Odra Lazara ro
1 Mano aza äzite Lazara, se rite Betaniya ya, a'dote adravoro. Betaniya orivoya ni 'ba'desi se Maria ndi endreŋwa anyaro Marata be rite kigye owo. 2 (Maria ono orivoya ni se koda ŋga ŋgutruro be pa Opi roya ago koyo ànya be drikyiri anyaro si owo; ädrupi anyaro Lazara ni se a'dote adravoro ono owo.) 3 Endreŋwà zoyi lazo te Yesu ri ekye: “Opi, bereazi miro se nyulu tawi ono orivoya adravoro.”
4 Ondro Yesu keri tana te oko, nda atate ekye: “Ta ädu adravo ono ro koni odra Lazara ro; se ono a'dote nonye tana kezi räṛu robe Lu ri, ago a'dona nonye ono Ŋgwa Lu ro usuna taoro ndi sina.”
5 Yesu lu Marata ndi endreŋwa anyaro ndi Lazara be tawi. 6 Caoko ondro nda keri lazo te ekye Lazara adravoro oko, nda rite vose nda be kigye ana ya u'du aza ritu. 7 'Dooko nda atate taeri'bai ri ekye: “Mì'de mago kovole Yuda ya.”
8 Taeri'bai zayitadrite ekye: “Miemba'ba, tu gi fere kälävube ono ya lidri lau ana leyite mi ovone kuni si; ago inye'do nya ugu tavoora oyine kovole ya?”
9 Yesu atate ekye: “Kitu alo si saa orivoya 'butealo foritu, ṛo ko inye ya? Tana nda se kabe aba kitu si 'de ko parapara, tana nda ka ŋgaeyi 'bädri ono ro ondre. 10 Oko ondro nda ka aba ŋgäkyi si nda o'dena ndi parapara, tana nda ŋgaeyi ako.” 11 Yesu ata ta ono te ago ata ta kinja te ekye: “Bereazi amaro Lazara u'dute, oko moyina 'da ago mäpina mi na 'da.”
12 Taeri'bai zayitadrite ekye: “Opi, ondro nda ka u'duu'du, nda upina mi 'da.”
13 Yesu ka iro ta odra Lazara ro atana ayani, oko taeri'bai kusu iro be nda atate ta u'du awi ro ayani. 14 Ago Yesu ititate ànyari ŋbelero ekye: “Lazara drate, 15 oko ta amiro ta ma yai'dwesi tana ma ko nda be, tana mìma robe. Mì'de mòyi ndare.”
16 Toma (äzite Lezo) atate taeri'bai azi ndaro ri ekye: “Ama cini mì'de mòyi troalo Miemba'ba be, tana màdra robe tro nda be!”
Yesu ni Efo Avoro ago Adri yi
17 Ondro Yesu kesate oko, nda usu ase Lazara te u'duna lävute su. 18 Betaniya orivoya jä'dijä'di na ni Yerusalema yasi oso nätu ronye, 19 ago amba Yuda'bai ro ikyite Marata ndi Maria be ondrene ànya i'dwene ta odra ädrupi ànyaro rota.
20 Ondro Marata keri tate Yesu ikyivoya oko, anya fote tesi drî ndaro utune, oko Maria rite zo ya. 21 Marata atate Yesu ri ekye: “Ondro aba nya'do gwo noŋwa Opi, ädrupi maro ri odrane i'do! 22 Oko mäni ndi ca yauono Lu ozona ŋgase nyabe ejina 'da miri.”
23 Yesu atate anyari ekye: “Ädrupi miro adrina 'da.”
24 Anya zatadrite ekye: “Mäni ndi nda adrina 'da tu äduro si.” 25 Yesu atate anyari ekye: “Ma ni efo avoro ago adri yi. Nda se kabe taoma ma ya adrina 'da, nda kodra gica owo; 26 ago nda se lidriidriro ago kabe taoma ma ya odrana ko alona. Mima ndi ta ono ya ya?”
