Taäyi Yesu Lomvo
(Matayo 26:1-5Marako 14:1-2Yoane 11:45-53)
1 Ago u'du Karama Ambata Loŋgaako ro esate ti se äzibe Lävu Odra ro ro ono. 2 Ago kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe uguyi liti uṛite Yesu ufune ndrwiro tana ànya turiro ni lidri ri.
Yuda Letadrite Drí Yesu ro Ozone
(Matayo 26:14-16Marako 14:10-11)
3 'Dooko Satani cite Yuda se äzibe Isekariota alo aza taeri'bai 'butealo foritu ana roya. 4 Ago Yuda oyi atate kohanii 'desi ndi dri'bai yekalu okwa'ba ro ri ta liti se drí Yesu ro ozoro ànyari rota. 5 Ago ànya a'doyite yai'dwesi ago leyitadrite parata ozone ndäri. 6 Ago Yuda letadrina te ago eto liti se Yesu ozo za sina ànyari ana ro uṛina te teinye lidri ri tana uniako.
Ruede Karama Lävu Odra ro ro
(Matayo 26:17-25Marako 14:12-21Yoane 13:21-30)
7 Ago tu Karama Ambata Loŋga akoro esate, se ni tuse timelegogoi Lävu Odra ro ro ufuza owo. 8 Ago Yesu zo Petero ndi Yoane be te ago atate ànyari ekye: “Nyòyi ago nyède ŋgaonya Lävu Odra ro ro nja onyane ämäri.”
9 Ago ànya eji nda te ekye: “Mile ämäri edene eŋwaro ya?”
10 Ago nda zatadri ànyaro te ekye: “Ondro nyàte oci 'bakici ya oko, mano aza ŋgyi luku'du gyi ro o'bena drî 'da ami yibe. Mìso nda vo le zo se nda kabe oci kigye 'do ya, 11 ago nyàta kuzupi zo ana ro ri mìkye, ‘Miemba'ba ka ata miri ekye, zo ya se ma ndi taeri'bai maro be ri ŋgaonya Karama Lävu Odra ro ro onyane kigye 'do eŋwaro ya?’ 12 Ago nda ka'dana zo ya 'desi se edete nja zo kurusi ya 'do 'da ämiri, se nyèdena ŋga cini 'da nja kigye.”
13 Ànya oyite ago usuyi ŋga cini gi oso Yesu kiti tana be ànyari ronye, ago ànya edeyi ŋgaonya Karama Lävu Odra ro rote.
Ŋgaonya Tandrwedri Opi ro
(Matayo 26:26-30Marako 14:22-261 Korineto'bai 11:23-25)
14 Ago ondro saa kosate oko, Yesu ndi Lazo'bai ndaro be riyite tara'biza lomvo. 15 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Male ndi endaro ŋgaonya Karama Lävu Odra ro ro ono onyane ami yibe teinye märi rueza ako, 16 tana mata ämiri ono mänina ko ogo onyane madale a'bana takacina lutu ŋgye inye Miri 'Bädri'ba Lu roya.”
17 'Dooko Yesu ru kofo te ago ozo aro'boya te Lu ri, nda atate ekye: “Mìru ago mìmvu amivoya si, 18 mata ämiri ono, etoni yau oyigwo mileya, märi ogone vino ono umvune i'do madale Miri 'Bädri'ba Lu ro ikyina lutu.”
19 Ago nda ru ambata te, ago koye aro'boya te Lu ri oko, nda wagwo, ago ozote ànyari, ago atate ekye: “Ono ni lomvo maro, se ozote ami ta owo. Mìye ono rri inye ta maro oyizana.” 20 Ago kpa oso inye, ŋgaonya tandrwedri ro vosi oko, nda ozo kofo gwo ànyari ago atate ekye: “Kofo ono ni tao'ba to'di Lu ro kari maro si, se korobe ami ta ono.
21 “Oko mìndre, nda se ka drí maro ozo be ono orivoya noŋwa ŋgaonyavoya mabe. 22 Ŋgwa Lidri ro odrana 'da oso Lu kora tana be ronye, oko orivoya rritiro nda se kaoye drí na ozo ana ri.”
