Yesu ka Ata Toko aza Samaria'ba robe
1 Parusii eriyi tate Yesu ka ugu lidri amba usu ago ka ugu taeri'bai amba bapatisi ndrani Yoane ri. 2 (Caoko, Yesu bapatisi 'diaza alo ko, taeri'bai ndaro ye toto ni.) 3 Ago ondro Yesu keri tase ugu atana be ana tana te oko, nda e'be Yuda te oyite kovole Galilaya ya; 4 oyi ndaro lau si anjioko ndäri oyine Samaria yasi.
5 Samaria ya nda ikyite 'ba'desi se äzibe Sikara ya, se ko lozo ni lowo se Yakoba kozobe ŋgwa ndaro Yosepa ri resi. 6 Koro Yakoba ro orivoya lau, ago Yesu te rritiro ni aba ri, rite vuru koro kala. Te oso kitudiri ronye.
7 Toko Samaria ro ikyite gyi ondi, ago Yesu atate anyari ekye: “Nyozo gyi umvu ro märi.” 8 (Taeri'bai ndaro oyiyite 'ba'desi ya ŋgaonya ogyene.)
9 Toko ana zatadrite ekye: “Mi orivoya Yuda yi, ago ma orivoya Samaria'ba yi; nyejina ta gyi umvuro ni mäsi si eŋwanye ya?” (Yudai ri dugyi kala alo ndi lakaza kala alo se Samaria'bai kabe gyi umvu sina umvune i'do.)
10 Yesu zatadrite ekye: “Ondro aba mini ŋgase Lu kabe ozona gwo ndi nda se kabe ugu gyi umvu ro eji ni misi ono be, nyejina ṛo nda, ago nda ozona gyi uguadri ozoro miri.”
11 Toko ana atate ekye: “'Desi, mi ŋga gyi ondi ro ako, ago koro cite tu. Nyusuna gyi uguadri ozoro ono ni eŋwaro ya? 12 Zutu amaro Yakoba ni se ozo koro ono be ämäri, nda ndi ŋgwàagoro ndaro ndi gboko voŋgaro cini ndaro robe mvuyite ni kigye. Minina ko a'done ndrani Yakoba ri, nya'dona ndiya?”
13 Yesu zatadrite ekye: “'Dise kabe gyi ono umvu, gyilu ufuna kpa to'di, 14 oko nda se kabe gyi se mozona 'da ndäri umvu gyilu ufuna ko alona. Gyi se mozona ndäri a'dona nda ya gyi legwalegwaro se ozona gyi uguadri ozoro ndäri ago ozona adri äduako ndäri.”
15 Toko ana zatadrite ekye: “'Desi, nyozo gyi na 'do märi! 'Dooko gyilu ufuna ma ko to'di alona, mikyina kpa ko noŋwa gyi ondine.”
16 Yesu atate anyari ekye: “Nyoyi mizi ago miro, ago nyego.”
17 Anya zatadrite ekye: “Ma ago ako.”
Yesu logotate ekye: “Ta miro orivoya ŋgye se nyatabe mikye mi ago ako ono. 18 'Diàgo nji gye mi te, ago mano se nyabe ori sina yauono ko ago gya miro, nyitite taŋgye ayani märi.”
19 Toko ana atate ekye: “'Desi, mandrebe mi orivoya nebi yi. 20 Zutui maro Samaria'bai ro mätuyi Lu te 'bereŋwa ono dri, oko ami Yudai nyà ata mìkye Yerusalema ni vose ämäri Lu mätune kigye owo.”
21 Yesu atate anyari ekye: “Toko, mima ma ya, tu esana 'da se lidri mätuna Täpi kpa ko 'bereŋwa ono dri ca Yerusalema ya. 22 Ami Samaria'bai nda se nyàbe mätuna ono mìni ko endaro, oko ama Yudai mä̀ni nda se màbe mätuna te, tana ŋgaopa ka ikyi ni Yudai resi. 23 Oko tu kate eziikyi ago ṛote nja noŋwa, se mbara Tori Lu ro rosi lidri mätuna Täpi 'da taŋgye si oso nda ka'dobe ronye, ugu mätu ŋgye oyesi ndäri se nda lebe ronye. 24 Lu orivoya Tori yi, ago toto mbara Tori ndaro rosi lidri unina ndi nda mätune taŋgye si oso nda ka'dobe ronye.”
