Yesu Ede Mano aza Adravoro te Cece Kala
1 Ono vosi, Yesu oyite Yerusalema ya ta karama mätu ro Yudai rota. 2 Loto dereŋwa timele ro Yerusalema ya kala cece aza orivoya ndiṛi nji be. Kala Ebere si äzite Betezata! 3 Lowa lidri adravoro ro amba orivoya u'duvoya ndiṛi yasi; miako'bai, ka'boi, ndi ciṛiciṛi'bai be! 5 Mano aza orivoya lau se a'dote adravoro ndroa na te 'butenätu fonjidriena. 6 Yesu ndre nda te u'duvoya lau, ago nda nite mano ana a'dote adravoro ndroa na te amba: ndi Yesu eji nda te ekye: “Mile ndi mi edene ya?”
7 Mano adravoro zatadrite ekye: “'Desi, ma 'diaza ako noŋwa ma o'bane cece ya ondro akanda gyi te owo; ondro ma ugu oŋga ocine kigye oko, 'diaza tona ŋga ci ṛo käti.” 8 Yesu atate ndäri ekye: “Miŋga kuru, miŋgyi para miro, ago nyaba.” 9 Ede mano ana te dori, nda ŋgyi para ndaro te, ago eto ugu abate.
Tase ono a'dote tu Sabata rosi, 10 ago drikaca'bai Yudai ro atate mano se edebe ana ri ekye: “Ono orivoya tu Sabata ro yi, ago orivoya taenji yi ota lomvo miri para miro uŋgyine Sabata si.”
11 Nda zatadrite ekye: “Mano se kede mabe atani märi para maro uŋgyine ago abane.”
12 Ànya ejiyi nda te ekye: “Mano se katabe miri ta ono oyene a'di owo ya?”
13 Oko mano se edebe ana ni Yesu ko nda 'bo a'di owo, tana lowa orivoya vose ana ya, ago Yesu anarute ndriŋwa.
14 Ono vosi, Yesu usu nda te Yekalu ya ago atate ekye: “Nyeri, ede mi te yauono, nye'be takozi oye ukyi ŋgakozi aza a'do 'da miri.”
15 'Dooko mano ana oyite ago ititate drikaca'bai Yudai ro ri anjioko Yesu ni 'dise kede nda be owo. 16 Ago ànya etoyi Yesu eza te, tana nda ye ŋgaede ono te tu Sabata rosi. 17 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Täpi maro ondoalo ka ugu losi oye, ago beṛo kpa märi losi oyene.”
18 Ata ono 'ba drikaca'bai Yudai ro ratate nda ufune; ko toto ta ota Sabata ro ufuna rota, oko tana nda atate ekye, Lu ni Täpi yi modo ro, ago ata ono si nda 'ba andivo ndaro te ojoojoro Lu be.
Drikaca Ŋgwa ro
19 Ago Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Ma taŋgye iti ämiri; Ŋgwa ni ko ta aza oyene ta modo ndaro ro ronye; nda ka gialo tase nda ndre Täpi ndaro ka ugu oyena be oyena ayani. Tase Täpi kabe oyena, Ŋgwa ka kpa oyena ayani. 20 Tana Täpi lu Ŋgwa ago ka'da tase cini andivo ndaro kabe oyena te ndäri. Nda ka'dana ŋga azaka parandra 'da ndäri oyene ndrani ono drisi, ago ami cini nyà'dona 'da larolaro ro. 21 Kpa oso Täpi kabe avo lofo ago kabe adri ozo ànyari ronye, kpa oso inye Ŋgwa ka adri ozo ànya se nda kolebe ozone ànyari kai ri. 22 Ca Täpi pe vure 'diaza alo ro ko. Nda ozo drikaca ndra te Ŋgwa ndaro ri vure opeza, 23 ago vona cini oronayi Ŋgwa 'da kpa oso inye ànya kayi Täpi oro. Nda se koro Ŋgwa ko ro Täpi se kezo nda be ono ko.
24 “Ma ugu taŋgye iti ämiri nda se kabe ata maro erina ago ka taoma nda se kezo mabe ono ya ni adri äduako be, vure ndaro opene i'do, oko lävute ṛo nja ni odra yasi le adri ya. 25 Ma ugu taŋgye iti ämiri; tu kate eziikyi tu esa ṛote nja; se avo erina ata Ŋgwa Lu ro ro 'da, ago ànya se kabe erina ocinayi 'da adri ya. 26 Kpa oso inye oso Täpi andivo ni etovo adri ro ro kpa oso inye nda 'ba Ŋgwa te a'done etovo adri ro ro. 27 Ago nda ozotate Ŋgwa ri vure opene, tana nda orivoya Ŋgwa Lidri ro. 28 Nyà'do ko larolaro ro ta ono ta; tu kate eziikyi se avo cini erinayi ata ndaro 'da 29 ago efonayi 'da tesi ni 'budrii ànyaro yasi; ànya se yeyi takado te efonayi 'da ago orinayi 'da, ago ànya se yeyi takozi te efonayi 'da ago apena vurenayi 'da.
