Ori Ŋgaeyi ya
1 Ami orivoya ŋgwai lulu ro Lu ro, beṛo ämiri ojo a'done oso nda ronye. 2 Beṛo ori amiro ritane ŋgalu si, kpa oso Kristo kulu ama be ago kozo adri ndaro be ta amaro ta ŋgapäṛi tägyi ŋgutruro ozaro ro ago tori oloro se tana kusi Lu ndi ronye.
3 Ami be orivoya lidri Lu ro ono, ko kado ŋga se ronyi ronye kode ŋgase undiro ndi yagäru be ävuruna uzine ami lako. 4 Ko kado ata se orivoya tavousu koziro, undiro, kode osoro be atane. Oko vona ro nyòzo aro'boya Lu ri ayani. 5 Mìni ta ono, anjioko 'diaza se orivoya ronyi'ba yi, undiro, kode yagäru be (tana yagäru orivoya a'do lu awi mätu ro yi) unina ko a'done vo be Miri 'Bädri'ba Kristo ro ndi Lu ro be ya.
6 Mì'ba 'diaza kodo ami ko ata amama rosi; tana ta ŋgase kwoi rota kyila Lu ro ikyina 'da ànya se koroyi nda ko dri. 7 Ka'do inye mìye ŋga aza ko alona lidri oso nonye kwoi yibe. 8 Ami andivo amiro sedri nyà'dote vouni ya, oko tuse nyà'dobe lidri Lu ro 'do si, ami te orivoya ŋgaeyi ya. Beṛo ämiri orine oso lidri se ka'dobe ŋgaeyi ya ronye. 9 Tana doŋgo ŋgaeyi ro usuna ŋgase cini kado ya, ta'diri ndi taŋgye be ya. 10 Nyòjo tase tana kabe Opi usi unine ayani. 11 Mìye ŋgase takadoako lidri kabe oyena ko, ŋgase ka'dobe vouni ro iyi. Oko nyèzi ànya ŋgaeyi ya. 12 (Orivoya driupiro amba ca ŋgase ànya kabe oyena ndrwiro tana atane.) 13 Ago ondro olofo ŋga cini te ŋgaeyi ya oko, 'dooko a'do ŋgye ànyaro aka'date ṛo ŋbelero; 14 tana ŋgase aza aka'date orivoya ŋbelero a'dote ŋgaeyi ro. Ta'doro ni atate ekye:
“U'du'ba, mipi mi
ago miŋga ni avo yasi,
ago Kristo eyina vo 'da midri.”
15 Mì'ba mi amiro komba kado ta ori amiro rota. Mìri ko oso lidri tauniako ronye, oko oso lidri tavouni be ronye. 16 Kandrakado se cini nyà'dobe sina mìye takado sina, tana kwoi ni tu kozi yi. 17 Ka'do inye, nyà'do ko amama ro, oko nyòjo tase Opi kolebe ämiri oyene vona uṛine ayani.
18 Mìfu ami ko wa si, se enjina ami 'da, oko, nyà'do twi Tori be ayani. 19 Nyàta azi be ata räṛu ro, ndi loŋgoi be oŋgo si, mìŋgo loŋgoi alokado; mìŋgo loŋgo ndi loŋgoi räṛui robe Opi ri räṛu oye si ya amiro ya. 20 Nyòzo aro'boya ondoalo Lu Täpi ri ta ŋga cini rota, ävuru Opi amaro Yesu Kristo rosi.
'Ditoko ndi Àgo be
21 Nyòlogo andivo amiro azi zele taoro amiro Kristo ri tana ro.
22 'Ditoko, nyòlogo andivo amiro àgo amiro zele oso Opi ri ronye. 23 Tana ago orivoya drikaca be toko ndaro dri kpa oso Kristo ka'dobe drikaca be känisa dri ronye; ago Kristo andivo ndaro ni Opa'ba känisa ro, se ni lomvo ndaro. 24 Ka'do inye beṛo 'ditoko ri andivo ànyaro logone cu àgo ànyaro zele kpa oso känisa kabe andivo anyaro logo Kristo zele ronye.
