila'baazi ro.
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Matayo 27:15-26Marako 15:6-15Yoane 18:39–19:16)
13 Ago Pilato zi kohanii 'desi te dri'bai ndi lidri be te voaloya 14 ago atate ànyari ekye: “Nyèzi mano ono te makandra ago nyàtate mìkye nda ka drî lidri ro enjina. Oko yauono mìndre meji nda te ami milesi, ago musu nda kote taenji se cini nyìkicu anya be sina be, 15 ca Eroda usu nda kote taenjibe, tana go logo nda te kovole amare. Ago mìndre, cu mano ono ye ŋga aza kote se nda o'bane odrane. 16 Ta'dota, ma'bana a'bina nda 'da ago onjina nda gwo.”
18 Ago vo lowa ro trete ekye: “Mifu nda. Nyonji Baraba ämäri.” 19 (A'ba Baraba te kamba ya ta ogbo ro ta 'bakici ya, ago kpa ta 'diufu rota.)
20 Ago Pilato le gi 'du Yesu onjine dritai ro ago nda atate kpa to'di ànyari. 21 Oko ànya go tre kpate to'di ekye: “Nyoto nda, nyoto nda.”
22 Ago Pilato ata kpate ànyari pere nina si ekye: “Tase kozi nda koyebe e'di ya? Musu taenji aza kote nda ya se nda o'bane odrane. Ka'do inye, ma'bana a'bina nda 'da ago onjina nda gwo dritai ro.”
23 Oko ànya rite 'du otrene kporo amba si ekye beṛo Yesu otone. Ago äduro otre ànyaro pe ŋgate ṛe. 24 Ago Pilato pe vure Yesu rote oso se ànya keji ta be tana ro ana ronye. 25 Ago nda onji mano se ànya keji ta be tana ro, se avobe kamba ya ta ogbo rota, ago kpa ta 'diufuro ro ana te. Ago nda ozo Yesu te ànya rigye, tase ànya kolebe oyene, ànya koye robe.
Oto Yesu te
(Matayo 27:32-44Marako 15:21-32Yoane 19:17-27)
26 Ago ondro kyila'bai kai te oyi Yesu be oko, ànya 'beyi drite mano aza be ni Kurene yasi se äzibe Simona ana, ka ikyi 'bakici ya ni 'baŋwa yasi. Ànya ruyi nda te ago 'bayi taka te nda kyembe uŋgyine ago osone Yesu vo.
27 Ago lowa du lidri ro sote nda vo ndi tro 'ditoko se kabe ugu ruṛu o'be ago liyi nda ta ana be. 28 Yesu za mi te ànya dri ago atate ànyari ekye: “Ndiriŋwa Yerusalema ro, nyìliyi ko mata, oko nyìliyi andivo amiro ta ago ŋgàga amiro ta ayani. 29 Tana tu kate eziikyi, se lidri atana 'da ekye: ‘Ànya se kondoro ni kado, se kuti ŋgwà ko'de, ago 'dise ŋgwà kondro ba na ko 'do.’ 30 'Do ni tuse lidri kaoye atane 'bereŋwa ri ekye: ‘Mi'de ämädri’ ago Lutui ri ekye: ‘Nyada'do ama.’ 31 Tana ondro ŋga oso nonye kwoi ka a'do tu ce lururo si, 'dooko ta e'di ro a'dona teni ondro ka'do ce kowite niya?”
32 Ago màno ago ritu azaka, se ànya riti taenji'bai ana olofo ànya kpate ufune tro Yesu be. 33 Ago ondro ànya kesate vose äzi be “Kowa drî ro” ana ya oko, ànya otoyi Yesu te lau, ndi taenji'ba se ritu kai be, alo drígwo ndaro ya, ago azana gaṛi ndaro ya. 34 Ago Yesu atate ekye: “Täpi nye'be ànya, tana ànya niyi tase ànya kayibe oyena ono ko.”
