Paulo ndi Lazo'bai Kowe'bai ro be
1 Male ämiri yaiŋgyine ma be, ondro ma'do gica fere amama ro owo. Rägu nyìŋgyi mabe! 2 Ma yaoko be ta amiro ta, kpa oso Lu ronye; nyàlaba orivoya oso ŋgutikodroŋwa wäṛiro ma'ba ta be ogyene mano alodi aza ri ronye, se ni Kristo andivona. 3 Ma orivoya turi ro tana tauni drî amiro ro enjina 'da ago nye'bena taoma 'da ndi ŋgalu wäṛiro amiro ndra Kristo ri be, kpa oso odo Awa be tauni ini ro koweoga rosi ronye. 4 Tana nyà 'diaza se kabe ikyi amire ago kabe Yesu to ope 'do uru yai'dwesi, ko se màpe be 'do; ago miru tori ndi lazo se orivoya cu to ni Tori ndi lazo se nyùsube ni ama resi ri ono te!
5 Musu tavo kote makye ma orivoya vuru tipari ni ànya se äzite “lazo'bai” amiro ana ri! 6 Kode mäni ata ca ko kadoro oko, ma ko tauni ako, mà'ba ta ono ṛote ŋbelero ämiri tu cini si, ago ṛo ta cini yasi.
7 Märu ŋga aza kote ni ami rigyesi tuse mape Lazokado Lu ro be ämiri si, mologo andivo maro te vuru tana ma'ba ami robe ndra. Inye'do mayete koziro ya? 8 Tuse mabe ugu losi oye ami lako si, känisa azaka ozoyi päläti ni märi. Mugu ànya oco te ŋgaopa usu si ni ànya resi tana mapa ami robe. 9 Ago tuse mabe ami yibe si mokwo ami kote ta ŋgaopa rota tuse male parata te si; ädrupii se ikyiyite ni Makedonia yasi eziyi ŋgase cini malebe te. Oso tuse kälävube si ronye, ago kpa tu mileya ya ma'dona ko alona ŋgaläŋgyi ro ämiri! 10 Taŋgye Kristo ro maya si, ma tao'ba anjioko driuŋgyi maro ono o'bane a'done titiro i'do vo cini Akaya ro yasi. 11 Inye'do ma ta ono atana tana mulu ami ko ya? Lu ni ndi mulu ami!
12 Tase mabe ugu oyena yauono muguna ndi oyena, tana “lazo'bai” se azaka kai lagaza, ni a'dovoya ta azaka be ugu driuŋgyiza, ago ukyi uguyi ata 'da ekye ànya kayi losi gialo màbe oyena ono oyena. 13 Màno kai ko orivoya lazo'bai ŋgye yi, ànya orivoya lazo'bai kowe'bai, se kayi koweoga ta losi oye ànyaro rota, ago kayi andivo ànyaro tozana a'done oso lazo'bai ŋgye Kristo ro ronye. 14 A'do ko talaro ro! Ca Satani andivo unina ndi andivo ndaro tozane landrene oso malaika ŋgaeyi ro ronye! 15 Ruindu'bai ndaro kotozayi andivo ànyaro ca landrene oso ruindu'bai taŋgye ro ronye 'do ko ta amba yi. Äduro ànya usuna päläti taoye ànyaro ro 'da.
Rueza Paulo ro oso Lazo'ba ronye
16 Medelena kpa to'di beṛo ko 'diaza ri tavousune ekye ma amama yi. Oko ondro nyusu ndi inye, dia miru ma oso 'di amama ronye, tana ma'do robe driuŋgyi fere be. 17 Tase mabe ugu atana yauono ko tase Opi kolena märi atane owo; ta anya gi driuŋgyi ro ono ta, endaro ma ugu ata oso 'di amama ronye. 18 Oko 'di amba azaka orivoya ka driuŋgyi toto ta a'do lidri rota, mayena kpa inye. 19 Ami andivo orivoya tavouni amba be, ago nyiŋgyi ya kpate yai'dwesi ta 'di amama ro rota. 20 Nyìŋgyi ya te 'dise kabe ami oye iyeäṛi ronye be kode kabe ami odo kode kabe ami lodi miomba si kode kabe voondre ndra ami drisi kode kabe militi amiro o'bi be. 21 Ma orivoya driupiro ta ono ata voya, oko ama orivoya turi ro ŋga kai oyene.