25 Toko ana atate ndäri ekye: “Mäni ndi anjioko Mesiya ikyina 'da, ago ondro kikyite oko, nda itina ta cini 'da ämäri.”
26 Yesu zatadrite ekye: “Ma se ma ugu ata mibe ono, ma ni nda owo.”
27 Ndriŋwa oko taeri'bai Yesu ro egoyite, ago ànya larolaro ro amba nda usuvoya ugu atavoya toko ana be. Oko alo aza ànyaro ata kote anyari ekye: “Mile e'di ya?” Ago ejiyi nda kote ekye: “Nya ugu ata anya be etaya?”
28 'Dooko toko ana e'be luku'du gyi ro anyaro te oyite kovole 'ba'desi ya, ago atate lidri lau ana ri ekye: 29 “Nyìkyi ago mìndre mano se iti tase cini moloyebe kwoi te. Nda a'dona ko ni Mesiya owo ya?” 30 Ago ànya foyite ni 'ba'desi yasi ago oyiyite Yesu re.
31 Tuna gialo ono ya taeri'bai ejiyi Yesu te ekye: “Miemba'ba, minya ŋgaonya!”
32 Oko nda zatadrite ekye: “Ma ŋgaonya be onyane se mìni tana ko.”
33 Ago taeri'bai etoyi andivo ànyaro ejina te iyivoya ekye: “Inye'do 'diaza ezi ŋgaonya te ndäri ya?”
34 Yesu atate ànyari ekye: “Ŋgaonya maro ni ole nda se kezo mabe ono ro oyene ago losi se nda kozobe märi oyene ono ondene. 35 Nyà ata mìkye: ‘Imba e'be drigba su ago 'dooko jalia esana gwo.’ Oko mata ämiri ono, mìndrevo kadoro ämvui ya; yauono ŋga kate oka ago te nja kotone! 36 'Dise kabe kala ŋga jalia ro koto a päläti ozo rigye ago ka kala ŋga ro otona tana adri äduako; tana 'dise kabe ŋga kyi'di ago 'dise kabe kotona a'donayi 'da troalo yai'dwesi. 37 Tana ata ono orivoya ŋgye. ‘'Diaza kyi'di ŋga ago 'diaza ka iro kotona.’ 38 Mazo ami te ŋga jalia ro kotone ämvu se mìye losi kote kigye ya. 'Di azaka yeyi losi te lau, ago nyìliti ŋgate ni losi ànyaro yasi.”
39 Amba Samaria'bai ro 'bakici ana ya mayite Yesu ya tana toko ana ititate ekye: “Nda iti tase cini moloyebe te märi.” 40 Ago ondro Samaria'bai kikyite ndare oko, ànya ejiyi nda te orine ànya yibe, ago Yesu rite lau u'duna ritu.
41 Amba mate ta lazo ndaro rota, 42 ago ànya atayite toko ana ri ekye: “Yauono màmate ko tase nyatabe ta, oko tana andivo amaro mèri ta ndaro te, ago mä̀nite nda ni endaro Opa'ba 'bädri ro.”
Yesu Ede Ŋgwaagoro Dri'ba rote
43 U'du ritu lau vosi oko, Yesu e'be vo ana te ago oyite Galilaya ya. 44 Tana nda andivo atate ekye: “Aro nebi kote 'bädri modo ndaro roya.” 45 Ondro nda kesate Galilaya ya oko, lidri lau ana ruyi nda te yai'dwesi, tana ànya oyiyite Karama Lävu Odra ro roya Yerusalema ya ago ndreyi ŋga cini se nda koyebe tu Karama rosi te.
46 'Dooko Yesu oyite Kana se Galilaya ya ana ya, se nda toza gyi be vino ro kigye ana. Dri'ba miri ro orivoya lau se ŋgwaago na orivoya adravoro rritiro Kaperenauma ya. 47 Ondro nda keri tate Yesu ikyite ni Yuda yasi Galilaya ya oko, nda oyite ndare ago eji nda te oyine Kaperenauma ya ŋgwaago ndaro edene, se te ti odrane ana. 48 Yesu atate ndäri ekye: “Aba mìndre ta rubä ro ndi talaro ro be ko alo aza amiro ri taomane i'do alona.”