27 Anya zatadrite ekye: “Owo, Opi! Mama ndi mi ni Mesiya, Ŋgwa Lu ro, se kate ikyi 'bädri ya owo.”
Yesu Liyite
28 Ta ono atana Marata ri vosi oko, anya oyite kovole, ago zi endreŋwa anyaro Maria te iṛero. Marata atate anyari ekye: “Miemba'ba orivoya noŋwa, ago ka ta miro eji.” 29 Ondro Maria keri ta ono te oko, anya ŋgate ago fote tiaŋwa tesi drî ndaro utune. 30 (Yesu esa dri ko 'baŋwa ya, oko drigba vose Marata ko'bedribe nda be kigye ana ya.) 31 Lidri se zo yasi Maria be kayi ugu anya i'dwe ana soyite anya vo ondro ànya kondreyi anya ŋgate ago fote tiaŋwa tesi owo. Ànya kusuyibe anjioko anya kate ugu oyi 'budri dri liyine lau.
32 Maria esate vose Yesu be kigye ana ya, ago dori anya kondre nda te oko, anya 'dete nda pa, anya atate ekye: “Opi, ondro aba nya'do gwo noŋwa ädrupi maro ri odrane i'do.”
33 Yesu ndre anya te ugu liyivoya, ago nda ndre lidri se anya be kpate ugu liyivoya oko; ya ndaro ŋgate kugbä ago nda te tusuro amba. 34 Nda ejitate ekye: “Mìse nda te eŋwaro ya?”
Hurting-Article
Ànya zayitadrite ekye: “Nyikyi ago mindre, Opi.” 35 Yesu liyite. 36 Lidri atate ekye: “Mindre nda lu nda tawi.”
37 Oko rukä ànyaro atate ekye: “Nda ozo voondre te mano miako ri, nda ye ko ṛo niya? Inye'do aba ndana unina ṛo ko Lazara o'bane orine ni odravoya ya?”
Yesu Eŋga Lazara teni Avo yasi
38 Yesu te tusuro ndra, nda oyite 'budri dri, se orivoya kugyi yi a'ba kuni te kalana ya. 39 Yesu ta ànya te ekye: “Mìna kuni 'do.”
Marata endreŋwa mano se kodrabe ro zatadrite ekye: “Opi, a'dona te uŋguuŋguro, ase nda be ono u'duna te su!”
40 Yesu atate anyari ekye: “Miti ta ṛo ko miri makye mindrena 'desi Lu ro ndi ondro aba mimate owo ya?” 41 Ànya anayi kuni te, Yesu ndrevote kuru ago atate ekye: “Maye aro'boya miri, Täpi, tana nyeri ma te. 42 Mäni ndi nyeri ma te ondoalo, oko ma ata ono ta lidri noŋwa ono rota, tana ànya komayi robe anjioko nyezo ma ni.” 43 Ta ono atana ndäri vosi oko, nda zi läzi te amba ekye: “Lazara, nyefo tesi!” 44 Nda efote tesi, drí ndaro ndi pa be ävute boŋgo avo osero 'budri ya si, ndi boŋgo se ävu mi ndaro be sina be, Yesu atate ànyari ekye: “Nyònji nda, ago mì'ba nda koyi.”
Taäyi Yesu Lomvo
(Matayo 26:1-5Marako 14:1-2Luka 22:1-2)
45 Amba lidri ro se kikyibe Maria re ana kondre tase Yesu koyebe ana te oko, ànya mayite nda ya. 46 Oko rukä ànyaro goyite Parusii re ago itiyi tase Yesu koyebe ana tana te ànyari. 47 Ago Parusii ndi kohanii 'desi be otoyikalate Taäyi'bai be ago atayite ekye: “Màyena e'di ya? Mindre talaro ro cini se mano ono ka ugu oyena be ono! 48 Ondro mà'ba nda te ugu oyene inye, 'dicini omana ta ndi nda ya, ago drikaca'bai Roma'bai ro oyenayi ta 'da ago perenayi Yekalu amaro 'da ndi tu'de amaro be.”
49 Alo ànyaro äzite Kayafa se ni Kohani Fopara yi ndroa ana si, atate ekye: “Ami orivoya amama yi! 50 Mìni ṛo ko anjioko ṛo takado yi ämiri se ṛo mano alodi ri odrane ta lidri rota, ndrani tu'de cini tufune riya?” 51 Nda ata ta ono kote ole drî modo ndaro rosi; caoko, nda ṛo Kohani Fopara yi ndroa ana si, nda äŋgutate anjioko Yesu ka oye ṛo odrane lidri Yudai rota, 52 ago ko toto ànya ta, oko kpa lidri cini Lu ro se Kepererube ezine voaloya 'dialo ro.