Oko ondro 'diaza kolete driuŋgyine ta ŋga aza rota, ma ugu ata oso 'di amama ro ronye, ma'dona kpa driupiako oso 'do ronye. 22 Inye'do ànya orivoya Ebere'bai ya? Ma kpa inye. Inye'do ànya orivoya Yisaraele'bai ya? Ma kpa inye. Inye'do ànya orivoya zelevoi Abarayama roya? Ma kpa inye. 23 Inye'do ànya orivoya ruindu'bai Kristo ro ya? Ma ata oso 'di ŋgäbä ro ronye, oko ma orivoya ruindu'ba kadopara yi ndrani ànyari! Maye losi te amba ndra, avo ma te kamba ya perena amba, a'bi ma te co'da si amba ndra, ago ondroalo ma'dote ti odrane. 24 Perena nji drikaca'bai Yudai ro 'bi yi ma te co'da si 'butenätu fonjidriesu. 25 Perena nätu drikaca'bai Roma'bai ro 'biyi ma te co'da si, ago perena alo avo ma te kuni si. Perena nätu toŋbo se mabe udi sina tisite gyi ya, ago tu alo si marite saa 'buteritu fosu gyi ya. 26 Aba amba maro ya ma'dote rriti ya ni gyitändri ri ago ni ŋgatopa'bai ri, rriti ya ni Yudai azi ri ago ni Atrai ri, rriti a'dote 'bakicii yasi, rriti vocowa yasi, rriti gyi'desii drisi, ago rriti ni bereazii miodo'bai ro ri. 27 Losi ndi rriti be a'dote; ondoalo marite u'duako; ma'dote täbiri ro ndi gyilu be, ondoalo ma'dote ŋgaonya ako amba, vooriro, ndi boŋgo be ako. 28 Ago ŋga azaka tana eṛo ako, ma orivoya tu cini si ŋgaläŋgyi zele milo'be be ta känisa cini rota. 29 Ondro 'diaza orivoya mbaraako, musu ma kpa mbaraako, ondro 'diaza olocite takozi ya, ya maro te orivoya twi milo'be be.
30 Ondro ka'do be märi driuŋgyine, mäŋgyina drî ta ŋgase kabe mbaraako maro ka'da ta ayani. 31 Lu ago Täpi Opi Yesu ro, räṛu ka'do ävuru ndaro ri äduako, nite anjioko maga kowe ko. 32 Tuse mabe orivoya Damaseka ya wari'ba se 'Bädri'ba Aretasa zele nda 'ba vookwa'bai te dereŋwa 'bakici ro kalasi ma urune. 33 Oko e'ba ma te vuru koṛiga si piṛi tiṛi ro yasi, ago mapavote ni ndäri.
aza 11
1 nyi kwunaŋna ŋaŋwuzi eḏefrinji nyuŋwu eḏi zi andaci ŋɔkwɔ ŋir ŋiḏyaki. aḏri, niŋnacenyi ṯi! 2 nyi kweḏi ṯiroca daŋgal-na, kaka kitaḏi ŋazi gwu eḏi Kwruztu eḏorɔ luŋwun, eḏi ketize ŋaŋwuzi kaka kiŋaɽu kete kizuɽu nana cucuɽic, keṯir inḏeḏa kwulen kwutuput dak. 3 lakin nyi ŋgwu kwuṯinya, kaka keɽinje gwu kumow hawaŋw lu array yi wuŋwun, a ṯireca ṯalu yey lu ilaḏaluŋw, mindaŋ ma ṯuzi ṯamɽa ṯalu ṯir rerem ṯutuput ṯinḏi ŋa ṯi eḏamɽi Kwruztuŋw. 4 kaka muŋw ila kwete, muŋw zi andaci ŋeḏi Yecu kwir ter eḏi ŋgwu la ṯafa ŋa, ya ma afi ṯigɽima ṯiṯimḏina eḏi kḏa la ṯafa ŋa, ya ma emni ŋiɽaŋali ŋizaw ŋiṯimḏina eḏi ŋa la ŋemnicaŋazi, nezi ta emni kwucuṯ. 5 nyi kwaruŋw, nyi kwende kwiri kwɔkwɽeny eḏi yafur la kyu yiṯemḏelu. 6 menyi kinna eni kwiti kwizaw kandiza mac, lakin nyi ṯa eni kwizaw ṯilŋiiḏina ṯi; na kwɔmne-na tatap ner ŋazi gi ruwenizelu ŋu, ŋiɽaŋal ŋi ndendeṯ.