Ago ànya lonyiyi boŋgo ndaro te ànya voya, vodo ovo si. 35 Ago lidri edrete lau voondre, ago dri'bai Yudai ro 'degwo nda ugu ekye: “Nda pa azii te mi'ba nda kopa andivo iro, ondro ka'do nda gi ni Mesiya, se Lu konjibe owo.”
36 Ago kyila'bai guyi nda kpate, ànya ikyite ndare ago ozoyi vino se fere osoro te ndäri, 37 ago atayite ndäri ekye: “Mipa andivo miro ondro ka'do mini 'bädri'ba Yudai ro owo.”
38 Ago kurusi drile ndaro ya egyi ta koyi te ekye: “Ono ni 'Bädri Yudai ro owo.” 39 Ago alo aza taenji'ba ro se otobe lau ana ata te la'da o'da si ndäri ekye: “Inye'do mi ko ni Mesiya owo ya? Mipa andivo miro ndi ama be.”
40 Oko azana 'bidri ndaro te ekye: “Inye'do nyuturi Lu ko ya? Ape vure miro kpate oso ndaro ronye. 41 Oko amaro orivoya ŋgyero tana mùsu ono gi ŋgase màyebe ni taoye amaro si owo, oko mano ono ye ŋga aza ko koziro.” 42 Ago nda atate Yesu ri ekye: “Yesu, miyi ta maro ndi ondro nyikyite 'bädri'ba ro owo.” 43 Ago Yesu zatadrite ekye: “Endaro mata miri ono, kitu ondro ono si nya'dona mabe paradiso ya.”
Odra Yesu ro
(Matayo 27:45-56Marako 15:33-41Yoane 19:28-30)
44 Ago ondro te oso kitudiri ronye oko, ŋgätini tako 'bädri cini te, ago rite inye madale saa njidriesu. 45 Ago kitu eyivo kote ago boŋgo se ayibe Yekalu ya ana yana lesite ritu. 46 Ago Yesu trete otre amba si ekye: “Täpi, mäpäṛi adri maro te drí miro ya.” Ago ondro nda kata ta ono te oko ndi nda dragwo.
47 Ago ondro 'desi kyila'baro kondre tase ka'do be te oko, nda räṛu Lu te ekye: “Endaro mano ono taŋgye'ba yi.”
48 Ago ondro lowa tomoyo se kotokala be lau tase ana ondrene ana kondre tase ka'do be te oko, ànya cini gote 'bäru kätäti o'bi o'biro tusu si. 49 Ago lidri se cini kuni Yesu be ndi tro 'ditoko se kosobe nda vo ni Galilaya ya be edreyite lozo si ta kayi ondrene.
Ose Yesu ro
(Matayo 27:57-61Marako 15:42-47Yoane 19:38-42)
50 Mano aza orivoya ävuruna Yosepa, nda orivoya ni 'ba'desi Yuda ro se äzibe Arimatayo ana yasi. Nda orivoya alo aza gboko Taäyi'bai ro, mano kado ago kpa 'diri yi, 51 se letadri kote tavoora ndi taoye Taäyi'ba robe, nda ka ikyi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kotena. 52 Nda oyite Pilato re ago ejitate avo Yesu rota. 53 Ago nda lofo avo te vuru ago vute boŋgo rendelero ya, ago 'bate 'bu aza se agabe ni kuni se ase 'diaza kätina ro dri ko kigye ana ya. 54 Ago ana ni tu ruedero anjioko Sabata ka oyete etone.
55 Ago 'ditoko se kosobe Yesu vo ṛo ni Galilaya ya ana oyiyite tro Yosepa be, ago ndreyi 'budri Yesu rote ndi lala avo ndaro robe kigye. 56 Ago ànya egoyite 'bäru ago edeyi ŋga tägyi ŋgutruro ndi ido tägyi tagyiri robe te.