53 Ṛoni tu gi ana si oyi gwo mileya drikaca'bai Yudai ro rayitate Yesu ufune. 54 Ago Yesu aba kote ŋbelero Yuda ya, oko e'be wari ana te ago oyite loto vocowa lomvo, 'ba'desi se äzibe Eperaima ana ya, ndi nda rite kigye taeri'bai ndaro be.
55 Ago tu Karama Lävu Odra ro rote ti, ago lidri amba oyite ni 'bädri yasi Yerusalema ya ta a'do wäṛiro ro oyene teinye karama ri esaako. 56 Ànya kayi ugu Yesu uṛi, ago ondro ànya kotoyikalate Yekalu ya oko, ànya ejiyi azi te ekye: “Nyusu miro be eŋwanye ya? Nda unina ṛo ko ikyine karama ya.” 57 Kohanii 'desi ndi Parusii be ozoyitate ekye ondro 'diaza kuni vose Yesu be kigye te, beṛo ndäri tana itine, tana ànya kuruyi nda robe.
aza 11
ṯidiɽa ṯeḏi liazar kwumiiḏu
1 nuŋw umi kwete kweni liazar kweḏi beyṯanyaŋw, kayin weḏi maryam-ŋa eŋgen gi kweni marṯa. 2 maryam ŋgwu kwiri kworaḏi Kwelenyi ŋila ŋi, nuŋw firṯizi ŋwara nana owɽu yi, kweḏi eŋgen kweni liazar kwurna. 3 na ṯa lieŋgen lir law uziḏizi nani gwu Yecu, ner eca ŋwu: Kweleny, ŋgwa kwamɽa ŋa, ŋgwana ma kwume. 4 ma Yecu neŋne, nuŋw ari: kimeṯ ŋgu keḏi ŋiɽany kiti kiri mac; keḏi ŋiniṯ ŋeḏi Allah kiri, er gi nii Toru-na teḏi Allah tɔk.
5 na Yecu amɽi marṯaŋwuzi eŋgen gi kwir kwaw, na liazarŋw tɔk. 6 muŋw zi ṯa neŋne ŋeni kimeṯ kuŋun, nuŋw ta nani kinna ŋwamin ŋwuɽen ṯirṯir kezir wunanuŋw gwu. 7 na kwaḏan kwɔkwɔ nuŋw eca limeḏgen ŋwu: erele kezir weni yahuḏiiya kwokwony. 8 na limeḏgen eca ŋwu: rabbi, yahuuḏ yinaŋna ŋa eḏaci yal yi kerreny, na a fa ta ele kwokwony ṯirṯir a? 9 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: zaa kwiti kweṯorɔ wri-kwuɽen ki lamin lutuput manya? ma kwor kwere irere lu kaŋwun-na, etuŋw ere ṯugwudani mac, kaka izaŋw gwu fori kweḏi ṯurmun kḏu; 10 ma ṯa kwor irere lu kilikelu, eṯuŋw ṯugwudani, kaka iti nani gwu fori duŋgwun-na mac. 11 nuŋw zi andaci ŋu ta, nuŋw zi ma eca ŋwu: meḏgeri kweni liazar ŋgwana kwuminḏiri ŋwaru; nyi kwele, nyi kiɽṯa. 12 na limeḏgen eca ŋwu: Kweleny, muŋw inḏiri ŋwaru, ŋwu zey. 13 nezi ṯa Yecu andaci ŋundu ŋeḏi ŋiɽany ŋeḏi liazar. ner ta ari, ŋandizaŋwzi ŋeḏi ŋwaru ŋweṯi zi lizi inḏiri. 14 ta nezi Yecu eca ŋwu mamaŋ: liazar kwumɔ ma ay. 15 nenyi amina keni daŋgal-na, kaka iti nani nyi gwu kinanɔŋw mac, mindaŋ a gwu ma emni. na er ṯa ele nanuŋw gwu. 16 ṯaŋwu na tuma, kwecer tuŋwur, eca limeḏgen ŋwu: er li ma ele tɔk, er li ay.