23 Ago taeri'bai etoyi ta ejite iyivoya si ekye kode ni iyi lakosi a'di kaoye ni ta ono oye ya.
Kaladiṛi ta A'do 'Desi rota
24 Ago kaladiṛi a'dote taeri'bai lako ekye kode ni iyi lakosi a'di ni 'desi para ya. 25 Ago Yesu atate ànyari ekye: “'Bädri'bai luako'bai ro orivoya drikaca be lidri ànyaro dri ago miri'bai kayi iyi uzi, ‘Bereazii lidri ro.’ 26 Oko a'done ämiri oso inye i'do, oko beṛo 'dise 'desi para ami lako ri a'done 'dise giṛiŋwa ronye, ago beṛo dri'ba ri a'done oso ruindu'ba ronye. 27 A'di ni ndra, nda se koribe vuru ŋgaonya, kode nda se kabe ruindu ndäri ana ya? Inye'do ko ni nda se koribe vuru ŋgaonya ana ya? Oko ma orivoya ami lako oso nda se kabe ruindu ronye.
28 “Mirite mabe tu cini taojoro maro si, 29 ago kpa oso Täpi maro kozo drikaca 'dimiri robe märi ronye, mozona drikaca gialo ono kpa ämiri. 30 Ago mìnyana ŋga ago mìmvuna ŋga tara'biza maro dri Miri 'Bädri'ba maro roya, ago mìrina 'da gitii dri vure 'bakalai se 'butealo foritu Yisaraele ro ono opene.
Yesu Äŋgu Kalaoga Petero ro tana te
(Matayo 26:31-35Marako 14:27-31Yoane 13:36-38)
31 “Simona, Simona, mindre dri, Satani usu drikaca te ta ami cini ro ojone, ŋga kado lewene ni ŋga kozi resi, oso ämvuoso'ba kabe inya lewe ni kurumu yasi ronye. 32 Oko mämätu te mi ta Simona, aza taoma miro okye 'da, ago ondro nyegote kovole mare oko, nyozo agoago robe ädrupii miro ri.”
33 Ago Petero atate ekye: “Opi, ma orivoya nja ocine mibe kamba ya ago kpa odrane mibe.” 34 Oko Yesu zatadrite ekye: “Mata miri Petero gogo unina ko opene ŋgäkyi ono si, madale migana kala maro lutu perena nätu.”
Yesu Ozo Miomba te Taeri'bai Ndaro ri
35 Ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Tuse mazo ami be tesi ana si mazo ami teinye kpäkä ako, gbolo ako ago kpa mvoka ako, oko inye'do nyà'do ndi lemeri ŋga aza robe ya?” Ànya zatadrite ekye: “I'do.”
36 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Oko yauono, nda se orivoya kpäkä be kode gbolo be kuru teri. Ago nda se bando ako, kogye boŋgo ndaro tesi ago kogye bando. 37 Mata ämiri ono, tase taegyi kata be ono ka'do robe ŋgye se ekye: ‘Nda la'do kandrakozi taenji'bai rote,’ tana tase egyibe ta maro ta ono a'dote inye.”
38 Oko taeri'bai atate ekye: “Mindre, Opi, bando begi ritu ono.”
Oko nda zatadrite ekye: “'Do ojote.”
Yesu Mätute 'Bereŋwa Ice Ido ro ro Dri
(Matayo 26:36-46Marako 14:32-42)
39 Yesu e'be 'bakici te ago oyite oso nda kabe oyena tu cini si ronye 'bereŋwa Ice Ido ro ro dri, ago taeri'bai oyite tro nda be. 40 Ondro nda kesate vo ana ya oko, atate ànyari ekye: “Nyä̀mätu ukyi mì'de 'da taojoro ya.”
41 Ago Yesu oyite ni ànyare, ga fere, ozona a'dona ndi oso kuni ovo ronye, ago so kaya te vuru ago mätute. 42 “Täpi, ondro aba mile gindi, mina kofo rueza ro ono pere ni maresi. Caoko, ko ole maro, oko mi'ba aye ole miro ayani.” [ 43 Ago malaika Opi ro efote ndare ni vo'buyakuru ya ago ozo agoago te ndäri. 44 Ago lomvo luwu 'desi si, nda mätute, ago kuri ndaro a'dote oso kari ka oti ni gyini dri.]