Ago tu Sabata rosi, ànya lolite oso Ota voro ronye.
aza 23
Yecu muŋw nani ki yey-na yeḏi bilaaṯuz, kwir muḏiir kwuruḏi ruumiya
1 ṯaŋwu, ner diɽela tatap duŋw ner muloce bilaaṯuzŋw. 2 ner naŋni eḏi rarmaḏa, ner eca ŋwu: nyiŋa liminḏa kworu ŋgwu kworlice lizi leri rugwori, kweṯinyji ṯinyini eḏinḏeḏa kwelenyi kweni gezar ṯulba, kwaruŋw, nyi kwiri kweni Kwruztu, kwir Kweleny. 3 na bilaaṯuz uṯizelu nuŋw eca ŋwu: a kwiri manja Kweleny kweḏi yahuuḏ a? nuŋw eŋnici nuŋw eca ŋwu: a kwami andazuŋw. 4 na bilaaṯuz andaci lelenyi leḏi yiziiz, ŋwuduŋw ŋi, nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwende kwinḏaca kworu ŋgwu kaṯiya kere. 5 ner ermiḏeḏa-na ner eca ŋwu: ṯilŋiiḏina ṯuŋwun ṯeṯ ugwumini lizi leḏi yahuḏiiyaŋw tatap; kerreny nuŋw zi andaci leḏi jaliilŋw, na kirem keni, kezir wu tɔk.
Yecu muŋw nani ki yey-na yeḏi hiruuḏuz
6 na bilaaṯuz neŋne mer eca, jaliil, ta, nuŋw zi uṯizelu nuŋw zi eca ŋwu: kwor ŋgwu kwiri kwete kweḏi jaliilŋw a? 7 mer andaci mer eca ŋwu: kwiri kweḏi ŋeleny ŋeḏi hiruuḏuz-ŋa, nuŋw ṯiŋa nani gwu hiruuḏuz, kaka nanuŋw gwu urzaliim ki lomur ta kla. 8 ma hiruuḏuz eze Yecuŋw ta, nuŋw amina beṯen, kaka eṯuŋw gwu naŋnini eḏinḏa, niŋnaŋw gwu ŋiɽaŋali ŋitezir ŋeṯir zi andaci ŋeni ŋundu, akuŋw gwu kizen tɔk eḏ izaci yilima yere yeṯuŋw zi erri. 9 ŋwu ṯa, nuŋw utizi ŋiɽaŋal ŋi lu ŋitezir. na Yecu nani ṯirṯir. 10 na leleny leḏi yiziiz rilli keṯɔk, na lor leṯizilŋiiḏini kuruu-na, ner rarmaḏa tuctuc. 11 na hiruuḏuz-ŋa ruze luŋw orṯa yi wuŋwun; ner erri ŋidiny ner oɽaci yireṯi yizaw beten, nuŋw eɽizi bilaaṯuzŋw. 12 kerreny ta, na bilaaṯuz-ŋa luweḏizana hiruuḏuz gi, ta ner ta amiḏi ki lomur la ṯa kla.
bilaaṯuz-ŋa Yecu gi na barabbaaz tɔk
13 na bilaaṯuz raza lelenyi ledi yiziiz duŋw lijowiṯ li, lizi li rac. 14 nuŋw zi eca ŋwu: a limulocanyi kworu ŋgwu, kweti gi aru ŋwu, kweṯorlilici lizi rugwori; menyi dedricelu ki yey-na yalu ta, na kwende kwumer inḏaci ŋiɽaŋali ŋere ŋiki ŋari ŋa ŋi, kweṯerri ŋwu ŋwu. 15 nezi hiruuḏuz ere inḏa tɔk mac, kaka eɽicaŋw gwu nyuŋwuzi. nuŋw ere erri ŋiɽaŋali ŋere mac eḏi ŋi iɽinyaḏa. 16 ŋwu ṯa ŋwu, kwenyipii zɔṯ gi ta, nyi ṯa efrici. 17 kaka ki iid-na, eṯir əkizi muḏiira kizen eḏi zi ruca mabuuza kwete, kweṯirnaŋni.
