Yesu Ede Mano Adravo'ba Aza te
1 Sabata alo aza si, ondro Yesu koyite ŋgaonya onyane zo Parusi 'desi aza alo roya oko, lidri rite nda ondrene kode nda kaoye e'di oyene ya. 2 Ago mano aza ikyite ndare se orivoya adravo lomvo ogaro be. 3 Ago Yesu eji miemba'bai Ota ro ndi Parusii yibe te ekye: “Inye'do Ota voro ndi ŋgye 'di edene Sabata si kode ko ya?” 4 Oko ànya zayi tadri taeji ndaro kote. Ndi Yesu ru mano ana te, ede nda te ago 'ba nda oyite. 5 Ago Yesu atate Parusii ndi miemba'bai Ota robe ri ekye: “Aba alo aza amiro ŋgwa agoro na kode 'daŋgo na ko'degwo koro ya Sabata si, inye'do mìnina ko anya ewene Sabata si ya?” 6 Oko ànya niyi kote tadri tase ono ro ozane ndäri.
Rulogo Vuru ndi vo Ŋgwazi ro Ondrebe
7 Ondro Yesu kondre rukä ŋgwazii rote vo oriro kadopara onjivoya oko, nda pe lapidri ono te ànya cini ri ekye: 8 “Ondro ka'do 'diaza kuzi mi te karama lagye roya oko, miri ko vo parandra ya. Tana azaya 'diaza para ndrani midrisi äzi kpate, 9 'dooko nda se kuzi ami be ni riti 'do ikyina 'da ago atana gwo miri ekye: ‘Nyozo orivo miro mano ono ri.’ Ago nya'dona gwo driupiro ndi nyoyi mirina gwo vose tipari 'do ya. 10 Ta'dota, ondro äzi mi te oko, nyoyi ago miri vose tipari ya, tana 'dise kuzi mibe 'do kondre mi te oko, nda ikyina 'da mire ago atana gwo miri ekye: ‘Bereazi maro, nyikyi kuru vo kado ono ya.’ Ono ozona taoro miri ŋgwazii azi cini mile. 11 Tana 'dise kabe andivo ndaro eŋgana kuru ologona 'da vuru, ago 'dise kabe andivo ndaro logona vuru eŋgana 'da kuru.”
12 Ago Yesu atate mano se kuzi nda be ana ri ekye: “Ondro ka'do nya lidri uzi ŋgaonya kitudiri ro kode tandrwedri ro onyane oko, mizi ko toto bereazii, kode ädrupii kode 'didiri miro kode 'batiazii miro se ŋgaamba be 'do aya. Tana ànya ogo uzinayi mi kpa 'da ago liti ono yasi, ŋgase miye be 'do ologona vona ndi miri. 13 Ondro nyate karama o'ba oko, mizi lemeri'bai, ànya se ciṛiciṛiro, ka'bo ndi miako'bai be 14 ago äṛuna mi 'da tana ànya ŋga ako vona logone miri. Lu logona vona 'da miri efo tu taŋgye'bai rosi ni avo ya.”
Lapidriopi Karama 'Desi ro
(Matayo 22:1-10)
15 Ondro alo aza màno se koribe ŋgaonya Yesu be ana keri ta ono te oko atate ndäri ekye: “Anya se onyana ŋga 'da karama Miri 'Bädri'ba Lu roya ni kado.”