45 Ago ondro nda koŋgate ni mätu oyevoya oko, nda ikyite taeri'bai re ago usu ànya te u'duvoya ni tusu ri, 46 ago nda atate ànyari ekye: “Tana e'di nya u'du ya? Mìŋga ago nyä̀mätu ukyi mì'de 'da taojoro ya.”
Uru Yesu ro
(Matayo 26:47-56Marako 14:43-50Yoane 18:3-11)
47 Ago ondro Yesu kadri ugu ata oko, lowa tomoyo ikyite, ago mano se äzibe Yuda alo aza taeri'bai 'butealo foritu ro ana 'de ni käti ànyari. Nda ishwete ti Yesu re nda njunjune. 48 Oko Yesu atate ndäri ekye: “Yuda, inye'do nya drí Ŋgwa Lidri ro ro ozona 'di njunju si ya?”
49 Ago ondro taeri'bai se Yesu be ana kondreyi tase kaoye be a'done te oko, ànya ejiyi Yesu te ekye: “Opi, inye 'do màga 'di bando si ya?” 50 Ago alo ànyaro ga bi drígwo yasi ruindu'ba Kohani Fopara rote ätu.
51 Oko Yesu atate ekye: “Ta'do ojote.” Ago nda do bi mano ana rote ago ede nda te.
52 Ago Yesu atate kohanii 'desi ndi dri'bai yekalu okwa'ba robe ndi dri'bai se kikyibe nda uru ana ri ekye: “Nyìkyite bandoi be ndi dofoi be ma urune osoago ma orivoya ota pere'ba yi. 53 Tu cini si ma orivoya ami yibe Yekalu ya, oko mìru ma kote. Oko ono ni saa amiro owo, se mbara vouni ro ka teni vo miri.”
Petero Gakala Yesu rote
(Matayo 26:57-58Matayo 69-75Marako 14:53-54Marako 66-72Yoane 18:12-18Yoane 25-27)
54 Ago ànya ruyi Yesu te ago uguyi nda te zo Kohani Fopara roya. Petero sote kovole lozo si. 55 Ago ondro ede asi te kitoriya goko roya, ago arite vuru oko, Petero kyi rite ànya se kabe asi owi ana lako. 56 Ondro ruindu'ba ŋgutiŋwa ro aza kondre nda rite lau asi owivoya oko, anya ndrevote ŋgye nda dri, ago atate ekye: “Mano ono kpa orivoya Yesu be.”
57 Oko Petero gakala te ekye: “Ŋgutiŋwa ono, mäni nda ko.”
58 Ago saa fere vosi oko, mano aza ndre Petero kpate, ago atate ekye: “Mini alo aza ànyaro owo.”
Oko Petero ekye: “Mano ono, ko ma owo.”
59 Ago oso saa alo vosi ronye oko, mano aza sote ndi ago atate mbara si ekye: “Endaro kowe i'do mano ono orivoya Yesu be, tana nda kpa Galilaya'ba yi.”
60 Oko Petero zatadrite ekye: “Mano ono mäni ta gi nyabe ugu atana 'do ko.”
Ago ondro nda kadri ugu ata oko, gogo pe dori. 61 Ago Opi za mi te ago ndrevote ŋgye Petero dri. Ago Petero yi tase Opi kata be ndäri ekye: “Dri teinye gogo ri opeako kitu ono si, migana kala maro 'da perena nätu.” 62 Petero fote tesi ndi liyite tu.
Ägu Yesu te ago A'bite
(Matayo 26:67-68Marako 14:65)
63 'Dooko lidri se kabe Yesu okwa ana guyi nda te ago 'biyi nda te. 64 Ànya embe mi ndaro te ago ejiyi nda te ekye: “Nyäŋgu, a'di 'bi mi ni ya?” 65 Ago ànya ata ta amba azaka te nda lomvo la'da si.