7 ŋimenyjerri ŋiki a, menyi ejilini ki rɔgwɽɔ mindaŋ eḏi ma eni ŋaŋa limerzi iŋni, kaka ma ŋazi gwu andaci ŋiɽaŋali ŋizaw ŋir injiil weḏi Allah ŋiira ujra-na ḏuṯ? 8 nenyi ketize yaniiza yiḏaḏu ṯibir, nenyji uṯaḏa kwuruuza kweŋen eḏorɔ kweḏi ŋɔḏɽor ŋalu. 9 na menyi nani ŋaŋa li, menyi kwɔmne iiraci, nenyi ere allaci kwizi kwere ṯofi mac, kaka kwɔmne kwunaŋna nyi, nenyi lieŋgeri inḏeḏa limila makḏunya. ṯaŋwu nenyi derne eḏallaci ŋaŋwuzi ṯofi tay ṯi tere, enyi derne keni tɔk. 10 kaka nani gwu ŋirlalu ŋeḏi Kwruztu duŋgwinyi-na, er ere nəni tugwup mac ṯellina tinyi kḏu, kezir nana weḏi akayaŋw. 11 na aḏri pa? kaka iti amɽa ŋazi gwu manya? Allah wilŋiicanyi rac, nyi kweṯi ŋazi amɽi! 12 na ŋa ŋeṯinyjerri enyji errizeza dɔk, mindaŋ eḏi eɽineḏa ŋiɽaŋali lu kiṯay ŋeḏi kla linaŋna eḏi zi andaci, ki ṯellineḏa nana ṯeḏi ŋafur ŋeŋen, eḏaruŋw, leṯaki ŋɔḏɽor kaka ŋeri. 13 lor lir kaka ṯa klu liri yafur yir ləluŋ, liri lɔḏɽor leṯi zi kekeɽinjelu, leṯi ṯecini eḏorɔ kaka yafur yeḏi Kwruztu ŋidiny. 14 eṯi liŋɽu mac ŋiɽaŋal ŋi ŋu, kaka eṯi gwu zeyṯaan ṯecini keni ŋundu ŋidiny eḏorɔ kaka maleyka kweḏi fori. 15 ṯaŋwu, ŋende ŋiri ŋiliŋɽaza ma yaḏaam yuŋwun tɔk ṯecini eḏorɔ kaka yaḏaam yeḏi ṯofḏana ŋidiny. er afi kwɔmne kwowḏizi nana.
buuluz-ŋa lizi li leṯi upupaḏa lu
16 nyi kwaruŋw kwokwony, eṯuŋw ari kwere mac, nyi kwiḏiki; lakin ma kinna aruŋw, er nyi ṯa emni ŋwu kwiḏiki, mindaŋ enyi ma ellini nyi tɔk kwɔkwɔ. 17 (ŋu ŋandizanyji, ŋiti ŋandizanyji zulṯa gi kweḏi Kweleny mac, lakin kaka kwete kwiḏiki, ki ṯellineḏa-na kḏu; 18 kaka eṯi gwu lizi luru ellilini ki rɔgwɽɔ kwɔmne gi kweḏi ṯurmun, e ta enyi ellini nyi tɔk.) 19 kaka eṯi gwu amina eḏi zi indinyana nana leni liḏiki, ur ŋa gwu lifirli ki! 20 kaka eṯi zi gwu indinyana nana ma ŋazi kwizi ruzi luway, ya muŋw ye ŋaŋwuzi, ya muŋw ajilazi ŋaŋwuzi, ya muŋw piŋi rɔgwɽɔ, ya muŋw ipii ŋaŋwuzi kiyeyna. 21 ṯurony ṯimenyi miḏa, nenyaruŋw, nyiŋa lajila beṯen eḏi zi erri ŋu!
