Taeji ta Lagye rota
Matthew-5-27-28
1 Oko ta tase nyegyibe ono ro ta: Orivoya kado manoago ri ko lagye ogyene. 2 Oko tana ta ronyi ro te orivoya amba ami lako ono, beṛo manoago alo ri a'done toko modo ndaro robe, ago beṛo toko alo ri a'done ago andivo anyaro robe. 3 Beṛo manoago ri kama ndaro a'doro agoro oyene, ago beṛo toko ri kama anyaro a'doro toko ro oyene, ago 'dialo kozo se beṛo ozone azi ri 'do. 4 Toko ko orivoya ni 'desi lomvo modo anyaro ro, oko ago anyaro ayani; kpa inye ago ko 'desi lomvo modo ndaro ro, oko toko anyaro ayani. 5 Nyalaga andivo amiro ko azi ri, e'be gialo miletadri käti oyene inye tuna fere tana nyozo tu robe mätu oyeza; ago 'dooko migo nyeto ami dro'be. Ugu oyena si nonye nyagagana ami ndi ni ugu ruozovoya taojoro Satani ro ri ta andivo amiro rita akona rota.
6 Ma ta ono iti ämiri ko ota ro, oko gialo tavo ozoro. 7 Endaro male ṛo aba a'done ami cini ri oso ma ronye; oko 'di alo alo ŋgapäṛi iro be ni Lu resi, 'dialo ŋgapäṛi ono be azana ŋgapäṛi ana be.
8 Oko ma ata ruogyeako'bai ndi ävuzii be ri anjioko aba ni kado ämiri orine iṛe oso ma ronye. 9 Oko ondro mini kote ami ritane migye ami ri, tana orivoya kado para ami ogyene ni tausune tana ro.
10 Ma ta be lidri se gyeyi iyi te ri se ko ni ta ma modo ro oko ni Opi ro; beṛo ko toko ri ago anyaro e'bene; 11 oko ondro koyete inye, beṛo anyari orine iṛe kode kogo kodro'be iyi ago anyaro be; ago beṛo ko ago ri toko ndaro onjine.
12 Ma ata azaka ri (ma andivo owo, ko Opi owo); makye: Ondro mano aza Kristo'ba ro toko be se orivoya taomaako'ba yi ago anya le ndi ugu orine nda be, beṛo ko ndäri toko ndaro onjine. 13 Ago ondro Kristo'ba toko ro kuru mano se taomaako'ba ro te ago nda lendi ugu orine anya be, beṛo ko anyari nda e'bene. 14 Tana ago taomaako a'ba nda te alokado Lu ri taoma toko ndaro ro si, ago toko taomaako a'ba anya te alokado Lu ri taoma ago anyaro rosi. Ondro ono ka'do kote inye ŋgwai ànyaro a'dona oso ŋgwai taomaako'bai ro ronye; oko oso ka'dobe ronye, ànya orivoya alokado Lu ri. 15 Caoko, ondro nda se i'do taoma'ba yi kole ndi ori'baazi se Kristo'ba yi e'bene, mi'ba nda koye ndi inye. Ta anya oso 'do ronye, oriazi se Kristo'ba ro kode manoago yi kode toko yi, orivoya dritai ro tase oyero oyene. Lu zi ami te orine liatokpe ro. 16 Toko Kristo'ba ro inye'do endaro minina ko ago miro opane ya? Kode ago Kristo'ba ro, inye'do endaro minina ko toko miro opane ya?
Mìri oso Lu Kuzi Ami be Ronye
17 Beṛo 'dialo ri ugu orine ŋgapäṛi Opi ro ndäri voro, ago oso nda ka'dobe tuse Lu kuzi nda be si ronye. Ono ni ota se mabe embana känisa cini yasi owo. 18 Ondro mano se alote ŋbiṛiro kole läzi Lu ro tadrina te, beṛo ko ndäri mbere oloŋbiṛiro ro onane. Ondro mano se oloako ŋbiṛiro kole läzi Lu ro tadrina te, beṛo ko nda olone ŋbiṛiro. 19 Tana olo ŋbiṛiro kode oloako ko ta amba yi, oko tase ta amba yi ota Lu ro orone. 20 Beṛo 'dicini ri orine oso nda ka'dobe tuse nda kole läzi Lu ro tadrina be sina ana si ronye. 21 Tuse Lu kuzi mi be sina si mi iyeäṛi yi ya? Ka'do inye, miru tana ko, oko ondro nya'do te kandrakado be a'done dritai ro, miye inye. 22 Tana iyeäṛi se äzite Opi si orivoya mano dritai ro Opi ro. Kpa oso inye mano se äzite dritai ro Kristo si orivoya iyeäṛi ndaro. 23 Lu gye ama te lagyeamba si, ka'do inye, nyà'do ko iyeäṛi lidri ro. 24 Ädrupii maro, beṛo 'dialo alo ri orine rumora ya Lu be a'do se äzi nda be kigye ya.
