Yesu ndi Nikodema be
1 Dri'ba aza Yudai ro äzite Nikodema, se ni gboko Parusii ro lakosi. 2 Ŋgäkyi alo si oko nda oyite Yesu re ago atate ndäri ekye: “Rabi, mä̀ni ndi mi ni orivoya Miemba'ba se Lu ezoni owo. 'Diaza ni ko talaro ro se nya ugu oyena be oyene e'be gialo Lu orivoya nda be.”
3 Yesu zatadrite ekye: “Ma taŋgye iti miri, 'diaza alo unina ko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ondrene e'be gialo ätina nda to'di.”
4 Nikodema ejitate ekye: “'Dise mbate änina utine to'di eŋwanye ya? Endaro nda unina ko ocine ya endre roya ogo utine pere ṛiri si.”
5 Yesu logotate ekye: “Ma ugu taŋgye iti miri, 'diaza unina ko ocine Miri 'Bädri'ba Lu ro roya e'be gialo äti nda te gyi si ago Tori si. 6 'Dise ätite lomvosi uti'bai lomvo si ro, oko nda se ätite tori si Tori ro. 7 Nya'do ko larolaro ro tana mabe ata miri ono ro, ‘Beṛo ami utine to'di.’ 8 Oli ka oli vose anya le oline kigye ya; nyeri kporo olina ro ndi, oko mini ko anya kikyi ni eŋwaro kode anya ka ugu oyi eŋwaro. Nda se ätite Tori si laba oso inye.”
9 Nikodema ejitate ekye: “Ono unina a'done eŋwanye ya?”
10 Yesu zatadrite ekye: “Mi orivoya miemba'ba 'desi Yisaraele ro, ago mini ta ono ko ya? 11 Ma ugu taŋgye iti miri; mà tase mä̀nibe ago màndrebe tana itina, caoko aza amiro le ko lazo amaro urune. 12 Mìma ko ma ya ondro mabe ŋga 'bädri ono ro tana itina ämiri; ka'do inye, mìmana maya eŋwanye, ondro ka'do miti ŋga vo'buyakuru ro tana be ämiri ya? 13 'Diaza alo oyi kote vo'buyakuru ya e'be gialo Ŋgwa Lidri ro, se ikyite vuru ni vo'buyakuru yasi.
14 “Oso Musa eŋga ini atala robe kuru ce cari ro dri vocowa ya ana ronye, kpa oso inye beṛo Ŋgwa Lidri ro eŋgane kuru, 15 tana ànya se cini kabe taoma nda ya ka'do robe adri äduako be. 16 Tana Lu lu 'bädri tawi inye, nda ozo Ŋgwa alodi ndaro te, tana 'dise cini kabe taoma nda ya odra na ko oko ka'do robe adri äduako be. 17 Tana Lu ezo Ŋgwa ndaro kote 'bädri ya a'done vureope'ba na ro oko a'done opa'ba na ro.
18 “Nda se kabe taoma Ŋgwa ya apena vure na ko, oko nda se koma ta ko ape vure na ṛote nja, tana nda ma ta kote Ŋgwa alodi Lu roya. 19 Vureope ka losi oye orivoya nonye; ŋgaeyi ikyite 'bädri ya, oko lidri lu vouni ṛo ndrani ŋgaeyi ri, tana taoye ànyaro orivoya undiro. 20 'Dise kabe ta undiro oye yana ka oso ŋgaeyi lomvo, ago ikyi ko ŋgaeyi re, tana nda le ko taoye undiro ndaro ka'dane tesi. 21 Oko nda se kabe tase ŋgye oye ka ikyi ŋgaeyi re tana ŋgaeyi kaka'da robe anjioko tase nda koyebe orivoya taoro yi Lu ri.”
Tazevoedre Yoane ro ta Yesu rota
22 Ono vosi, Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite wari Yuda roya. Ago nda ri tu azaka te ànya yibe lau ago ye bapatisi te. 23 Yoane ugu bapatisi oye kpate Aenona ya, loto Salima lomvo, tana gyi orivoya amba vo ana ya. Lidri ugu oyite ndare, ago nda ugu ànya bapatisi te. 24 (Se ono a'dote käti teinye Yoane o'baako kamba ya.)
25 Rukä taeri'bai Yoane ro ro etoyi kaladiṛite azaka Yudai ro be ta la'bi 'diojo ro wäṛi rota. 26 Ago ànya oyiyite Yoane re ago itiyi tana te ndäri ekye: “Miemba'ba, mano se mibe 'buzele Yaradene roya, mipe tana be 'do miyi tana ndiya? Yauono, nda ka ugu 'di bapatisi, ago 'dicini ka ugu oyi ndare!”
27 Yoane zatadrite ekye: “'Diaza alo unina ko a'done ŋga aza be e'be gialo Lu kani ozona ndäri. 28 Ami andivo ni tazevoedre'ba maro matate makye: ‘Ma ko Mesiya owo, oko ezo ma te nda mile.’ 29 Toko se agyebe ni kodrogo ro, oko bereazi kodrogo ro se kedrebe loto ago kabe taeri orivoya yai'dwesi ondro nda keri ata kodrogo rote owo. Ya modo maro ro i'dwe tawi ta ono ro. 30 Beṛo ndäri a'done parandra oko märi a'done giṛiŋwa pari.”