buuluz muŋw nani kezir wir ŋiɽany
lakin kwɔmne kwere kweṯi gi kwizi bonye eḏi gi ellini—nyi ŋgwu kwandiza kaka kwete kwiḏiki—nenyi, enyi bonye eḏi gi ellini tɔk, ṯa ŋwu. 22 liri yahuuḏ leni libraani? nenyi orɔ nyi tɔk. liri lizrayiil? nenyi orɔ nyi tɔk. liri ŋelŋe ŋeḏi ibrahiim? nenyi orɔ nyi tɔk. 23 liri yaḏaam yeḏi Kwruztu? nenyi orɔ kete kiṯemḏelu—nyi ŋgwu kwandiza kaka kwor kwumorle ṯugwori—ŋɔḏɽor ŋi ŋiṯemḏelu ŋitezir ŋeni ŋinyi, ki zijin-na nyamin-na nyiṯemḏelu, ner ipii nyuŋwu zɔṯ gi nyamin-na caw caw, nenyi nanje ŋiɽany ketok nyamin-na nyuru. 24 nyamin-na ṯuḏni nenyafi ki rii-na reḏi yahuuḏ jelḏa ruɽi-riɽen nuŋw balalu kwete. 25 nyamin-na tɔɽɔl ner nyipii nyimor nyi; lamin lete ner nyaci yal yi. nyamin-na tɔɽɔl nenyi faluuka kiyaḏa ŋaw-na; nenyi nani kuluŋa kete na aŋwun wete ŋaw-na ŋir tujul; 26 nenyi ireri nyamin-na nyuru, kezir wir ŋiɽany kiiru-na, kezir wir ŋiɽany ki loɽam-na, kezir wir ŋiɽany ki lizi-na linyi, kezir wir ŋiɽany ki lizi-na lir umam, kezir wir ŋiɽany ki meḏiina-na, kezir wir ŋiɽany kwuḏer-na, kezir wir ŋiɽany ki tujul-na, kezir wir ŋiɽany ki lumat-na lir ŋidiny; 27 ki ŋɔḏɽor-na ŋifirli teter, na ki ŋiɽaŋal-na ŋirara ṯeṯec; yuluŋa yitezir nyi kwunani yey yi lu, yaŋwu yi na owḏa yi, kwiira eḏneya-na nyamin nyuru; kwunani kurun gi na kwiira yireṯ-na tɔk. 28 na, ŋimenyji kiɽeziza kwɔmne nana ŋgwu tatap nenyeḏi ṯofi duŋgwinyi la ŋwamin tatap ṯeḏi taŋrica ṯeḏi yaniiza tatap. 29 kwere kwajila ta, enyere ajili nyi tɔk manya? kwere kwumer ṯugwudazi eḏizerri ŋiki ta, enyere eḏizi ŋarriny manya?
30 mer orɔ ŋeḏi ṯellina, enyi ellini kwɔmne gi kweṯi ruwezi ṯajila lu tinyi. 31 Allah, wir Papa kweḏi Kweleny kweni Yecu, wunde wiri weṯortani dɔk dɔk, wilŋiiḏi eḏaruŋw, nyi kwiti kweṯi kəki ŋəluŋi mac. 32 nani nyi dimizga, na muḏiir, kwunanu ŋeleny-na ŋeḏi aarṯuz, kete laŋɽa eḏi karni meḏiina kweni dimizga teter mindaŋ eŋgir nyi miḏa, 33 lakin ner nyi oɽazalu ki ŋiɽamu-na ner nyi dəpa lufɽu li leḏi ṯilaŋgwu, nenyi kilaḏa ki rii-na ruŋwun.