16 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Tu alo si mano aza 'ba karama 'desi te se nda läzi lidri amba te. 17 Ondro tu karama oyero kesate oko, nda zo ruindu'ba ndaro te ta itine ŋgwazii ndaro ri ekye: ‘Nyìkyi, ŋga cini te nja.’ 18 Oko ànya cini etoyi atate kala ogasi azivoazivo. Se käti ana atate ruindu'ba ri ekye: ‘Magye lowo te ago beṛo märi oyine ondrene. Molo'baru miri, miletadri taeji maro ro.’ 19 Ago aza atate ekye: ‘Magye 'daŋgo nji akpa akparo te yau, ago ma ukyi ànya ojone. Molo'baru miri, miletadri taeji maro ro.’ 20 Ago aza ata ro ekye: ‘Magye toko te yau, ta'doro mänina ko ukyine.’ 21 Ago ruindu'ba ana egote kovole ago iti tase cini ono tana te 'desi ndaro ri. Ago 'desi a'dote kyilaro ago atate ruindu'ba ndaro ri ekye: ‘Nyoyi tesi ndrindri litii 'desi ndi litii giṛiŋwa 'bakici robe yasi, ago nyezi lemeri'bai, ciṛiciṛi'bai, miako'bai ndi ka'boi be.’ 22 Ndri oko, ruindu'ba ekye: ‘'Desi ota miro ayete, oko vo drigba dri orivoya.’ 23 Ago 'desi atate ruindu'ba ri ekye: ‘Nyoyi tesi litii 'desi ndi litii giṛiŋwa 'baŋwà ro yasi, ago mi'ba lidri kikyi, tana zo maro ka'do robe twi. 24 Mata ämiri ono, alo aza lidri se äläzi be kai ro unina ko ŋgaonya maro karama ro tembene.’ ”
Lagye A'doro Taeri'ba Yesu ro
(Matayo 10:37-38)
25 Tu alo aza si, ondro lowa tomoyo kate ugu oyi Yesu be oko, nda za mite ago atate ànyari ekye: 26 “Nda se kabe ikyi mare, unina ko a'done taeri'ba maro, e'be gialo nda luna ma ndra ni nda kulu täpi ndaro ndi endre ndaro be, ago toko ndi ŋgwai ndaro be, ago ädrupii ndaro ndi endreŋwà ndaro be ndi andivo ndaro be drisi. 27 Nda se kuŋgyi taka andivo ndaro ro kote ago keso kote mavo, unina ko a'done taeri'ba maro.
28 “Ondro alo aza amiro ka tavo ora zowiṛa ro obene, käti ono nda ka ori vuru oti lagyena ro unine ondreza kode nda gindi parata be amba losi na ondeza. 29 Ondro nda koye kote inye, nda unina ko obe zowiṛa ro ondene, zevona o'ba vosi ago 'dise cini kabe ondrena ugunayi nda ndi ekye: 30 ‘Mano ono eto zo obete, oko ni kote losina ondene.’
31 “Ondro ka'do 'bädri'ba aza ka oyi tesi lidri kutu 'butealo (10,000) be kyila oyene 'bädri'ba aza se kikyi nda dri lidri kutu 'buteritu (20,000) be, nda kaoye orine käti vuru tavo orane kode nda gindi mbara be kyila oyene 'bädri'ba kinjo ana be. 32 Ondro mbara ndaro kojo kote, nda ozona lazo'bai 'da 'bädri'ba ana re taejine ta taliatokpe rota, 'dooko nda drigba lozo.” 33 Ago Yesu atate ekye: “Kpa oso inye, alo aza amiro unina ko a'done taeri'ba maro e'be gialo nda e'bena ŋgase cini nda be sina ono lutu.
Täyi se te Losiako
(Matayo 5:13Marako 9:50)
34 “Täyi orivoya kado, oko ondro ka'do täyi kije oci iro te, ago a'bana anya ocine to'di eŋwanye ya? 35 A'do kote kado gyini ri ca tamo ri, ago adate cowa ayani. Dia, nyèri ondro ka'do nyà'do gi bi be owo.”
aza 14
ṯizeya ṯeḏi kwor kwofaḏi ŋaw kaŋna-na
1 lamin lete leni zabiṯ, muŋw ele ki duənu kweḏi kwufarzi kwete kwir kwijowiṯ eḏeḏne, ner gwu icaci. 2 na kwor nani kwete ki yey-na yeḏi Yecu, kwurna, kwofaḏi ŋaw kaŋna-na. 3 nezi Yecu andaci lilŋiiḏi kuruu-na, lifarzi li, nuŋw zi eca ŋwu: ŋofḏana eḏi zəwi lizi ki lamin leni zabiṯ, ya beri? 4 ner nani tugwup, nuŋw dimelu, nuŋw zəwi, nuŋw ṯiŋa, nuŋw ele. 5 nuŋw zi andaci, nuŋw zi eca ŋwu: muŋw eḏi kwere teɽiŋgaŋi, muŋw iideḏi ki ṯil-na, ya tiḏri ta, ŋwu ere allizana tuc ki lamin leni zabiṯ manya? 6 ner zi ulezi ŋeḏi gwu keɽineḏa.