49 Dri'ba ana zatadrite ekye: “'Desi, nyikyi mabe teinye ŋgwa maro ri odraako.”
50 Yesu atate ndäri ekye: “Nyoyi ŋgwaago miro edena 'da!”
Mano ana mate ata Yesu roya ago oyite. 51 Nda kate oyi 'bäru oko ruindu'bai ndaro 'bedrite nda be liti ya lazo be ekye: “Ŋgaga miro edete!”
52 Nda eji ànya te ta saa se ŋgwaago ndaro a'dobe sina kado rota, ago ànya zayitadrite ekye: “Tandrobe kitudiri vosi oko driu'bo e'be nda te.” 53 'Dooko täpi nite anjioko 'do ṛo ni saa modo se Yesu katabe sina ndäri ekye: “Ŋgwaago miro edena 'da.” Ago nda ndi katidri cini ndaro be mayi ta te.
54 Ono ni talaro ro ṛiri se Yesu koyebe ikyi ndaro ni Yuda yasi vosi Galilaya ya owo.
aza 4
Yecu-ŋa kwaw gi kwedi zaamraŋw
1 mezi Kweleny Yecu elŋece ŋeḏi lifarzi ŋimer ŋi neŋne ŋiɽaŋali, ŋarir ŋi ŋwu: Yecu kweḏi lumaṯi luru, na kweṯi zi baptazi luru eḏi yuhanna la, 2 (lakin eti zi Yecu ere baptazi ŋundu mac, na limeḏgen orɔ leri zi baptazi,) 3 nuŋw ṯazi yahuḏiiyaŋw lu, nuŋw diɽi eḏaɽiḏa jaliil. 4 nuŋw ta pa ele zaamra ŋgi. 5 ŋwu ta, nuŋw upaḏi kayin weḏi zaamraŋw weni zukaar, wunani gwu ṯuruny ketok tinḏeḏa yaguub tiɽŋeyin teni yuzif. 6 na ṯil ṯeḏi yaguub nani kinaŋw, na kaka ma gwu Yecu ajili nana ki ṯay la, nuŋw ta nanalu kineni pet ki ṯil la. na kaŋwun-na kwiri, kaka zaa wri-kwuɽen. 7 nuŋw ila kwete kwir kwaw kweḏi zaamraŋw eḏaŋɽi. na Yecu eca ŋwu: inḏeḏenyji, nyji ii; 8 kaka ma gwu limeḏgen ele ki meḏiina-na eḏi liṯa eḏneya. 9 na kwaw kwir zaamri eca ŋwu: aḏa kwiri mindaŋ uṯizenyi lu ŋaw ŋi ŋeḏi zi ii, ŋa kwiri yahuuḏi, nenyi ma orɔ nyi zaamri? kaka orɔ gwu yahuuḏ-ŋa lizaamri li ṯuwən. 10 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: eŋgelŋe haḏiya weḏi Allah, eŋgelŋe ŋgwa kwuṯizeŋa gi lu eḏi zi inḏeḏa, eḏi zi ii, eŋgi uṯize ŋunduŋwu lu, eŋguŋw ma inḏeḏa ŋaŋwu ŋaw ŋeṯinḏeḏa ŋimiiḏa. 11 na kwaw eca ŋwu: kwor kwalu, a kwafa ḏelwa ṯaka, olu ma ṯil-na dudul; ta ma afa ŋaw ŋa ṯaka, ŋeṯinḏeḏa ŋimiiḏa? 12 a kwuṯemḏi ṯernyeriŋw ṯeni yaguub, ṯinḏeḏenyji ṯil kḏu, ṯeṯir gwu ii ŋundu-ŋa nyiɽŋeyin nyi, ŋirel ŋi-na ŋuŋun rac a? 13 na Yecu enŋici, nuŋw eca ŋwu: kwere kweri ii ŋaw ŋu, a owḏa ye kwokwony, 14 lakin kwere nyiḏak kwumɔ ii ŋaw ŋenyji inḏeḏa, a owḏa ere ye kwokwony ḏuṯ, lakin ŋaw ŋenyji inḏeḏa, er orɔ duŋgwun-na ṯuwa ṯeḏi ŋaw ŋeṯirṯeḏi eḏinḏeḏa ŋimiiḏa ŋiaŋ, ŋeṯinanniḏa dɔk. 15 na kwaw eca ŋwu: kwor kwalu, inḏeḏenyi ŋaw ŋu, ŋiti ŋi nyi iini owḏa mac, enyere onda kunuŋ tɔk mac ki ṯay ṯolana eḏi gwu aŋindi.