Taeji ta Ruogyeako'bai rota ndi Ävuzii be
25 Oko tase nyegyibe märi ta ruogyeako'bai rota, ma ota ako ni Opi resi tana ro, oko ma tavousu maro ozona oso 'dise yauni Opi rosi sindi taoyine tana ya ronye. 26 Rriti se yauono ugu tazevona usu si, musu maro be ni kado manoago ri orine oso nda ka'do be ronye. 27 Inye'do mi toko be ya? Ka'do inye nyojo ko anya onjine. Inye'do mi toko ako ya? Ka'do inye miṛi toko ko. 28 Oko ondro nya toko ogye, miye kote takozi yi, ago ondro toko ogyeako ka ago uru, anya ye kote takozi yi. Oko male ami opane ni rriti se lidri se kogye lagye be kabe usuna yasi.
29 Tase musube ni no, ädrupii maro, tu e'bete fere, etoni yauono oyigwo mileya ro beṛo 'dise toko be ri orine oso ànya toko ako ronye; 30 ànya se kayibe liyi, oso ànya a'do ko tusuro ronye; ànya se kayibe ugu, oso ànya a'do ko yai'dwesi ronye; ànya se kayibe ŋga ogye, oso ànya a'do ŋga ako ronye; 31 ànya se kabe ŋga 'bädri ono ro tana otina, a'do oso ànya ŋga aza ako amba ronye. Tana 'bädri ono, oso kabe a'do yauono ronye, orina ko madaro.
32 Male ämiri a'done dritai ro milo'be ako. Mano se gye lagye ko orivoya ondoalo taoti be losi Opi ro ta, tana nda ka ruutri ta ndaro ri Opi usine. 33 Oko mano se kogye lagye be ka ta ŋga 'bädri ro otina ayani, tana nda le ta ndaro ri toko usine; 34 ago tausu ndaro elewe te ritu. Toko ogyeako kode ŋgutikodroŋwa andivo anyaro ti ta losi Opi ro ro, tana anya le yi ozone Opi ri lomvo ndi riti tori be; oko toko se agyete andivo anyaro ti ta ŋga 'bädri ro ro, tana anya le ta anyaro ri ago usine.
35 Ma ugu ta ono atana tana male ami opane. Ma ko ojo ami lagane. Oko male ämiri tase ŋgye kado oyene, ago andivo amiro ozone cu ruindu Opi ri ya teinye ruetaako.
36 Oko ta rulu'bu 'di ritu se ratate ko ruogyene rota; ondro manona kusu tate ekye ya ko taoye ŋgyero ŋguti iro ri ondro ka'do anya konde omba te ago nda kusu tate beṛo lagye ogyene, anjioko beṛo ànyari ruogyene; oso nda kolebe ronye. Takozi i'do ta ono ya. 37 Oko ondro mano aza se kole ko oyene inye, ago ko'ba ta ndaro te tavousu ya ndaro rosi ko lagye ogyene, ago ondro ole ndaro si nda kirita yi te ago koratate tavousu modo ndaro rosi tase oyene ta, 'dooko nda yete kado ko ŋguti 'do ogyene. 38 Ago mano se kabe lagye ogye yete kado, oko nda se gye lagye ko yete kadopara.
39 Toko se agyete ko orivoya dritai ro, ondro ka'do ago ànyaro ka'do drigi lidriidriro owo; oko ondro ago anyaro kodrate; 'dooko anya te orivoya dritai ro yi ogyene mano se anya kolebe ri, oko gialo ondro nda orivoya Kristo'ba yi owo. 40 Caoko, anya a'dona yai'dwesi ndra, ondro anya kori gwo yi ogyeako owo. 'Do orivoya tavousu maro, ago musube anjioko ma kpa orivoya Tori Lu robe.