ṯejilina ki rɔgwɽɔ na ŋirin ŋami
7 na Yecu icaci lirina lornuṯir zi likwukwurbina ezir lu wizaw wizaw, nuŋw zi andaci ŋiŋerɔŋwa, nuŋw zi eca ŋwu: 8 muŋw ornaci ŋaŋwuzi ṯaga, eṯere orɔ lu duṯ duṯ mac eḏi kwukwurbini ezir lu wizaw wizaw. na kwila kwete kweṯemḏiŋa la, kwornuṯir tɔk. 9 na kwor kwornuṯiŋazi kwor gi kwuḏaḏu, kwɔŋeca ŋwu: efrice kwor ŋgwu, ŋwu morḏaḏi kezir la wɔŋwa. mindaŋ ma duŋgwa kezir wir ter witi wizaw mac, a ŋa ṯurony miḏa. 10 lakin mer ŋa ornuti ta, inḏi a nanalu kezir wa wir bɔrkwɔkwony. mindaŋ ŋa ma kwor ŋgwa kaṯazi kwornuṯiŋa, kwɔŋeca ŋwu: owɽi, ṯamḏaḏa ma, a nanalu kunuŋ la. ta, a ma niini-na ki lizi-na kla liciḏiŋa li, ki yey-na keḏneya la. 11 ma kwete nyiḏak ellini ki rɔgwɽɔ ṯaŋwu, er ta ruzi kwɔkwɽeny. muŋw ṯa ejilini ki rɔgwɽɔ kwere, ŋwu ṯa orɔ kwer piŋi.
12 na Yecu andaci ŋgwa kwornuṯu, nuŋw eca ŋwu: ma errizi lirina kwɔmne kwere kwir eḏne, eṯornuṯi limaḏgalu liaŋgalu li mac, lizi li na lalu rac, na leḏi yəni lu lir lurṯu; na li ŋa ta ornuṯaḏa deŋgen tɔk, er ŋazi ṯa eɽica ŋwu tɔk. 13 ma errizi lirina kwɔmne kwere kwir eḏne, ornuṯir luwaya, yubɔrkɔni, yɔmzɔŋi, na lunduŋa tɔk. 14 ṯaŋwu, a kwortani, kaka iti eḏir gwu kla ŋuma eḏəɽici ŋaŋwu kwɔmne kwere mac; lakin, er ŋa ma əɽici ki ṯidiɽa-na ṯeḏi lofḏana.
ṯiŋerɔyw ṯeḏi azuuma weḏi ṯaga
15 muŋw neŋne kwete ŋiɽaŋali ŋu, kwiiḏinarli, nuŋw eca ŋwu: kwere kwiiḏina ki ŋeleny-na ŋeḏi Allah, ŋworɔ kwortani. 16 na Yecu eŋnici nuŋw eca ŋwu: kwor kwete kwinḏi edi ketize lete ŋirina, eḏne yi wuru. nuŋw zi ornuti litezir. 17 ma lomur ṯimayini leḏeḏne, nuŋw zi ṯiŋaci kaḏaama eḏi zi andaci eḏi zi eca ŋwu: ilar; na limɔ ŋazi əgizi ezir kwɔmne gi tatap. 18 ner memilḏi ŋiɽaŋal ŋi tatap kaka ajilar gwu-na. nuŋw eca ŋgwa kwir kwiŋna: nyi kwuliṯi ezir wete wir ṯuruny, nenyi ta pa naŋni eḏele eḏeze. eṯir nyi ṯa əkica kizen mac. 19 nuŋw eca kwir ter ŋwu: nyi kwuliṯi nyiḏri nyimulḏi-na nyiɽen nyiɽen, nyamin-na ṯuḏni, enyjele enyji ṯeca. eṯir nyi ṯa əkica kizen mac. 20 nuŋw eca kwuḏaḏu ŋwu: nyi ŋgwu kwagwu kwayu ṯayti. ŋwu ṯa, nenyi ere eḏi ŋuma mac eḏila. 21 na kaḏaam ŋga ila, nuŋw andaci kwizi ŋgwa kwəkizaŋw ŋɔḏɽor ŋiɽaŋali ŋu. nuŋw ərum, nuŋw eca kaḏaama ŋwu: inḏi frafra ki lumaɽa-na, kezir were weḏi balaḏ ŋgwu, a mulḏa luwaya, yubɔrkɔni, yɔmzɔŋi, lunduŋ li na rac. 22 na kaḏaam eca ŋwu: ŋimerrini tatap ŋir kaka ŋari ŋa ŋi, na ezir wana ta weɽne lu wuḏaḏu. 23 na kwor eca kaḏaama ŋwu: inḏi ki lizari la, ki ray la rac ezi iila ŋuma ŋi-na, mindaŋ nyji urezi duənuŋw kwinyi dedep. 24 nyi kweca ma ŋwa, kwiti kwere mac kweḏi lizi kla lornuṯinyji, kwunyeŋle kwɔmne kwere kwinyi.