Ezi Yesu te Taäyi'bai Kandra
(Matayo 26:59-66Marako 14:55-64Yoane 18:19-24)
66 Ago ondro vo kiwite oko, 'di'desii, kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe otoyi kala te ago ezi Yesu te Taäyi'bai kandra. 67 Ago ànya atate ekye: “Nyiti ta ämäri, inye'do mi ni Mesiya owo ya.”
Ago Yesu zatadrite ekye: “Miti tana ca ämiri mìnina kpa ko omane, 68 ago meji ami ca, mìnina kpa ko tadrina ozane. 69 Oko etoni yauono Ŋgwa Lidri ro orina 'da drígwo Lu Mbarapara roya.”
70 Ago ànya atate ekye: “Inye'do mi ni Ŋgwa Lu ro owo ya?” Ago nda zatadrite ekye: “Nyàta te ŋgye, mìkye ma ni owo.”
71 Ago ànya atate ekye: “Màle tazevoedre'ba aza kote, andivo amaro mèri tase nda kata be ono te.”
aza 22
ŋejmeṯ ŋinḏir ŋi eḏeɽenye Yecuŋw
1 na iid weḏi kajlaŋ adiḏi ketok weḏi kuruu keni ṯiṯamḏa ŋiɽany. 2 na eṯi leleny leḏi yiziiz, na lor leṯizilŋiiḏini kuruu-na neŋnici ṯay eḏeɽenye ŋunduŋwu, kaka ṯinyar gwu lizi.
3 na zeyṯaan enḏi ki ṯugwor-na ṯeḏi yahuuza, kweni izkaryuuṯi, kwir kwete kweḏi wri-kwuɽen; 4 nuŋw ele, ner zi mumri la leleny li lijowiṯ ŋali, eḏi zi bɔŋwḏizi ŋunduŋwu aŋgwuru. 5 ner amina, ner kitaḏa eḏinḏeḏa ŋunduŋwu kwuruuza. 6 nuŋw emni, nuŋw ilicelu mindaŋ eŋgi ŋwuduŋw ere lu mac ta, eŋguŋw ma bɔŋwḏi.
ṯidaɽmica ṯeḏi kuruu kiaŋ keḏi ṯarbeza
7 ma lamin ila leni leḏi kajlaŋ, leṯir li eɽenye nyiranyu nyeḏi kuruu keni ṯiṯamḏa ŋiɽany, 8 na Yecu ṯiŋa buṯruz ŋwuzi yuhanna gi, nuŋw zi eca ŋwu: inḏir, er nyji daɽmaci ezir weḏi gwu ye eḏneya weḏi kuruu. 9 ner eca ŋwu: a kwunaŋnanyji eḏi daɽmaḏa ezir ṯanni? 10 nuŋw zi eca ŋwu: ma enḏi kayin, a ta biɽḏi kwor ŋali kwudirna tii, ŋaw ŋi; ta a kwaḏiḏa mindaŋ muŋw enḏi duənu 11 ta, eca kworu kweḏi duənuŋw ŋwu: muallim kwaru ŋwa: liḏmin lende leḏi gwi ye eḏneya weḏi kuruu keni ṯiṯamḏa ŋiɽany, limeḏgeri li linyi? 12 kwɔŋazi baŋaci liḏmina lorana linani kindala, lizaw-na. əgizernyji ezir wa. 13 ner ele ner zi kaṯazi ŋir ga ŋandicaŋw zi ŋi, ner daɽmaḏa eḏneya weḏi kuruu.