18 lakin ner miḏiḏi kwola tuc, ner eca ŋwu: mulḏi kworu ŋgwu kiṯay, enyji kedica barabbaazŋw. 19 kwunderṯa kwukitar ki zijin-na, kaka kitaŋw gwu ḏimya biḏin gi, ki meḏiina-na. 20 nezi bilaaṯuz andaci kwokwony, naŋnaŋw gwu eḏefrici Yecuŋw. 21 ner miḏiḏi kwola, ner eca ŋwu: ṯigreḏi ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu a gwu eɽenye. 22 nuŋw zi uṯizelu kwokwony, na nyamin orɔ-na ṯɔɽɔl, nuŋw zi nyi eca ŋwu: aḏa kwerruŋw kwiki? nyi kwende kwinḏa kwɔmne kwere kwiki kweḏi gi iɽinyaḏa. kwenyipii ta, nyi ṯa efrici. 23 lakin ner upina ŋumma ŋi ŋumma ŋi, naŋnar gwu ŋunduŋwu eḏay ki ŋwuɽi la ŋwuɽmḏalu. ner ofiḏaḏa kwurna gi. 24 nezi bilaaṯuz ellici amra eḏi zi erri kaka ŋinaŋnarzi. 25 nuŋw kedi kworu kwukitar ki zijin kaka kitaŋw gwu ḏimya biḏin gi, kwuṯizergelu. lakin nuŋw zi emnizi eḏizerrizi Yecuŋw ŋir kaka ŋinaŋnar zi.
Yecu ki ṯay ṯinḏi kezir weni kurkony ya kalfari
26 limulḏu ŋwi ki ṯay la, ner miḏa kworu kwete kweni zimaan, kweḏi ezir weni geyrawaan kwuṯaŋa wuḏeri, ner allaci ŋunduŋwu ŋwuɽi ŋwumalliḏina eḏizapi, nuŋw ŋi kwaḏiḏa Yecuŋw. 27 na lizi luru kwakiḏalu ŋwuduŋw, law li-na, lari kwola ŋwunda ŋwunda. 28 lakin nezi Yecu orlaḏa nana, nuŋw zi eca ŋwu: nyira nyeḏi urzaliimŋw, eṯir nyi ariḏi mac; ariḏir rɔgwɽɔ ralu, ariḏir nyoru nyalu keni. 29 izarṯi, ŋwamin ŋwa ŋwinḏi ŋwer ŋi eca lorumi ŋwu: a leni lamina, yari yi tɔk yiti yilŋiidi mac, na yədu yiti yiɽe tɔk mac. 30 er naŋni eḏeca yayinu ŋwu: acizarnyjelu; eḏeca ŋwunderi ŋwu: kwuɽbeḏrinyjelu. 31 kaka mer zi errici kwaɽi kwigla ŋwu, er ma errici kwaɽi kwunḏu aḏa?
Yecu ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu
32 ner mulɔ lizi nden tɔk liki rugwori Yecu ŋali, eḏi li ele eḏi zi eɽenye. 33 mindaŋ mer miḏaḏi kezir weni kurkony, ner zi gwu ṯigreḏa ki ŋwuɽi la ŋwuɽmɔḏalu; kla liki ner zi kəmi ki yəni, kwete ki ṯii ṯeḏi mini, na kwete ki ṯii ṯeḏi ŋogwur. 34 na Yecu eca ṯernyin ŋwu: Papa, iɽnyacazelu, kaka ṯimḏir gwu ŋiɽaŋali ŋerrer zi. ner kanni yireṯi yuŋwun, ner yi ṯuɽi. 35 na lizi rilli eḏ icaci; lakin na lijowiṯ erre luŋw, laruŋw: eṯi zi kwizimini ŋgwu kileḏi lir ter; eḏuŋw emba kileḏini, muŋw orɔ Kwruztu kweḏi Allah, kwicaŋw-na. 36 na orṯa erre luŋw tɔk, ner ila nanuŋw gwu eḏi ṯiŋaci ŋaw ŋola. 37 ner eca ŋwu: ma orɔ Kweleny kweḏi yahuuḏ, kileḏi ṯi rɔgwɽɔ rɔŋwa. 38 na ŋiɽaŋal lɔḏine kindala ŋeni ŋwu: kwunderṯa ŋgwu kwir Kweleny kweḏi yahuuḏ.