ṯornuṯa edi zi duŋgweci ŋeḏi rɔgwɽɔ
25 lamin lete ma ŋwuduŋw ŋwuru kwaḏiḏa, nezi Yecu orlaḏa nana nuŋw zi eca ŋwu: 26 muŋw ila kwere nani nyi gwu, muŋw ere firaza ṯernyin ŋwuzi lenyin gi mac, kwulen tɔk, nyiɽŋeyin tɔk, lieŋgen tɔk lir lor, na lir law, na rɔgwɽɔ keni ruŋwun tɔk, ŋwu ere eni kwumaṯ kwinyi mac. 27 muŋw ere dima kwere ŋwuɽi ŋwuŋwun ŋwuɽmɔḏalu eḏi ŋi kwaḏiḏa nyuŋwu, ŋwu ere eni kwumaṯ kwinyi tɔk mac.
28 muŋw kitaḏa kwere daŋgal-na eḏaci ṯilaŋgwua ṯola la ta, ŋwu ere nanalu kerreny manya eḏi iɽeḏa kwuruuza ŋgwa kwinḏuŋw gi eḏi gi erri ŋɔḏɽor, eḏelŋece eḏari, kwubiɽdi, ya kwamɽaṯi? 29 muŋw kwurṯi ṯugwagiza, mindaŋ muŋw ere eḏi ŋuma eḏi ṯimazi ṯilaŋgwua mac, a lizi eze, er ari yima, 30 er aru ŋwu: kwor ŋgwu kwɔḏɔ kwumaci mindaŋ muŋw ulezi abarya eḏi ratazi? 31 ya ma kweleny kwere naŋni eḏele ki ṯuwən, nani gwu kweleny kwere kwir ter ta, ŋwu ere nanalu kerreny manya eḏi ṯecici ŋuma-na ŋuŋun, eḏaru ŋwu, orṯa winyi worɔ alaaf wri, na weḏi ŋgwana kwinḏi orɔ alaaf ṯuɽi. 32 ma ŋuma ŋuŋun amɽaṯi ta, ŋwu ere ṯiŋaci kafura manya, muŋw nani kinna kwuḏaḏu kezir wolu-na, eḏeca ŋwu: er ṯa orɔ kwaɽi nyiḏak a? 33 ner ṯa orɔ ŋwu, mezi kwere daŋgal-na ere duŋgweci ŋeḏi rɔgwɽɔ ruŋwun mac, ŋwu ere eni kwumaṯ kwinyi tɔk mac.
34 kwumḏa kwizaw mi, lakin ma kwumḏa ajili kworɔ ta, eṯir ma ece ḏa eḏorje kwokwony? 35 mer fa kinna naŋni eḏi ballizalu kureyu lu, ya ki luḏa la lere, ŋwu ta ere ofḏani tɔk mac; er ṯiŋalu nyiḏak. kweḏi yəni eḏi yi neŋne, eḏuŋw neŋne.