Rudro'be Lomvo Kristo roya
Matthew-5-27-28
1 Ka'do inye, ma se orivoya kamba'ba yi tana ma ruindu Opi ri ono; molo'baru ämiri mìri ori se 'debe ree läzi se Lu kuzi ami be orine voro ayani. 2 Nyà'do ondoalo mäwuako, tokyeako, ago yaiŋgyi be. Ŋgalu amiro ka'da si azi ri a'do yaiŋgyi amba be si. 3 Nyòjo mbara cini amiro si a'do kpokoṛo alo se Tori kani ozona taliatokpe ro ami embero voaloya ono ätine. 4 Lomvo orivoya alodi ago Tori alodi, kpa oso Lu kuzi ami be mio'ba alodi ya ronye. 5 Opi orivoya alodi, taoma alodi, bapatisi alodi; 6 Lu orivoya alodi ago Täpi 'di cini ro, nda ni Opi 'di cini ro, ka losi oye 'di cini si, ago orivoya 'di cini ya.
7 Ama alo alo mùsu ŋgapäṛi lämu'duro te ojona oso se Kristo kozobe ronye. 8 Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Ondro nda koyite lekuru oko,
nda ru kamba'bai amba te nda be;
nda ozo ŋgapäṛi te 'dicini ri.”
9 Oko yauono, tase nda “koyibe kuru” ono takacina e'diya? Takacina anjioko käti ono nda cite le vuru gyini zele voociekye ya. 10 Ta'dota nda se kukyibe vuru ono kpani nda se koyibe kuru, ndra vo'buyakurui kundusi owo, 'bädri ka'do robe twi a'do ndaro be. 11 Nda ni se “kozo ŋgapäṛi be lidri cini ri owo”; nda nji azakana te a'done lazo'bai ro, azaka nebii ro, azaka lazolari'bai ro, azaka taope'bai ro, azaka ruindu'bai ro ago miemba'bai ro. 12 Nda ye ta ono te lidri cini Lu ro edeza ta losi ruindu ro Kristo'ba rota, tana amo lomvo Kristo ro robe. 13 Tana ama cini mà'do robe troalo a'doalo taoma amaro roya ago tauni amaro Ŋgwa Lu ro unina roya, mà'do robe 'dise nde omba te ronye; osane le ori Kristo roya. 14 'Dooko mà'dona kote tona ŋgàgaŋwa ro, luŋgyiluŋgyiro wairo oli miemba 'diodo'bai rosi, se kabe azaka lepe ujene ŋgaodo se ànya kabe oyena si. 15 Oko vona ro, taŋgye ata tori ŋgalu rosi, màmbana ndi kuru liti cini yasi Kristo ri, se ni orivoya dri'ba yi. 16 Ŋga rita ndaro zele ŋga cini lomvo ro toto änjute voaloya, ago dusuvo cini lomvo ro se ikicube sina iyi embe lomvo te kpeye voaloya. Ŋga cini lomvo ro se ba iṛeiṛe kate losi oye oso se sibe oyene ronye oko, lomvo cu ka omba ago ka andivo iro omona ŋgalu ya.
Ori To'di Kristo ya
17 Ävuru Opi rosi, ma miomba ozo ämiri; nyùgu ori ko oso Lu uniako'bai ronye, se tavousu ànyaro orivoya awi 18 ago tauni drî ànyaro ro inite. Ànya vo ako ori se Lu kabe ozona ya, tana ànya orivoya cu tauniako ago taeriako. 19 Ànya tavousu driupi ro ako; ànya kayi andivo ànyaro ozo taundi ndi ŋgase cini ko kado oyene teinye drî ritaako.
20 'Do koni tase mìni be ta Kristo rota owo! 21 Nyèri ta ndaro te endaro, ago oso oso'bai nda vo ronye emba taŋgye se Yesu ya tana te ämiri. 22 Ka'do inye mìna a'do uku amiro se 'ba ami te orine oso kyeno mìribe ronye, a'do uku se abe tufuna a'do ŋgaodo ole anyaro rosi. 23 Ya amiro ndi tauni drî amiro robe beṛo o'bane kpeye to'diro, 24 ago beṛo ämiri a'do to'di osone andivo amiro lomvo, se a'bate beti Lu ro ronye ago ka'da andivo iro te ori ŋgye si se orivoya 'diri ago alokado.