Tazevoedre ta Yesu rota
30 “Mäni ko ŋga aza oyene drikaca modo maro rosi; ma vureope toto oso Lu kabe itina märi ronye, ago vureope maro orivoya ŋgye, tana mojo kote tase malebe oyene ayani, oko toto tase nda se kezo mabe kolebe ayani.
31 “Ondro ka'do ma ta modo maro ro edre tase mabe atana äruna ko oso taŋgye ronye. 32 Oko 'diaza kpa orivoya se ka taedre ma ta, ago mäni ndi tase nda kabe atana ta maro ta orivoya endaro. 33 Yoane ni 'dise mìzo lazo'bai amiro be ndare owo, ago petate ta taŋgye rota, 34 beṛo ko märi tazevo lidri ro edrene ayani; ma tase ono atana gialo tana apa ami robe. 35 Yoane laba oso lamba se ka ugu lekobe ago ka ugu voeyibe ronye, ago tuna fere nyà'dote olebe ago riyä ro ŋgaeyi ndaro tana ro. 36 Oko ma tazevoedre be ta maro ta se kpa para ndrani tazevoedre se Yoane kedrebe ri; tase mabe oyena ono ni orivoya taoye se Täpi maro kozobe märi oyene owo, tase kwoi atate ta maro ta ago ka'da ndi anjioko Täpi ezo ma ni. 37 Ago Täpi, se kezo ma be, edre ta kpate ma ta, nyèri ata ndaro kote alona ago mìndre militi ndaro ko, 38 ago nyä̀ti lazo ndaro kote ya amiro ya, tana mìma kote nda se nda kezobe ono ya. 39 Nyà Taegyii tenyi; tana nyùsu amiro be nyùsuna adri äduako ni ànya yasi. Ago Taegyii gi kwoi ka ta maro ata! 40 Caoko mìle ko ikyine mare a'doza adri be.
41 “Mako ugu räṛu uṛi ni lidri rigyesi. 42 Oko mäni a'do ami lidri rote, ago mänite ami ŋgalu ako Lu ri ya amiro ya. 43 Mikyite drikaca Täpi maro robe oko mìru ma kote, caoko, ondro 'diaza kikyi drikaca modo ndaro robe mìruna nda ndi. 44 Mìle räṛu usune ni azi resi, nyòjo kote räṛu usune ni nda se orivoya toto ni Lu yi ono resi, 'dooko, mìnina omane ma ya eŋwanye ya? 45 Caoko, mìma ko mìkye, ma ni alo aza se kicuna ami 'da Täpi maro ri owo, Musa se mì'ba mi amiro be driigye, nda ni se kicuna ami 'da owo. 46 Ondro mìma ndi endaro Musa ya, nyà'dona ndi taoma be ma ya, tana nda egyitate ta maro ta. 47 Oko mìma be kote tase nda kegyibe ya ono, mìnina omane tase mabe atana ono ya eŋwanye ya?”
aza 5
kubɔrkɔn ki ṯil la ṯeḏi beyṯizḏa
1 kwaḏan kwɔkwɔ na iid nani wete weḏi yahuuḏ, na Yecu taŋi urzaliim. 2 kezir weḏi gwe kweḏi yaŋal urzaliim, na ezir nani weḏi yogwur ṯuḏni, weṯi yahuuḏ eca beyṯizḏa. 3 na ki yogwur kyu ner inḏiralu litezir luma, lir lunduŋ, lir yɔmzɔŋ, lir yubɔrkɔn, leṯinanji ŋaw lu mer lagiḏina. 4 kaka eṯi gwu maleyka oɽi ŋwomur ŋwere ŋwere ŋaw-na eḏi zi lagizina. ma kwizi kwere oɽi kerreny mer lagiḏina, eṯuŋw zawi kimeti kuŋun. 5 na kwor nani kwete kinaŋw, kwurna yiḏleyu ṯuɽi-wri-dufɔkwupa. 6 ma Yecu kaṯazi kwinḏiralu, kwilŋiicaŋw rac eḏari, kwinḏiralu kwurna kwizatuk, nuŋw eca ŋwu: a kwunaŋna eḏi zey a? 7 na kwor kwurna eŋnici, nuŋw eca ŋwu: kwor kwalu, nenyi ere eḏi kwizi kwere mac eḏoɽazi nyuŋwu ŋaw-na ma ŋaw lagiḏina, lakin menyi naŋni kineni eḏoɽi, eṯuŋw ṯamḏiḏa nyuŋwu nana kwir ter. 8 na Yecu eca ŋwu: diɽi, dimi ŋwumbanyu ŋwɔŋwa, a ŋi ele. 9 na ṯa kwor eni kwumɔ zey tuc, nuŋw dimi ŋwumbanyu ŋwuŋwun, nuŋw ŋi ele.