aza 7
ŋiɽaŋal ŋeḏi ṯaga
1 nyi kwunaŋna eḏi aalani ŋiɽaŋali ŋimernyji luca ki juwab-na kwalu, ŋofḏana eḏi kwor kwere ere dugwuɽi kwayu nana kwere mac. 2 lakin kaka ur gwu ṯumɔmma ki ŋijin, kwor kwere kweŋgeḏi kwayu kwuŋwun dak, na kwaw kwere kweŋgeḏi kwulen kwuŋwun dak. 3 kwor kweŋginḏeḏa kwayu kwuŋwun kwɔmne kweḏi ŋaw, na kwaw kweŋginḏeḏa kworu kwuŋwun kwɔmne kweḏi ŋor. 4 kaka iti ur gwu kwaw kweleny kwedi aŋna wuŋwun dak mac, kwor kwiri; na kwor tɔk eṯuŋw ere orɔ kweleny kweḏi aŋna wuŋwun dak mac, lakin kwaw kwiri. 5 eṯere dirnaḏizina wuɽe-wuɽeny mac, illi ma emni eḏi zi erri ŋu ma gwu lomur amɽiṯaḏa ŋaŋwuzi, mindaŋ ta eḏi ŋuma eḏari ki yiriny ŋamaŋ; na kwaḏan kwɔkwɔ a ma oɽmaṯi duŋw kwokwony, a ṯa zeyṯaan ere eḏi ŋuma eḏi mummi ŋaŋwuzi mac, ŋaŋa liti leṯimiḏa rugwori ralu mac. 6 nyi kwaru ŋwu, ŋizaw eḏi zi erri ŋu, lakin nenyere ellici ŋaŋwuzi amra mac. 7 nyi kweŋgamina eŋgi lizi tatap orɔ kaka nyuŋwu, lakin lizi leḏi ŋiɽaŋali ter ter ŋir haḏiya weṯi zi Allah inḏeḏa were were.
8 nyi kwece loru lir yiŋaɽu, law li lir yiŋaɽu tɔk na leḏela, ŋofḏana deŋgen-na eḏi nanni lere lere domony kaka nyuŋwu. 9 lakin mer ere eḏi ŋuma mac eḏi miḏa rugwori ta, ŋizaw deŋgen er agiḏi; ŋofḏana eḏagiḏi mindaŋ er ere dunnini zurum gi kweḏi yaŋna mac.
10 nyi kwiti kwir mac kwinḏeḏa zi kla lir limagiḏi amra wu, na Kweleny orɔ. na ŋiɽaŋal ŋuŋun orɔ ŋu, eḏi kwaw kwere ere ru nani gwu kwulen mac 11 (lakin muŋw orlaci ŋwudɔŋw, lazim eḏi nanni domony kwutuput, ya eḏuŋw aɽiḏa nani gwu kwor kwuŋwun,). na kwor ta, lazim eḏuŋw ere dirnaḏa kwayu lu kwuŋwun mac.
12 nyi kwecaŋazi liḏaḏu ŋwu, nyi kwiri, Kweleny kwiti kwiri mac ŋundu, ma ŋiaŋga ŋere eḏi kwayu kwiti kweḏi ṯəmna mac kwemni eḏi gi nanni, ŋiti ŋofḏana mac duŋgwun eḏi dirnaḏa lu; 13 na ma kwaw eḏi kworu kwiti kweḏi ṯəmna mac kwemni eḏi gi nanni, ŋiti ŋofḏana duŋgwun tɔk mac eḏi dirnaḏa lu; 14 kaka ma gwu kwor kwiira ṯəmna ami nanuŋw kwaw gi kwirlinelu ter, na kwaw kwiira ṯəmna ami nanuŋw kwor gi kwirlinelu ter. eŋgir ere orɔ ŋwu mac ta, eŋgi nyor nyalu ere zuɽini mac, lakin ner orɔ kirem nyirlinelu ter. 15 lakin ma kwor kwere, ya kwaw kwere kwiira ṯəmna, naŋna eḏi dirnaḏa kwulen lu, efrinjer ŋwele. na kwor kwir kwruztyan ya kwaw tɔk, ner ere kəkini kaka luway mac ŋiɽaŋal ŋi ŋu, kaka ornuṯinyji gwu Allah ki ŋiɽena-na. 16 kwaw kwalu, a kwilŋiiḏi aŋgwuru eḏaruŋw, nyi kweḏi ŋuma eḏi kileḏi kworu kwinyi? kwor kwalu, a kwilŋiiḏi aŋgwuru eḏaruŋw, nyi kweḏi ŋuma eḏi kileḏi kwayu kwinyi?