kuruu kiaŋ keḏi ṯarbeza
14 mindaŋ ma lomur ṯimayini nuŋw inḏiraḏa ezir ki ṯarbeza limeḏgen li lir yafur. 15 nuŋw zi eca ŋwu: zurum kwumenyimba ye eḏ eḏne ŋaŋa li kuruu-na ŋgu, iti rerini nyi gwu kinna mac. 16 nyi kwecaŋazi ma ŋwa, witi wenyi ye kwokwony mac, mindaŋ er gwu ratinaḏa la ki ŋeleny-na ŋeḏi Allah. 17 nuŋw dimi tiṯraŋi; mindaŋ muŋw eca Allah zukran, nuŋw zi eca ŋwu: meṯir zi ŋu, ezi mumraḏizina; 18 kaka eca ŋazi gwu ŋu, ŋiti ŋenyji ii ŋeḏi nyor nyeḏi eynab kwokwony mac, mindaŋ ma ŋeleny ŋeḏi Allah ila. 19 nuŋw dimi eḏneya, nuŋw eca Allah zukran, nuŋw undena, nuŋw zi inḏeḏa, nuŋw zi eca ŋwu: aŋna winyi wiri, wumɔŋazi inḏeḏa; eṯi zi erreḏizi-na ṯaŋwu, mindaŋ er nyi ma tiŋayini. 20 na ṯaŋwu tɔk, mer ratazi eḏneya, nuŋw dimi tiṯraŋi, nuŋw zi eca ŋwu: tiṯra kru teni ṯikitaḏiza ṯiaŋ ṯeḏi ŋigileḏa ŋin ŋi ŋinyi, ŋimɔŋazi irecelu. 21 lakin, izarṯi, ŋgwa kwenyi bɔŋwḏi, ṯii ṯuŋwun ṯinanu ki ṯarbeza la nyi gi. 22 na Tor teḏi kwizigwunaŋ tele pa, kaka kitaḏir gwu, lakin eyewey kweḏi ŋgwa kwubɔŋwḏi! 23 ner uŋwunḏizina, ner aru ŋwu: eya kwiri ṯi ŋgwu deŋgeri-na kwerri ŋu?
ṯay ṯizaw ṯeḏi zi ṯi ṯamḏu la liḏaḏu
24 ner ɔpaḏa lu tɔk ŋeḏi kwizi ŋgwa kweŋgi zi ṯamḏu la deŋgen-na. 25 nezi Yecu eca ŋwu: leleny leḏi umam leṯizimida ki rii-na reŋen, na kla leḏi zulṯa deŋgen la, leṯir zi eca, lofḏana. 26 lakin na ŋiɽaŋal ere orɔ ŋwu daŋgal-na mac. ŋgwa kwuṯamdu daŋgal-na, eḏuŋw orɔ kaka kwete kwɔkwɽeny. muŋw eni kwete kweleny, eḏuŋw orɔ kaka kweṯi zi əkizi ŋɔḏɽor. 27 eya kweni kwupa, ŋgwa kwiri kweṯinanalu eḏeḏne, ya ŋgwa kweṯi zi efizi eḏneya? kwiti kwunder pa ŋgwa kweṯinanalu eḏ eḏne manya? lakin nenyorɔ daŋgal-na kaka kwete kweṯefizi eḏneya.
28 ŋaŋa lir ṯa klu lenḏi nyi li lelu tuk ki ṯurfa-na tinyi; 29 kaka kitaḏa nyi gwu Papa kwinyi ŋelenyi, ŋwu ṯa ŋazi gwu kitaḏa tɔk. 30 mindaŋ a kwer oɽmaṯi duŋw eḏeḏne tɔk, eḏ ii tɔk ki ṯarbeza la tinyi ki ŋeleny-na ŋinyi; eḏi nani ki lurzi la lir wri-kwuɽen, eḏi zi ketize leḏi izrayiil, lir gabiila wri-kwuɽen, zeyria.
Yecu kwandiza ŋiɽya ŋi ŋeḏi ṯinyindina ṯeḏi buṯruz
31 na Kweleny andaci zimaanŋw nuŋw eca ŋwu: zimaan, zimaan, izaṯi, zeyṯaan kwumɔŋazi li uṯalu, mindaŋ eḏurnezij ŋaŋwuzi kaka ŋwan. 32 lakin nyi kwumɔŋa erici ki yiriny ta, a ŋa ma ṯəmna ṯɔŋwa ere amɽaṯiḏa kworɔ mac; mindaŋ ma orla kwokwony ta, ezi firli nana kla lir ŋiaŋga. 33 nuŋw eca ŋwu: Kweleny, nyi ŋgwu ma ta rac eḏoɽmaṯi ŋa gi ki zijin-na, ŋiɽany-na ṯɔk. 34 nuŋw eca ŋwu: buṯruz, nyi kweca ŋa ma ŋwa, a kwenyi nyindini aŋwunu nyamin-na ṯɔɽɔl, ari, kwiti kwilŋiidi nyi mac, mindaŋ a kuḏugwɽi orri.