Matthew-5-27-28
25 Àgo, nyùlu 'ditoko amiro kpa oso Kristo kulu känisa be ronye ago ozo adri ndaro te tana ro. 26 Nda ye tase ono te känisa ozoza ŋgapäṛi lämu'duro Lu ri. Kristo ye losi te ata ndaro si känisa o'baza wäṛi ro ojana si gyi si, 27 tana känisa ozoza andivo ndaro ri liŋgyiekyero ago taenjiako, mberiako kode birinyoako, ago teinye mämbiako. 28 Beṛo àgo ri 'ditoko ànyaro lune kpa oso ànya kayibe andivo ànyaro lu ronye. Mano se kabe toko ndaro lu ka andivo ndaro lu. 29 ('Diaza yana oso ko lomvo andivo iro lomvo alona. Oko nda ka anya eca ago ka ta anyaro oti, kpa oso Kristo kabe oyena känisa ri ronye; 30 tana ama ni gboko lomvo ndaro ro owo.) 31 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Tana ta ono ta manoago e'bena täpi ndaro ndi endre be 'da ago dro'beruna gwo toko ndaro be, ago ànya riti a'dona 'da lomvo alo ro.” 32 Tandrwi gyuru ro aka'date taegyi ono ya, se mäni be tana di Kristo ndi känisa be. 33 Oko tana di ami kpa: beṛo ago ri toko ndaro lune oso andivo ndaro ronye, ago beṛo toko ri ago anyaro orone.
aza 5
1 ŋwu ṯaŋwu, eti deŋtini eḏaɽani Allah, kaka nyor nyeṯuŋw zi amɽi. 2 na eti dirnaṯi ki tamɽa-na, amɽa ŋazi gwu Kwruztu, nuŋw ma ṯiŋaci ŋaŋwuzi rɔgwɽɔ lu ruŋun, nuŋw ta orɔ karama keṯi tiŋaci Allah wəŋ lu wami.
3 etere andazi ŋiɽaŋali lu ŋeḏi ŋijin ḏuṯ na ŋere ŋiti nofḏana mac, na ṯimiidaḏa tɔk mac, ezi ere mumri la mac, kaka ur ŋa gwu leni lirlinelu ter eḏi Kwruztu-na. 4 etere emni daŋgal-na ŋiɽaŋali ŋiti ŋizaw mac, ya ŋir ŋiḏyaki, ya ŋir zurgwa domony, kaka enir gwu ŋiti ŋofḏana mac; lakin, ki lobi leḏi ŋiɽaŋal ŋir kaka ŋu, eḏir eca Allah zukran. 5 etizelŋece ŋu rac eḏaruŋw, kwijin kwiti kwere mac, ya kwizi kweṯuri yey lu, ya ŋgwa kweri miidaḏa kwɔmne, —kwunderṯa kweṯi kwɔkwoce kwɔmne lu,— ŋwu ere afi ŋoru ŋere mac ki ŋeleny-na ŋeḏi Kwruztu-ŋa Allah yi. 6 etere efrici kwere mac eḏi kekeɽinji ŋaŋwuzi lu ŋiɽaŋal ŋi ŋir kenjer domony, kaka ur ṯa ŋiɽaŋal ŋu ŋeṯafa ŋirŋaza ŋeḏi Allah ki lizi-na kla lir lidurlaḏu. 7 ṯaŋwu, eṯi li ere irerelu mac. 8 kaka eni ŋa gwu kerreny kirim, lakin kire-kirem ŋgwu, a limorɔ fori eḏi Kweleny-na; eṯi dirnaṯi kaka nyor nyeḏi fori 9 (kaka ur gwu nyor nyeḏi fori kwɔmne tatap kwir kwizana na kwirlalu na kwir rerem tɔk.) 10 deŋṯineri eḏelŋe kwɔmne eḏi gi əmi Kwelenyi-na. 11 ruceri ŋɔḏɽor-na ŋeṯirzerri ŋir kaka kirim, ŋiti ŋetafa ṯortaḏa tere mac, na eti zi ruwezelu. 12 kaka eṯir gwu orɔ feḏiya keni eḏi zi andazi ŋeḏi kwɔmne ŋgwa kweṯir erri ŋejmeti. 13 lakin ma kwɔmne ruwene lu fori gi, eṯuŋw ijini, na fori eḏi ŋuma keni eḏerṯe kwɔmne nana mindaŋ muŋw iiḏi fori gi tɔk. 14 ŋwu taŋwu, ner aruŋw:
kiɽṯi, ŋa, ŋgwa kwinḏiri,
a diɽa ki ŋiɽany-na,
mindaŋ a ŋa Kwruztu tiŋaḏa fori nana.