25 Ka'do inye, nyè'be kowe oga! Beṛo 'dicini ri taŋgye itine ayani taoma'ba azi ndaro ri, tana ama cini orivoya ŋga lomvo ro yi troalo lomvo Kristo ro ya. 26 Ondro ka'do nya'dote kyilaro mi'ba kyila miro koloci mi ko takozi ya, ago nya'do ko kyilaro kituzwi. 27 Nyozo kandrakado ko Kicu'ba ri. 28 'Dise se kabe ŋgatopa beṛo ndäri ŋgatopa e'bene ago keto losi oye, tana nda kusu ŋga robe ta'diri si andivo ndaro ri ugu oriza ago ka'do robe mbara be ati'ba opane. 29 Mì'ba ata undiro kefo ko ni kala amiro yasi, oko toto ata 'dioparo ayani, se kabe 'diomo omo ago kabe ŋgase alebe ozona, tana tase nyàbe atana oyena takado 'da ànya se kabe ta amiro erina ri. 30 Ago mì'ba Tori Alokado Lu ro ko tusuro; Tori orivoya taka'daro Lu ro anjioko ami orivoya nda ro. Lu ozo Tori te ämiri ka'dazana anjioko Lu koye ami o'bane dritai ro tu ana si. 31 Mìna yaoso cini, yagyorogyoro, ndi kyila be. Totre ndi la'da be ka'do ko, yaoso ka'do ko ta aza ta. 32 Oko, nyà'do yauni be ago yai'dwe be azi ri, ago nyè'be azi, oso Lu ke'be ami be Kristo si ronye.
aza 4
eṯi Allah ornuṯi lizi lir-na ter ter eḏorɔ lutuput
1 nyi ṯa, kwir mabuuz ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi Kweleny, na ŋazi turecelu tur eḏi dirnaṯi ki ŋeḏre-na nofḏana, kaka ornuṯiŋazi gwu ṯa Allah, 2 ṯejilina ṯi tatap ki rɔgwɽɔ, na ṯajilica ṯi ŋiɽaŋali, ṯindinyana ṯi nana, leṯi zi indinyaḏizina wuɽe-wuɽeny ṯamɽa ṯi. 3 deŋṯineri ŋiɽena ŋi eḏaŋraci ŋumaṯi ŋir-na ŋutuput, ŋinḏeḏa ŋazi Ṯigɽim ṯirlinelu ter. 4 aŋna wiri ṯa wutuput, na Ṯigɽim ṯutuput, kaka nani gwu ṯa ṯəkiza kizen ṯutuput eḏorɔ ṯalu, ornuṯiŋazi gwu Allah. 5 eṯuŋw nani kwir Kweleny kwutuput, na ṯəmna ṯutuput, na ṯibaptizina ṯutuput, 6 na Allah wutuput wir Papa kweri ndendeṯ, wuṯemḏizi la tatap ŋeleny ŋi, weṯi zi karbaḏa tatap, na weṯi zi gwu nanni-na tatap. 7 lakin nenyji Kwruztu inḏeḏa beyin lere lere ṯimeca ṯeḏi ŋimɽi ŋuŋun, ṯir haḏiya wuŋwun wuṯemḏelu. 8 kaka arir gwu ŋwu:
nuŋw dallu kilerena
nuŋw dimani ṯuwənu ṯitezir, timɔ ŋwi illazi ki,
nuŋw inḏeḏa lizi haḏiya.
9 (ŋiɽaŋal ŋeni ŋwu: kwumɔ dallu, ŋiri ṯaŋ? ŋeni keni ŋwu, kwunderṯa kwumoɽi lac kuṯelu tɔk. 10 ŋundu ṯa, ŋgwa kwumoɽi lac kuṯelu, kwunderṯa kwumɔ dallu kider, nuŋw ṯamḏu ŋwerya la tatap mindaŋ nuŋw urezi kwɔmne ndendeṯ.) 11 na haḏiya wuŋwun orɔ wu, lɔkwɔ eḏorɔ yafur yeḏi Yecu Kwruztu, lɔkwɔ eḏi zi andaci ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, lɔkwɔ eḏi ireri la ŋiɽaŋal ŋi ŋir injiil, lɔkwɔ eḏorɔ nyaɽa nyeḏi lizi, na lɔkwɔ eḏizilŋiiḏini, 12 eḏi zi ṯa dandimaci kla leni lirlinelu ter eḏi Kwruztu-na, eḏəkici kaniiza ŋɔḏɽor ŋirlinelu ter, eḏi duŋgwuŋ-gwazi kaniiza kir aŋna weḏi Kwruztu, 13 mindaŋ mer upaḏi tatap ki ŋumat-na ŋeḏi təmna ŋir ŋutuput, na ki tilŋiiḏina-na ṯeḏi Tor teḏi Allah, mindaŋ mer irmiḏiḏi kworɔ dap ŋufinaŋi ŋir minmin, ŋibiɽḏi kworɔ dap ŋir kaka ŋeḏi Kwruztu; 14 mindaŋ er ere orɔ nyiŋa keni nyor nyɔkwɽeny mac, er ere ilaḏa lu kineŋge kineŋge ṯaliim ṯi ṯir-na ter ter tɔk mac, tikeɽinje ṯi lu teḏi lizigwunaŋ, ŋizaṯir ŋi ŋeṯir ŋi dedi lizi, ŋir ŋidiny. 15 beri. er zi andazi, nyiŋa, ŋir ŋirlalu tamɽa ṯi, mindaŋ er duŋgwuŋgwaḏa ki ŋiɽaŋal-na tatap eḏi Kwruztu-na kwir nda. 16 na eṯi aŋna minmin orɔ weḏi nda, iiḏiḏuŋw gwu, na oɽmaṯuŋw gwu duŋw kezir weḏi ŋwojɔ ŋwuŋwun ŋweḏuŋw zi, na eṯi aŋna duŋgwuŋgwaḏa, na eṯuŋw kikindeḏi ki ṯamɽa-na, ma kwɔmne kwuŋwun ter ter akiki ŋɔḏɽor ŋeŋen ŋama-ŋamaŋ.