35 nuŋw zi eca ŋwu: ki lomur liṯiŋaḏa ŋazi li, liira lijizlana lulugwuŋw li, na yiḏwanu tɔk, na ma aḏa ro kwum ulezi, kwunaŋna ŋa? ner eca ŋwu: kwende keni kwere. 36 nuŋw zi eca ŋwu: lakin kire-kirem, muŋw eḏi kwere jizlana, eḏuŋw api, na kwulugwuŋwa tɔk. muŋw ere eḏi kwere kalala mac, eḏuŋw dimi kwofan eḏi ila kete. 37 nyi kwecaŋazi ma ŋwa, a ŋiɽaŋal ŋuluḏina ŋinḏi eḏi rataḏi duŋgwinyi, arir ŋwu: ner ruzi ŋunduŋwu kwete kwumer li oɽmaṯi leni liki; mindaŋ a ŋiɽaŋal ŋuluḏina ureni kworɔ dap ŋeni nyi. 38 ner eca ŋwu: Kweleny, yalala kyu yiɽen. nuŋw zi eca ŋwu: ŋimɔ ṯa aɽi kunuŋ.
Yecu kwunani jatzimaani
39 kaka eṯuŋw gwu erri, nuŋw ruḏa nuŋw ele kayin la weni zeyṯuun. na limeḏgen kwaḏiḏa tɔk. 40 mindaŋ muŋw upaḏi kezir wa, nuŋw zi eca ŋwu: ariri ki yiriny, mindaŋ a ere enḏi ki tumɔmma-na mac. 41 nuŋw duŋgwaḏa kwɔkwɔ, kezir wir kaka weṯir gwu kaṯu kali kete, nuŋw gwe ŋwurgwu lu, nuŋw ari ki yiriny. 42 nuŋw aru ŋwu: Papa, ma emni ŋiɽaŋali ŋu ta, nyi dimeḏa titraŋi kru kiṯay. beri ma, keni. ŋiti ŋinaŋnanyji eḏi zi erri ṯugwor ṯi ṯinyi mac; ŋinaŋnanyji eḏi zi erri ṯugwor ṯi ṯɔŋwa. 43 na maleyka kwete ruweḏa nana kweḏi kilerena, nuŋw firli ŋunduŋwu nana. 44 inḏi kinna ṯurfa ṯupa ṯiminni nuŋw ṯa ari ki yiriny ŋumma ŋi, mindaŋ muŋw iri ŋimaŋi ŋir kaka ŋin, ner binḏaḏa kureyu lu. 45 mindaŋ muŋw ṯimazi ṯara ki yiriny, nuŋw diɽi nuŋw ele nani gwu limeḏgen, nuŋw zi kaṯazi linḏiru ŋwaru, kaka ronyinar gwu. 46 nuŋw zi eca ŋwu: a lɔḏɔ linḏiri ŋwaru? diɽir, ariri ki yiriny, mindaŋ a ere enḏi ki ṯumɔmma-na mac.
lomur limerli miḏa Yecuŋw
47 andizaŋw ṯa kinna, na ŋwuduŋw ila, ŋwumulḏizi kwor kweni yahuuza, kwir kwete kweḏi kla wri-kwuɽen. nuŋw duŋgwaḏa Yecuŋw, eḏagani ṯunyu ṯi; 48 na Yecu eca ŋwu: yahuuza, a kwunaŋna eḏi bɔŋwḏi Toru teḏi kwizigwunaŋ ṯagina ṯi ṯunyu ṯi a? 49 na linanir li, mer elŋece ŋiɽaŋali ŋinḏi eḏila, ner eca ŋwu: Kweleny, lenyjipii kalala gi a? 50 nuŋw ipii kwete kweŋen kaḏaama keḏi kweleny kweḏi yiziiz, nuŋw uɽuḏa kəni lu keḏi mini. 51 na Yecu eca ŋwu: efricer ṯa ŋwu; nuŋw mummaci kəni, nuŋw zəwi. 52 na Yecu andaci lelenyi leḏi yiziiz, laŋɽa li leḏi heykal, na lijowiṯi tɔk linḏi nanuŋw gwu eḏi miḏa, nuŋw zi eca ŋwu: a lani iliza nyuŋwu yalala yi, ŋwumor ŋi tɔk, kaka lizi linḏi eḏi miḏa kwoɽam a? 53 nyi kweṯinani daŋgal-na, ŋwamin rac ki heykal-na, na ŋaŋa lende limiḏi nyi. lakin lomur lalu liri klu, na kirim kimorɔ kweleny.