17 ta na Yecu ele, nuŋw kaṯazi kwumɔnani ki ṯimamu-na ŋwamin kwaɽŋan. 18 beyṯanya kwunani urzaliimŋw kworɔ ketok, kwiti kwir zaa mac. 19 na leḏi yahuuḏ luru limele nani gwu marta-ŋa maryam gi, eḏi zi kandizalu, ronyinizar gwu eŋgen. 20 na marṯa, muŋw neŋne mer eca: Yecu ŋgwana kwinḏi, nuŋw ruḏeni tuc eḏi gi kadirḏa; maryam ta nuŋw ta nani duənu pet. 21 na matta eca Yecuŋw ŋwu: aḏri, Kweleny, eŋgi kinna nani kunuŋ, eŋgi eŋgeri ere ay mac. 22 na kire-kirem ŋgwu kinna ŋilŋiicanyji rac, nenyi ari, kwɔmne kwere nyiḏak kwunaŋniḏaŋa Allah, a ŋa ta Allah inḏeḏa ŋaŋwu. 23 na Yecu eca ŋwu: aŋgalu kwudiɽi rac. 24 na matta eca ŋwu: ŋilŋiicanyji rac, kwudiɽi ki tidiɽa-na teḏi lamin kla leḏi kwaḏanŋw. 25 na Yecu eca ŋwu: nyi kwiri tidiɽa, na ŋimiiḏa tɔk. muŋw emnizi nyuŋwu kwere muŋw alliḏa nyuŋwu tugwori nana, muŋw kinna ay, ŋwu miiḏi: 26 na kwete nyiḏak kwumiiḏi, muŋw eḏi ṯəmna eḏalliḏa nyuŋwu ṯugwori nana, ŋwere endi dip ki ŋiɽany-na mac. ŋemnaŋazi ŋu a? 27 nuŋw eca ŋwu: epa Kweleny, ŋimenyjemni eḏari, a kwiri Kwruztu, kwir Tor teḏi Allah, kwarir gi ŋwu, kweŋgila ki ṯurmun-na.
28 muŋw ṯa aru ŋwu, nuŋw ele ki ṯay, nuŋw ornuti eŋgen kweni maryam, nuŋw andaci nyetec, nuŋw eca ŋwu: muallim ŋgwana, kwornuṯiŋa. 29 muŋw zi neŋne, nuŋw diɽeni tuc, nuŋw ele nanuŋw gwu. 30 na Yecu ere upaḏi kinna duənuŋw mac, nuŋw ta nani kezir wukadirḏir gwu matta gi. 31 ṯaŋwu na yahuuḏ yinanir yi duənu, yikandizazi lu, mer eze maryamŋw kwumɔ diɽeni fitak, kwumɔ ru par, ner kwaḏiḏa, arir gwu ŋwu: kwele ki ṯimamu eḏi gwu ara. 32 ma maryam upaḏi kezir wunani gwu Yecu, muŋw eze, nuŋw ideḏa ŋwuɽele-na, nuŋw eca ŋwu: aḏri, Kweleny, eŋgi kinna nani kunuŋ eŋgi eŋgeri ere ay mac. 33 ma Yecu eze maryamŋw kwaru, na yahuuḏ yinḏir yi yaru tɔk, nuŋw pini bulur ki rɔgwɽɔ-na, nuŋw apiri ṯugwori beṯen, 34 nuŋw eca ŋwu: kwukeṯaŋa ṯaka? ner eca ŋwu: Kweleny, izaṯi, erele, iza. 35 Yecu ta kwaraḏina. 36 ta na yahuuḏ ari: aḏri. kwamɽaŋw ma na ga. 37 ner ta ari lɔkwɔ leŋen: kwor ŋgwu, kwellice lunduŋa yey-na, na aḏa kwiiḏi eḏi kileḏi kworu ŋgwu, eŋguŋw ere ay mac?