10 na lamin kla orɔ zabiṯ, lirlinelu ter, ŋwu ṯa na yahuuḏ eca kworu kwumɔ zey, ŋwu: zabiṯ kwiri pa. ŋiti ŋiri ŋeḏi kuruu mac eḏapi ŋwumbanyu ŋwɔŋwa. 11 nuŋw zi eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: ŋgwa kwumenyi zəwi, kwunderṯa kwecenyi ŋwu: dime ŋwumbanyu ŋwɔŋwa, a ŋi ele. 12 ner uṯizelu ner eca ŋwu: kwor kwunde kwiri kwendu kwecaŋa ŋwu: dime, a ŋi ele? 13 lakin na ŋgwa kwumɔ zey ere elŋe mac eḏaruŋw, eya kwiri, kaka mezi gwu Yecu ṯazalu, nanir gwu duŋw litezir kezir wa. 14 kwaḏan kwɔkwɔ na Yecu kaṯazi ki heykal-na, nuŋw eca ŋwu: izaṯi, a kwumɔ daɽmani pa; eṯi zi erra ŋere ŋiki kwokwony mac, na ṯurfa ṯi ŋa enḏiḏa ṯiṯemḏelu eḏi kerrenyŋw la. 15 na kwor ele kitay, nuŋw andaci yahuuḏa, nuŋw zi eca ŋwu: Yecu kwiri mi kwumenyi daɽmaḏa. 16 na gwu ta, na yahuuḏ naŋni eḏowɽi Yecuŋw yey, kaka muŋw zi gwu erri ŋu ki lamin leni zabiṯ. 17 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: eti Papa kwinyi akiki ŋɔḏɽor mindaŋ kirem kwumorɔ, nenyi tɔk, nyi ŋgwu kwaki ŋɔḏɽor. 18 ner ṯa orɔ ŋwu, na ŋi yahuuḏ ilicelu rerec eḏeɽenye; ner ere orɔ kaka muŋw gwu dapi kuruu gi la kedi zabiṯ ṯuɽuk mac, lakin kaka muŋw gwu ruzi Allah Papa kwuŋwun tɔk, biɽḏir gwu rɔgwɽɔ-na Allah yi.
Yecu kweṯafi ŋuma nani gwu Papa kwuŋwun
19 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, Tor titi teḏi ŋuma mac eḏerri kwɔmne kwere oɽeny. eṯuŋw erri ṯuɽuk kwɔmne kweṯuŋw izaci Papaŋw kwuŋwun kweṯuŋw erri; kaka kwɔmne kweṯi Papa erreri, eṯi ṯa Tor erreri tɔk. 20 kaka eṯi gwu Papa amindi Toru, na eṯuŋw baŋaci ŋunduŋwu tatap kweṯuŋw erri, ŋwubaŋaci ŋunduŋwu ŋɔḏɽor ŋiṯemḏizelu ŋu, er ŋazi liŋɽazi. 21 kaka eṯi zi gwu Papa diɽi layyu eḏi zi inḏeḏa ŋimiiḏa, ŋwu ṯaŋwu, eṯi zi Toru inḏeḏa kla ŋimiiḏa leṯuŋw zi naŋni. 22 eṯi zi Papa ere hakwumi lere mac, lakin nuŋw inḏeḏa Toru zulṯa minmin, 23 mindaŋ er ma nii tatap Toru-na, kaka eṯir gwu nii Papaŋw-na. kwere nyiḏak kwiti kweṯi nii Toru-na mac, kwiti kweṯi nii Papaŋw-na tɔk mac kwuza ŋunduŋwu.
24 nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, kwere kweṯi nyi niŋnaci ŋiɽaŋali, na kweṯalliḏa ŋgwa ṯugwori nana kwuzanyi, kwunderṯa kweḏi ŋimiiḏa-na ŋiaŋ, ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk; kwiti kwinḏi eḏi ilaḏa hukm nana mac, lakin kwumɔ ru tuc ŋiɽany ŋi-na eḏenḏi ki ŋimiiḏa-na ŋir minmin. 25 nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, lomur kla linḏi, limɔ keni ṯimayini kirem, a layyu neŋne ṯɔgwɽɔ ṯeḏi Tor teḏi Allah, na kla tatap limɔneŋne, er miiḏi. 26 kaka eḏi gwu Papa ki rɔgwɽɔ ruŋwun ŋuma ŋeṯinḏeḏa ŋimiiḏa, nuŋw ṯa inḏeḏa Toru tɔk ŋuma ŋeṯinḏeḏa ŋimiiḏa. 27 nuŋw ma ṯa inḏeḏa zulṯa tɔk eḏi ruwezi hukma lu, kaka urŋw gwu Tor teḏi kwizigwunaŋ. 28 eṯi ŋi liŋɽu ŋu mac, kaka inḏi gwu lomur eḏila le li kla tatap linani ki rimamu-na er neŋne ṯɔgwɽɔ ṯuŋwun, 29 er ruweḏe lu; kla limezerri ŋizaw er diɽi ki ŋimiiḏa-na, na kla limezerri ŋiki, er diɽi ki hukm-na.