39 na kwete kwiki ṯugwori, kwallinarli ŋwuɽi la, ermici Yecuŋw, nuŋw eca ŋwu: a ti kwiru Kwruztu manya? kileḏe rɔgwɽɔ rɔŋwa na nyuŋwuzi tɔk. 40 na kwuḏaḏu kirnyaḏa, nuŋw eca ŋwu: a kwiti kwuṯinya Allah manya? a kwiri pa ŋgwu kwunanir ki hukm-na wutuput. 41 a kwamindi emba nani nyiŋa ki hukm-na, kaka afindi gwu ujra wir kaka weŋgindafi, ŋiɽaŋal ŋi ŋimindi zi erri. na kwor ŋgwu, nuŋw ere erri kwɔmne kwere kwiki mac. 42 nuŋw eca ŋwu: Yecu, kiḏayinanyi ma ila ŋuma ŋi ŋeḏi ŋeleny ŋɔŋa. 43 nuŋw eca ŋwu: nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem, a kwindi nani aŋwunu kezir-na wizaw nden tɔk.
ŋiɽany ŋeḏi Yecu
44 na zaa orɔ kaka wri-kwuɽen kaŋwuna, na kirim aɽaḏi kezir tatap ndɔm ndɔm mindaŋ ma zaa orɔ ṯɔɽɔl kirakalu, 45 na fori kweḏi aŋwun ay; na kireṯ keḏi heykal diɽaŋinina. 46 na Yecu ofna ŋuma ŋi, nuŋw aru ŋwu: Papa, nyi kwɔŋa ketice ṯigɽima ṯinyi ki rii-na rɔŋwa. muŋw zi andazi ṯa ŋu, muŋw alani wəŋ. 47 ma rayiiz weḏi orṯa ruɽi-ṯuḏni inḏa ŋiɽaŋali ŋimɔ rɔtɔ ŋwu, nuŋw ortaḏa Allah nuŋw aru ŋwu: kwor ŋgwu kwende kweḏi ŋarḏa ŋere. 48 na ŋwuduŋw tatap, ŋwumɔ rayḏiza eḏ izaci, eze ŋiɽaŋali ŋimɔ rɔtɔ ŋwu, ner pini lurdum ner aɽa duənu. 49 na kla lirir li ŋumaḏi, law li likwaḏiḏi jaliil, lirli tuk eḏ izaci.
ṯaniḏa ṯeḏi Yecu
50 nuŋw nani kwor kwete kweni kwizaw, kwofḏana tɔk, kwir kwijowiṯ kweḏi majliz, kweni yuzif, 51 kweḏi ayin weḏi yahuuḏ weni ar raama; kwunde kwir kwudirna ŋiɽaŋali ŋeŋen ki zeyria-na, naŋnar zi eḏi zi erri, nuŋw eni kwetəkizi ŋelenyi ŋeḏi Allah kizen tɔk. 52 nuŋw ele nani gwu bilaaṯuz, nuŋw utizi aŋna yi lu weḏi Yecu. 53 nuŋw dapizalu, nuŋw pezi kireṯi nana kimri-na, nuŋw aniḏa ki ṯimamu-na, tipiiḏir ki liiɽi-na ṯiti ṯaniḏir gwu kwere kinna mac. 54 na lamin orɔ kla leḏi ogwumlu, na zabiṯ adiḏi. 55 na law kwaḏiḏa, linḏir li jaliil, ner eze ṯimamu, na aŋna wuŋwun wunani ḏa ḏa. 56 ner aɽi ner lagiza kwuḏɽula, ner daɽmaḏa ŋila tɔk.
ki lamin leḏi zabiṯ, ner ere ogwumlu mac, kaka eṯir gwu miḏa kuruu.