16 na Yecu eca ŋwu: inḏi, ornuṯa kwulelu, a gi oɽa kunuŋ. 17 na kwaw eŋnici, nuŋw eca ŋwu: nyi kwiti kweḏi kworu-na mac. na Yecu eca ŋwu: a kwumami andazuŋw, ari ŋa gwu ŋwu: nyi kwiti kweḏi kworu-na mac, 18 kaka akwukwu ŋa gwu lor mindaŋ ner orɔ tuḏni, na ŋgwa kweḏi ŋa kirem, kwulelu kwiti kwiri mac. ŋimezi andazi ŋir rerem. 19 na kwaw eca ŋwu: kwor kwalu, nyi kwilŋiicaŋa rac, a kwiri kwiɽi. 20 eti rernyeri-ŋa kwɔkwocelu kayin la wu; na ŋaŋa ta, etaruŋw ŋofḏana eḏi lizi kwɔkwocelu urzaliim. 21 na Yecu eca ŋwu: kwaw kwalu, emnicenyi. lomur klu linḏi, le li ere kwoce Papaŋw lu kunuŋ mac, ya urzaliim tɔk mac. 22 a leṯi kwɔkwocelu ŋgwa kwiti kwilŋiiḏi ŋa mac. kwilŋiicanyi nyiŋa rac kweti nyi kwɔkwocelu, kaka inḏi gwu ŋigileḏa nani gwu yahuuḏ. 23 na lomur klu linḏi, linderṯa kirem, leḏi li kla leṯikwocelu rerem, er kwɔkwoce Papaŋw lu ṯigɽim ṯi, ŋirlalu ŋi, kaka eṯi zi gwu ṯa Papa naŋni eḏi kwɔkwocelu. 24 Allah wiri ṯigɽim, na kla leṯi kwɔkwocelu er ṯa pa kwɔkwocelu ṯigɽim ṯi, ŋirlalu ŋi. 25 na kwaw eca ŋwu: nyi kwilŋiiḏi maziyyaŋw kwinḏi eḏila (kwecer Kwruztu); muŋw ila ta, kwenyji andaci ŋiɽaŋali tatap. 26 na Yecu eca ŋwu: nyi kwiri ṯa ŋgwu. nyi kwiri, kwandizaŋa gi. 27 ner ṯa orɔ ŋwu, na limeḏgen ilana tuc, ner zi kaṯazi kwandizar kwaw gi kwete, ner liŋɽi. nuŋw ere kwere mac kwuṯizelu eḏeca ŋwu: aḏa kwiri kwuneŋnicaŋa? ya eḏeca ŋwu: kwɔḏɔ kwandizaŋa gi? 28 na kwaw ṯazi tibɽaŋi lu teḏi aŋɽi, nuŋw aɽiḏa ki meḏiina-na, nuŋw eca loru ŋwu: 29 ilarṯi, ele, iza kworu kwete kwumenyi andaci kwɔmne tatap kwumenyi erri. Kwruztu kweŋgi ma ṯa orɔ ŋgwu manja? 30 ner ruḏa ki meḏiina-na, ner ila nanuŋw gwu. 31 na ṯa limeḏgen andaci, ner eca ŋwu: rabbi, iiḏi ṯa kwɔmne kwere. 32 nuŋw zi eca ŋwu: nyi kweḏi eḏneya witi wilŋeceŋa ezir mac. 33 na limeḏgen andizazina ner ari: kwumɔ manja kwizi kwere efiza eḏneya were? 34 nezi Yecu eca ŋwu: eḏne winyi wiri eḏi zi errici ŋgwa kwuzanyi ṯugwor ṯi ṯuŋwun, na eḏi rataci ŋunduŋwu ŋɔḏɽor. 35 a liti leṯaru ŋwu manya, yowa yende yimɔṯimayini kinna kwaɽŋan mindaŋ eḏi ma uni? nyi kwecaŋazi ma ŋwa, dimer ṯi yey, eze ruruny rir pa kru rimɔṯimayini eḏuni. 36 na kwumɔratazi ṯuna, ŋgwu kwafi ujra kirem, eṯuŋw aɽazi kwɔmne kwuriɽu duŋw kweḏi ŋimiiḏa ŋiaŋ. ṯaŋwu ŋgwa kwugwuḏu, na ŋgwa kwunu, er nyeŋlena ki lomur lutuput. 37 ner orɔ rerem, ṯaŋwu ŋarir ŋi ŋwu: eṯuŋw kwe kwete, na kwuḏaḏu eṯuŋw uni. 38 nyi kwuza ŋazi eḏuni ŋgwa kwiti kwaki ŋa ŋuruŋ mac. liḏaḏu limaki ŋuruŋ, na orɔ ŋaŋa limɔ li oɽmaṯi ki ṯuna-na ṯeŋen.