Nda Se Kabe Ikyi ni Vo'buyakuru yasi
31 Nda se kabe ikyi ni kurusi orivoya para ndrani 'dicini drisi. Nda se orivoya ni 'bädri yasi orivoya 'bädri ro ago ka ta 'bädri ro atana ayani, oko nda se ka ikyi ni vo'buyakuru ya orivoya para ni vona cini ri. 32 Nda ka tase nda kondrebe ago keribe itina, caoko 'diaza alo ru tazevoedre ndaro ko. 33 Oko nda se kabe tazevoedre ndaro uru ta ono si letadrina ndi anjioko Lu orivoya taŋgye yi. 34 Nda se Lu ezoni ka ata Lu ro opena, tana Lu kani Tori ndaro ozo twi ndäri. 35 Täpi lu Ŋgwa ndaro ago 'ba ŋga cini te mbara ndaro zele. 36 Nda se kabe taoma Ŋgwa ya orivoya adri äduako be, nda se ro Ŋgwa ko a'dona ko adri be, oko taezaro Lu ro orina 'da nda dri.
aza 3
Yecu-ŋa nikudimuz gi
1 na kwor nani kwete kweḏi lifarzi kweni nikudimuz, kwir kwijowiṯ kwedi yahuuḏ. 2 kwunderṯa kwinḏi lamin lete kuluŋana nani gwu Yecu, nuŋw eca ŋwu: rabbi, nyiŋa lilŋiicaŋa, eṯi nyi ari, kwiri muallim kwuruḏi nani gwu Allah, kaka ituŋw gwu kwere mac kweḏi ŋuma eḏerri kwɔmne ŋgwu kwir ŋilim, kwir kaka kweṯerri ŋa, illa kweṯi Allah nanazi. 3 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem, kwiti kwere mac kweḏi ŋuma eḏeze ŋelenyi ŋeḏi Allah, illa ŋgwa kwumer ilŋiiḏa kwokwony eḏorɔ kwiaŋ. 4 na nikudimuz eca ŋwu: kwizi kwerelŋe aŋgwuru muŋw peŋe? kweḏi ŋuma eḏaɽiḏa lenyin kari-na kwokwony ŋwilŋiiḏa? 5 na Yecu enŋici, nuŋw eca ŋwu: nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem: kwiti kwere mac kweḏi ŋuma eḏenḏi ki ŋeleny-na ŋeḏi Allah, illa kla leḏi ŋelŋe ŋir ŋeḏi ŋaw, na ŋir ŋeḏi Ṯigɽim tɔk. 6 ŋgwa kweṯi aŋna elŋe, eṯuŋw ta orɔ aŋna; ŋgwa kweṯi Ṯigɽim elŋe, eṯuŋw ta orɔ ṯigɽim. 7 eṯi ṯibi mac ma ŋa eca ŋwu: lazim a leḏi ŋelŋe ŋir ter eḏorɔ liaŋ. 8 kurun keṯari kezir weṯuŋw naŋni. a kweṯineŋne kwurna domony, lakin eṯere elŋece ezir winḏuŋw gwu mac, wilaḏuŋw gwu tɔk mac. ner ṯa orɔ ŋwu lere lere leṯi zi Ṯigɽim elŋe. 9 na nikudimuz eŋnici, nuŋw eca ŋwu: ŋiɽaŋal ŋu ŋeni ḏa ḏa manuŋ? 10 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: a kwiri kwijowiṯ kweḏi izrayiil, ta na ṯime ŋiɽaŋali ŋu a? 11 nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem: ŋeṯinyjandazi ŋa ŋilŋiiḏinyji, na eṯi nyi ŋi unḏi ki ŋimenyjeze tɔk, lakin a lende lemnizi ṯunḏiza ṯeri ki. 12 ma ŋazi ta andaci ŋeḏi kwɔmne kweḏi ṯurmun, mezi ere emni mac, ta ezi ma emni aŋgwuru ma ŋezi andaci ŋeḏi kwɔmne kweḏi kilerena?
13 nuŋw ere kwere mac kwelliḏi kilerena, illa ŋgwa kwoɽi kilerena, kwunderṯa kwiri Tor teḏi kwizigwunaŋ, tiruḏi kilerena. 14 kaka alliza gwu muuza kumowa la kwuḏer-na, lazim er ta pa allazi Toru la teḏi kwizigwunaŋ kaka ṯaŋwu tɔk. 15 mindaŋ kwere nyiḏak kweḏi ṯəmna duŋgwun-na, ŋweḏi ŋimiiḏa-na ŋiaŋ duŋgwun-na ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk.