15 izar pa ami eleŋw ŋama-ŋamaŋ kaka lizi lifirli ki, liti liḏiki mac. 16 aŋricar ŋwomuri eḏi ŋi erri ŋizaw, kaka eni gwu ŋwamin ŋwu ŋwiki. 17 ŋwu ṯaŋwu, etere eni liḏiki mac, lakin eṯi deŋṯini eḏizelŋe ŋeḏi tugwor ṯeḏi Allah ŋorti ḏa. 18 na etere urleli kiɽca gi mac, kaka eṯuŋw gwu mulṯaḏa lizi ki ŋiɽaŋal-na ŋiki, lakin eṯefrinji Ṯigɽima ṯirlinelu ter eḏureni rugwori ralu dedep; 19 mindaŋ ma andindazi daŋgal-na limazmur li, rilŋa ri tɔk, eḏi iɽezi Kwelenyi rilŋa ri kru rami, rugwor ri ralu minmin. 20 eṯeca Allah zukran ŋwamin rac, na kwɔmne gi tatap, yiriny yi yeḏi Kweleny kweri kweni Yecu Kwruztu.
ŋeḏre ŋeḏi duənu kweḏi likwruztyan
21 eti zi ami ketize yeyŋw ŋeḏi liḏaḏu daŋgal-na, eḏi ŋi iɽi Kwruztuŋw-na. 22 ŋaŋa lir law, eti ketice lileluŋwuzi ŋiɽaŋali yey, kaka ŋeḏi Kweleny. 23 kaka ur gwu kwor nda leḏi kwaw kwuŋwun, kaka ur gwu ṯa Kwruztu nda leḏi kaniiza, kir aŋna wuŋwun, nuŋw orɔ ki rɔgwɽɔ ruŋwun wuɽe-wuɽeny Kwigileḏa kwuŋwun. 24 kaka eṯi gwu kaniiza inyica Kwruztuŋw nana, ner ṯa orɔ ŋwu tɔk ŋeḏi law eḏinyici loru leŋen nana ki ŋiɽaŋal-na tatap. 25 lor, amɽari layu lalu kaka amɽa gwu Kwruztu kaniiza, tiŋacaŋw gwu rɔgwɽɔ lu, 26 mindaŋ muŋw ṯa irli kaniiza lu ter, zuɽaŋw gwu ṯuzuɽu ṯi-na ṯeḏi ŋaw, na ṯeḏi ŋiɽaŋal ŋuŋun, 27 mindaŋ muŋw kiṯani kaniiza ki rɔgwɽɔ ruŋwun ŋiniṯ ŋi, eḏorɔ kuŋwun, kiti keḏi tɔmne nana tere tir lufru mac, ya ŋwuɽuṯ nana tɔk mac, lakin kirlinelu ter, kiira loma-na lere. 28 ṯaŋwu, ner ofḏani eḏi lor amindindi layu leŋen kaka ṯa eṯir gwu amindi yaŋna yeŋen. ŋgwa kweṯamɽi kwayu kwuŋwun, kweṯi ṯa amɽi rɔgwɽɔ ruŋwun. 29 kwizi kwiti kwere mac kweri firazi aŋna wuŋwun; eṯuŋw ɽuni na eṯuŋw aŋraci tɔk ŋama-ŋamaŋ; ṯaŋwu eṯi Kwruztu ɽuni kaniiza, na eṯuŋw aŋraci tɔk, 30 kaka urir gwu nyiŋa kwɔmne kwir-na ter ter kweḏi aŋna wuŋwun. 31 ŋiɽaŋal ŋi ṯa ŋu, kaka luḏinar gwu, ŋaruŋw: a kwor duŋgweci ṯernyin ŋwuzi lenyin gi eḏoɽmaṯi kwaw gi kwuŋwun, na lir-na nden er orɔ aŋna-na wutuput. 32 ŋizanyji ŋeni ŋupa ŋulucina ki ŋiɽaŋal-na ŋu, ŋeni Kwruztu-na kaniiza gi, 33 lakin ŋeni ŋalu tɔk; eḏi lor daŋgal-na lere lere amindi layu leŋen, enir gwu kaka rɔgwɽɔ rutuput, na eḏi law aŋrani eḏi iɽi loru-na leŋen.