ṯunḏiza ki ṯeḏi Allah ŋeni Yecu
30 nyi kwiti kweḏi ŋuma eḏerri kwɔmne kwere zulṯa gi kwinyi oɽeny mac; ŋeṯinyji neŋne ta, eṯir orɔ ŋeṯi nyi ŋi hakwumi, na hukm winyi eni wirlalu, kaka iti naŋnanyi gwu eḏi zi erri tugwor ṯi tinyi mac. eṯi nyi naŋni eḏi zi erri ṯugwor ṯi ṯeḏi ŋgwa kwuzanyi. 31 eŋgi nyji ŋi unḏizi ki ŋeni rɔgwɽɔ rinyi oɽeny, eŋgi ṯunḏiza ki ṯinyi ere eḏi fayḏa kwere mac. 32 ŋgwata kwir ter kweṯi zi ŋi unḏizi ki ŋeni nyi; nenyi elŋece eḏari, tunḏiza ki ṯuŋwun ŋeni nyi ṯeḏi fayḏa rac. 33 yafur yalu yimɔnani nani gwu yuhanna, nuŋw zi ŋi unḏizi ki ŋeni ŋirlalu. 34 lakin ṯunḏiza ki ŋeni nyi ṯende ṯeṯiruḏa nani gwu lizigwunaŋ. ŋandicaŋazi ŋu mindaŋ eŋgi kilaw. 35 yuhanna kwiri lɔmba leṯifudi na letiṯiŋaḏa fori lu, na ŋaŋa, a limemni ŋwomur ŋwɔkwɔ fori kwuŋwun, na gi nyeŋlena. 36 lakin ṯunḏiza ki tinyi ṯiṯemḏi la kḏa ṯeḏi yuhanna, kaka ŋɔḏɽor ŋinḏeḏenyji Papa kwinyi eḏi zi ratazi, na ŋeṯinyjerri ŋinderṯa ŋeṯi ŋazi ŋi unḏizi ki ŋeni nyi, ner ari, Papa kwuŋwun kwiri kwuza. 37 na Papa kwuzanyi, kwunderṯa ŋundu kwumenyi ŋi unḏizi ki. a liti limɔniŋnaci ŋunduŋwu ṯɔgwɽɔ aŋwun were mac, ya eḏeze kwir ṯa ḏa. 38 a lende leṯi miḏa ŋiɽaŋali ŋuŋun, kaka iti emnaŋa gwu mac ŋgwa kwuzaŋw. 39 a leṯinaŋnini ŋiɽaŋal-na ŋuluḏina, kaka ari ŋa gwu ŋwu: nyiŋa leḏi ŋimiiḏa-na ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk ki ŋiɽaŋal-na ŋuluḏina. na ŋinderṯa ŋeṯi zi ŋi unḏizi ki ŋeni nyi. 40 lakin, a liti lemni keni mac eḏila nani nyi gwu, eḏafa ŋimiiḏa.
41 nyi kwende kweṯinaŋni ṯiniiya-na nani gwu lizigwunaŋ. 42 lakin nyi kwilŋiicaŋazi rac, a liti leḏi ṯamɽa-na ṯeḏi Allah daŋgal-na mac. 43 nyi kwumila yiriny yi yeḏi Papa kwinyi, ner nyi ta ere enji kiloɽu-na mac. muŋw ila kwir ter yiriny yi yuŋwun domony, a emnizi eḏenji ŋunduŋwu kiloɽu-na. 44 na ŋaŋa, a leḏi ṯəmna aŋgwuru, ma niini-na daŋgal-na wuɽe-wuɽeny, iti naŋna ŋa gwu mac ṯiniiya-na ṯinḏi nani gwu ŋgwa kwir Allah wutuput? 45 eṯaruŋw mac: kwenyji bɔŋwḏi nani gwu Papa. muuza kwiri ṯa, ŋgwa kwumalliḏa ŋaŋa rugwori nana, kwɔŋazi bɔŋwḏi. 46 eŋgemnizi muuzaŋw, eŋgi nyi emni, kaka luḏuŋw zi gwu ŋeni nyi. 47 mezi ṯa ere emnizi ŋuluḏuŋw zi mac, ta a ma emni aŋgwuru ŋiɽaŋali ŋeṯinyji andazi?