ŋimiiḏa ŋuɽun na ŋimiiḏa ŋiaŋ
17 na ṯa ŋiɽaŋal ŋinyi ŋu eni ŋalu, ŋinḏi nani gwu Kweleny, eḏi zi ere erri mac ŋa ŋeṯir zi erri leḏi par ŋgi la. Akir kweŋen kwende kweḏi fayḏa kwere; 18 ner riimeḏi ŋwoɽa-na eḏizelŋe ŋeni ŋofḏana; eṯir ruci ŋimiiḏa-na tuk eḏi Allah-na kaka bilaṯir gwu eḏelŋe ŋunduŋwu, kwuɽbener gwu rugwor lu. 19 nezi ṯurony ere ye-na mac kaka inḏeḏar gwu rɔgwɽɔ reŋen tatap kaduwa keḏi yaŋna, eḏizerri ŋiki-na ṯga-ṯga ŋir ŋiɽgin. 20 ner zi ṯa ere ilŋiiḏini ŋaŋwuzi ŋeḏi Kwruztu ṯay ṯi kḏu mac! 21 ner ŋazi ere andaci ŋeni ŋuŋuri manya? ner ŋazi ere ilŋiiḏini manya, ŋaŋa leni likwruztyan, ŋirlalu ŋeṯi nani eḏi Yecu-na? 22 lazim eḏurṯunelu rɔgwɽɔ ri ruɽun, reṯorɔ reḏi ŋeḏre ŋalu ŋeḏi kerrenyŋw, rikiyaḏa lu cilcil kaduwa gi, keṯi ŋazi kekeɽinjelu. 23 lazim eḏorɔ liaŋ ki rigɽim-na reḏi rugwor ralu, 24 na oɽaniri rɔgwɽɔ riaŋ, rikita zi Allah eḏaɽani ŋunduŋw ṯofḏana ṯi ṯir rerem, ŋizana ŋi ŋirlinelu ter.
ŋeḏi ŋeḏre ŋizaw
25 ŋwu ṯa ŋwu, urṯunelu ŋeluŋ ŋi wur mindaŋ mezandaci lere lere ŋeni rerem, kaka urir gwu nyiŋa kwɔmne kweḏi aŋna wutuput. 26 ma apiri ŋarriny ta, eṯere efrinji ŋarriny eḏi mulḏa ŋaŋwuzi ki ŋikya-na mac. eṯere miḏa ŋarriny ki rugwor-na ralu mac mindaŋ eḏi aŋwun oɽi. 27 eṯere ketice ibliiza lobia lere ḏut. 28 ŋgwa daŋgal-na kwir kwoɽam, eḏuŋw duŋgweci ŋoɽami, ŋofḏana duŋgwun eḏi gi əkini ŋɔḏɽor ŋizaw rii ri ruŋwun, mindaŋ muŋw eḏi ŋuma eḏi zi inḏeta kla lir luway. 29 eṯere efrinji ŋiɽaŋali ŋere ŋikiyaḏa lu eḏi ruḏa ki runyu-na ralu mac, lakin er keni ruḏa ŋizaw eḏi ŋi firlazi lizi la teter, mindaŋ mer ortaḏa lizi kla leti zi neŋne. 30 etere runyini Ṯigɽima tirlinelu ter ṯeḏi Allah mac, wa wuɽicaŋw ṯi ŋaŋwuzi nimra kwuŋwun mindaŋ ma lamin ila linḏuŋw li eḏi ṯimaci ŋaŋwuzi talliḏiza kworɔ. 31 eṯurṯunelu ŋiɽaŋal ŋi wur ŋeṯumi kwizi ṯugwor-na, na ŋirŋaza, na ŋarriny, na timəmilḏa ŋiɽaŋali, na yufulu ɔɽɔm yi tatap. 32 ruḏuri lizi lizaw, limeceḏizena daŋgal-na; eṯorɔ limɽi, leṯi zi indinyaḏizena wuɽe-wuɽeny, kaka ma ŋazi gwu Allah iɽinyacalu eḏi Kwruztu-na.