39 ner emnizi luru leḏi ayin wa, lir lizaamri, eḏalliḏa ŋunduŋwu rugwori nana ŋiɽaŋal ŋi ŋunḏiza zi kwaw ki, ŋecaŋw zi ŋwu: kwumenyi andaci kwɔmne tatap kwumenyi erri. 40 ma lizaamri ila nanuŋw gwu, ner uṯizelu eḏi li nani ŋundu ŋali; nuŋw nani kinaŋw ŋwamin ŋwuɽen. 41 ner emnizi litezir liḏaḏu, kaka muŋw zi gwu andaci ŋundu oɽeny. 42 ner eca kwayu ŋwu: ŋimenyjemni kire-kirem, kaka menyji gwu neŋne yəni yi yeri, ŋɔŋa ŋiti ŋiri mac; na ŋilŋiicanyji rac, eḏaru ŋwu: kwunderṯa rerem kwiri Kwigileḏa kweḏi ṯurmun.
Yecu kwuzeye toru teḏi kwor kwupa ŋelenyi jaliil
43 ma ŋwamin ere ŋwuɽen nuŋw ru kinaŋw eḏele jaliil. 44 kaka ari gwu Yecu ŋundu ŋwu: liti leṯi nii kwiɽyaŋi-na mac kezir wuŋwun. 45 muŋw ila jaliil, na leḏi jaliilŋw ner emni ŋunduŋwu eḏami enjuŋw deŋgen, limeze kwɔmne tatap kwerraŋw ki iid-na urzaliim, kaka mer gwu nani ŋunduŋa tɔk ki iid-na.
46 na Yecu ila kwokwony kaana kweḏi jaliilŋw, kezir wuruzaŋw gwu ŋaw nabiṯ. na kwor nani kwete kwupa ŋelenyi, kweḏi toru tume kafranahum. 47 mindaŋ ma kwor ŋgwu neŋne mer ari, Yecu kwumaɽa yahuḏiiya, kwumupaḏi jaliil, nuŋw ele nanuŋw gwu eḏuṯizelu eḏoɽi eḏi zəwi tiɽŋeyin, kaka muŋw gwu adiḏi keṯɔk eḏay. 48 na Yecu eca ŋwu: ma ere eze kwɔmne kwere kwir ŋilim kweḏi gi liŋɽi mac, a liti lemni mac. 49 na kwor kwupa ŋelenyi eca ŋwu: jenaaba, oɽe fitak, iti ay gwu toru tinyi mac. 50 na Yecu eca ŋwu: inḏi ma, tiɽŋelu timiiḏi rac. na kwor emni ŋiɽaŋali ŋandicazi Yecu, nuŋw ele. 51 mindaŋ muŋw oɽi ki ṯay la, ner biɽḏi yaḏaam yi yuŋwun kiṯay, ner eca ŋwu: tiɽŋelu timiiḏi rac. 52 nuŋw zi uṯizelu, nuŋw zi eca ŋwu: timɔ zey ki zaa kwendu? ner eca ŋwu: kiligin kwiri, kaŋwun-na, kaka zaa kwete, na kimeṯ duŋgweci. 53 na ṯernyin aɽazi yey ki zaa ŋgwa kwumɔ gi Yecu andaci ŋunduŋwu: tiɽŋelu timiiḏi rac, nuŋw alliḏa ŋunduŋwu ṯugwori nana tuc, ŋundu, na kla tatap ledi duənuŋw tɔk. 54 na kwɔmne kwerri Yecu orɔ kwuɽen kwir ŋilim, muŋw oɽa yahuḏiiya eḏele jaliil.