38 na Yecu pini ki rɔgwɽɔ-na kwokwony, nuŋw ele nani gwu ṯimamu tir kibaŋ, ṯaɽna kiɽbini kworɔ. 39 nezi Yecu eca ŋwu: dimer kiɽbini kitay. na matta kwir eŋgen kweḏi ŋgwa kwayyu eca ŋwu: Kweleny, kwumɔ wuwi kire-kirem kaka muŋw gwu nani ŋwamin kwaɽŋan. 40 na Yecu eca ŋwu: nyi kwiti kwandicaŋa manya, ma eḏi ṯəmna ta, a kweze ŋiniṯi ŋeḏi Allah? 41 ṯaŋwu ner dimi kiɽbini kiṯay. na Yecu baŋḏala, nuŋw aru ŋwu: Papa, nyi kwecaŋa zukran, kaka menyi gwu niŋnaci. 42 ŋilŋiiḏinyji rac, a kweṯinyi niŋnaci dɔk. nenyi ṯa aru ŋwu, kaka rillazanyi gwu lizi lu klu luru ṯa, er zi ma emni, er aru ŋwu: kwunderṯa kwuza. 43 andizaŋw ŋwu, nuŋw ofna ŋuma ŋi, nuŋw ari: liazar, ruḏe. 44 na ŋgwa kwayyu ruḏa, kwufiɽkarna nana, rii tɔk, ŋwara tɔk, kireṯ gi keḏi ŋiɽany; kwukəkina ki yeyna tɔk minḏiil gi. nezi Yecu eca ŋwu: kediḏir zi, efrici ŋwele.
ŋejmeṯ ŋeḏi leleny leḏi yiziiz eḏeɽenye Yecuŋw
45 ṯaŋwu, na yahuuḏ yuru yimer ila maryam ŋali, emnizi Yecuŋw, ner alliḏa ŋunduŋwu rugwori nana mer eze kwɔmne kwumɔŋwerri. 46 lakin ner anda lɔkwɔ kiṯay, ner ele nani gwu lifarzi, ner zi andaci ŋerrezi Yecu. 47 ŋwu ṯaŋwu, nezi leleny leḏi yiziiz, lifarzi li, razi lɔkwɔ duŋw eḏi kete majliza, ner aru ŋwu: a kwirir ṯi ari ḏa ma gwu kwor ŋgwu erri ŋilima ŋuru? 48 mer ṯa efrinji, a lizi alliḏa ŋunduŋwu rugwori nana tatap, mindaŋ er ila leḏi ruumiyaŋw ernyji agḏa ezir weri ŋeleny ŋi. 49 nuŋw zi andaci kwete kweŋen, kweni gayaafa, kwir kweleny kweḏi yiziiz kiḏleyu ŋga, nuŋw zi eca ŋwu: a lende lilŋiica ŋiɽaŋali ŋere ezir, 50 ya eḏi ŋi ari: ŋizawi deŋgeri eḏi kwor kwete ay ki lobi leḏi lizi, mindaŋ er ma ere kiraḏa lu tatap mac. 51 nuŋw zi ere andazi ŋu ŋuma ŋi ŋuŋun mac; lakin urŋw gwu kweleny kweḏi yiziiz kiḏleyu ŋga ta, nuŋw zi andazi ŋiɽya ŋi ŋengi ŋi Yecu eyzi lizi kla. 52 ner ere orɔ ŋeḏi lizi kla cukcuk mac; lakin leŋguŋw zi razi duŋw lir nyor nyeḏi Allah nyifaḏlu tɔk, mindaŋ eḏorɔ-na lutuput. 53 ŋwu ṯa, ki lamin ṯa kla, ner iciḏizi la eḏi naŋni ṯay ṯeḏi ṯi eɽenye ŋunduŋwu. 54 na ṯa Yecu ere ele lu pɔrpɔr ki yahuuḏ-na kwokwony mac; nuŋw ele kezir wete wunani kwuḏer lu, kayin weni afrayiim, ner gwu nani limeḏgen li.
55 na iid weḏi yahuuḏ adiḏi, weni ṯiṯamḏa ŋiɽany, ner diɽi kinaŋw luru, ner ṯaŋi urzaliim eḏi gwu daɽmani, iti kitar gwu iida kinna mac weni ṯiṯamḏa ŋiɽany. 56 ner naŋni Yecuŋw, ner andindazina, rillir gwu ki heykal-na, ner ari: a lari ḏa? kwɔ fa ta ila ki iid-na? 57 na leleny leḏi yiziiz alla amra lifarzi li, weni ŋwu: ma kwizi kwere elŋece ŋunduŋwu ezir eḏuŋw bɔŋwḏi, ta er ma miḏa.