16 Allah weṯizamɽi leḏi ṯurmun kaka aḏa kwere; ŋwu ṯa, nuŋw zi ma inḏeḏa Tiɽneyin tutuput tukwazaŋw lu, mindaŋ kwere nyiḏak kweḏi ṯəmna duŋgwun-na, ŋwere kiraḏa lu mac, lakin ŋweḏi ŋimiiḏa-na ŋiaŋ, ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk. 17 nezi Allah ere uza tiɽŋeyin ki ṯurmun-na eḏi zi hakwumi leḏi ṯurmun mac; lakin eŋgir kileḏini ŋundu ŋgi. 18 ŋgwa kweṯalliḏa ŋunduŋwu tugwori nana, ŋwere afi hukma mac; ŋgwa kwiti kwemnizi ŋunduŋwu mac, kwunderṯa kwumɔ hakwumi rɔgwɽɔ ruŋwun, kaka muŋw gwu ere alliḏa Toru tutuput teḏi Allah tugwori nana mac. 19 ŋinderṯa ŋu ŋer zi ŋi hakwumi, ŋeni ŋwu, fori kwumila ki ṯurmun-na, lakin na lizi amindi kirimi beṯen eḏi fori la, kaka eṯir zi gwu erri ŋeni ŋiki. 20 kwere kweṯi zi erri ŋeni ŋiki, eṯuŋw uwezi fori, na eṯuŋw ere ila ki fori-na mac, mindaŋ eḏi fori ruwezi kwɔmne lu kweṯuŋw erri. 21 lakin ŋgwa kweṯizerri ŋeni ŋofḏana, eṯuŋw ila ki fori-na, mindaŋ mer elŋece rerec kwɔmne kweṯuŋw erri kwumerrini Allah yi.
ṯunḏiza ki ṯeḏi yuhanna ŋeni Yecu
22 kwaḏan ta, na Yecu-ŋa ila limeḏgen li kezir weḏi yahuḏiiyaŋw, ner li nani kinaŋw, ner gwu baptazi. 23 eṯi yuhanna baptazi tɔk aynuun, kwunaniza zaliimŋw keṯɔk, kaka nani gwu ŋaw kinaŋw ŋitezir; eṯi lizi ila, eṯir baptazini; 24 kaka iti kitar gwu yuhannaŋw kinna ki zijin mac.
25 ner ŋi uṯizelu lɔkwɔ lir limeḏgen leḏi yuhanna-ŋa, yahuuḏi yi yete ŋeḏi əḏi weḏi ṯuzuɽa nana. 26 ner ila nani gwu yuhanna ner eca ŋwu: rabbi, izaṯi, ŋgwa kwunani ŋa gi urdunŋw ṯoɽu ṯi la kerreny, kwunḏizaŋa ki, ŋgwana kweṯibaptazi, na klana tatap linḏi nanuŋw gwu. 27 nezi yuhanna eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: kwizi kwiti kweḏi ŋuma mac eḏafi kwɔmne kwere, illa mer inḏeḏa kweḏi kilerena. 28 ŋaŋa liri ṯunḏiza ṯinyi ki, ari nyi ṯaŋwu: nyiti kwiri Kwruztu mac, lakin limenyi uza eḏi iŋnaca ŋunduŋwu kereny. 29 kwagiḏi, kwunderṯa kweṯeḏi kwayu, na kwumeḏgen kwir lirri, kweṯi rilli, kweṯiniŋnaci ŋunduŋwu, eṯuŋw amina nyelnyel muŋw neŋne ṯɔgwɽɔ ṯeḏi ŋgwa kwagiḏu. taŋwu, na ṯinyiŋlana tinyi kḏu ṯimureni kworɔ dedep. 30 ŋofḏana eḏuŋw kikiɽeni ŋundu, nenyi ta, enyi ordudi.
31 ŋgwu kwoɽa kweḏi kindalaŋw, kweṯi zi ṯamḏu la ndendeṯ; ŋgwa kweḏi ṯurmun, eṯuŋw ṯa orɔ kweḏi ṯurmun, na eṯuŋw zi ṯa andindazi ŋeḏi ṯurmun. na ŋgwu kwoɽa kilerena, eṯuŋw zi tamḏu la ndendeṯ. 32 na eṯuŋw ŋi unḏi ki ŋeḏi kwɔmne kwumɔŋw eze, na kwumɔŋw neŋne tɔk; lakin nuŋw ere kwere mac kwemnizi ṯunḏiza ṯuŋwun ki. 33 kwere kwumemnizi tunḏiza ṯuŋwun ki, kwunderṯa kweṯelŋece rac eḏaruŋw: Allah wiri rerem. 34 ŋgwa kwumɔ Allah uza, kwunderṯa kweṯandindazi ŋiɽaŋali ŋeḏi Allah, kaka eti gwu Allah ere inḏeḏa Ṯigɽima tamɽatu kworɔ mac. 35 eti Papa amɽi Toru, nuŋw ma kete kwɔmne tatap ki tii-na ṯuŋwun. 36 ŋgwa kwumalliḏa Toru tugwori nana, kwunderṯa kweḏi ŋimiiḏa-na ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk; ŋgwa kwiti kweṯinyiza Toru nana mac, ŋwere inḏa ŋimiiḏa ŋa mac, lakin a ŋirŋaza ŋeḏi Allah dirnaṯi nana teter.