buṯruz muŋw nyindini Yecuŋw
54 ner miḏa ŋunduŋwu ner mulɔ kitay, ner gi ele ki duənu kweḏi kweleny kweḏi yiziiz. na buṯruz kwaḏiḏa ŋunduŋwu kwurucena tuk. 55 ner uteḏa igəŋi ki loz-na keligeny-na, ner rikalu ner nanalu buṯruz ŋali. 56 na tira tete tir kaḏaam, eze anuŋw gwu igəni, nuŋw ece tɔtɔk, nuŋw ari: kwor ŋgwu kwunanir li mi tɔk. 57 lakin nuŋw nyindini, nuŋw eca ŋwu: kwaw kwalu, kwende kwilŋiiḏi nyi. 58 mindaŋ muŋw eze kwir ter nuŋw eca ŋwu: a kwiri kwete kweŋen. na buṯruz eca ŋwu: kwor kwalu, nyi kweŋen kwiti kwiri mac. 59 mindaŋ ma zaa kwete ṯimayini nuŋw ari kwir ter, nuŋw andazi nuŋw zi eca ŋwu: kweŋen kwiri mi, roḏuŋw gwu kwete kweḏi jaliilŋw tɔk. 60 lakin na buṯruz eca ŋwu: kwor kwalu, nyi kwiti ma kwilŋiiḏi ŋiɽaŋali ŋandizaŋazi mac. andizaŋw ṯa ŋwu, iti muŋw zi urezi kworɔ mac, na kuḏugwɽi orrani tuc. 61 na Kweleny orlalu, nuŋw izazi buṯruzŋw lu. na buṯruz ṯiŋayini ŋiɽaŋali ŋeḏi Kweleny, ŋece ŋi ŋwu kerreny, a kwenyi nyindini nyamin-na ṯɔɽɔl, mindaŋ a kuḏugwɽi orri. 62 na buṯruz ru par, nuŋw ariḏana bigiṯ bigiṯ.
63 na lor limiḏi Yecuŋw erri ŋunduŋwu luŋw, ner ipii; 64 mindaŋ mer kəki ki yey-na ner uṯizelu, ner eca ŋwu: andicanyji ṯi ŋiɽya ŋi, eya kwiru kwupiiḏiŋa. 65 ner andaci ŋiɽaŋali ŋuru, uluḏir gwu, ner ermiḏeḏa nana tɔk.
Yecu muŋw nani ki yey-na yeḏi leleny leḏi yiziiz
66 mindaŋ ma ezir afralu, na lijowiṯ leḏi lizi na lir leleny ledi yiziiz-ŋa lor li leṯizilŋiiḏini kuruu-na rayda duŋw, ner mulɔ ŋunduŋwu ner gi ele ki majliz-na kweŋen, ner eca ŋwu: 67 ma orɔ ŋa kwir Kwruztu ta, andicanyji ṯi. lakin nuŋw zi eca ŋwu: ma ŋazi kinna andaci ta, a liti lemni mac; 68 ma ŋazi fa ta kinna uṯizelu, er nyi ta ere eŋnici too. 69 lakin kirem ta, a Tor teḏi kwizigwunaŋ nanazi ŋiniti lu ŋeḏi Allah, ŋgwa kwuṯemḏizi la tatap ŋuma ŋi, ki ṯii ṯeḏi mini. 70 ner eca tatap ŋwu: a kwiru kwir Tor teḏi Allah? nuŋw zi eca ŋwu: ŋami ŋazandazi ŋwu. 71 ner aru ŋwu: na aḏa kwiri kwokwony kwere kwer zi neŋnizi? ŋimer zi neŋne ŋandizaŋw zi ki ṯunyu-na ṯuŋwun.