17 eḏi ṯa kwere nyiḏak ele ki ṯay-na ṯinḏuŋw ṯi ornuṯuŋw gwu Allah, kaka ur gwu ṯay ṯuŋwun ŋiɽaŋal ŋeḏi Kweleny. wunderṯa wu wiri amr winyi ki yaniiza-na tatap. 18 kwizi kwumɔ fa ta nani kwere kwuɽuna luḏrunya kuruu gi ki lomur limɔ li Allah ornuṯi a? eṯuŋw ere ṯeci eḏi dimi ŋwuli kiṯay mac ŋweḏi ṯuɽuna. muŋw nani kwere kwiira ṯuɽuna kḏa ki lomur limɔ li Allah ornuṯi, eḏuŋw ere naŋni ṯuɽuna kuruu gi mac. 19 kaka iti ur gwu kuruu keḏi ṯuɽuna ŋiɽaŋal ŋere mac, ya eḏere uɽuni tɔk mac; ŋiɽaŋal ŋeni ŋupak ŋir eḏinyici amra nana weḏi Allah. 20 kwere nyiḏak eḏuŋw miḏa ṯay kḏa ṯinḏuŋw ṯi ornutuŋw gwu Allah. 21 a kwiri kwuway kinaŋw ma ŋa Allah ornuṯi a? eṯere ketize ŋiɽaŋali ŋu yey mac. ma keni inḏa ṯay eḏi ru ŋuwaya, ŋofḏana daŋgal-na eḏi nanni kaka kerrenyŋw. 22 kaka eṯi gwu ŋgwa kwir kwuway ki lomur lornuṯuŋw li Kweleny, orɔ kwete kwumɔ Kweleny kedi ki ŋuway-na. na kwokwony, kwere nyiḏak kwir hurr ki lomur lornuṯuŋw li Kweleny, eṯuŋw orɔ kwuway kweḏi Kwruztu. 23 kwunderṯa kwumɔ ŋazi liṯa yili yi; eṯi lijina rɔgwɽɔ ralu mac eḏorɔ luway leḏi lizigwunaŋ. 24 ṯaŋwu, liengeri linyi, eḏi kwere nyiḏak miḏa ṯay ṯinḏuŋw ṯi ornuṯuŋw gwu Allah.
25 na ŋeḏi yiŋaɽu ta, nenyere eḏi amra weḏi Kweleny mac, lakin nyi kwiri kwete kwirlalu ŋimɽi ŋi ŋeḏi Kweleny, nenyaru ŋwu: 26 kaka inḏi gwu ṯurfa ta, ŋofḏana eḏi kwere nyiḏak nanni domony. 27 a kwukəkine kwaw gi a? etere naŋni eḏi faḏa lu mac. a kwunani domony, kwiira kwayu a? eti naŋni kwayu eḏagwu mac. 28 lakin, ma agiḏi ta, ŋiti ŋimɔ zi erri ŋiki mac; na tira tere timɔ kwor agwu, nuŋw zi ere erri ŋiki tɔk mac. lakin na kla lemnizi eḏagiḏi likaṯazi ṯurfa ritezir ṯeḏi ṯurmun kḏu ta, enyi naŋni eḏi zi ṯinyinici ŋaŋwuzi ŋu. 29 ŋeni ŋinyi, lieŋgeri, nyamin nyinḏi eḏernine; ŋwu ṯa, ma kwere eḏi kwayu, eḏuŋw orɔ kaka ŋgwa kwiti kweḏi kwayu mac, 30 na kla leḏi ŋwunda leŋgorɔ kaka kla liti leḏi zi mac. na kla leṯinyeŋlena leŋgorɔ kaka kla liti lerinyeŋlena mac; na kla leri lece rɔgwɽɔ reŋen kwɔmne, linḏi kezni eḏorɔ kaka kla liti leḏi kwɔmne kwere mac, 31 na kla leri zi ruzi ŋeḏi ṯurmun ŋupa, leŋgorɔ kaka kla leri zi ruzi ŋeḏi ṯurmun ŋɔkwɽeny. kaka inḏi gwu ṯurmun kḏu ṯilŋiiḏinyji eḏernine.
32 nyi kwunaŋnaŋazi eḏere pini rugwor-na mac ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ṯurmun. kwor kwiti kwumagiḏi mac kweṯinaŋni eḏaŋraci ŋiɽaŋali ŋeḏi Kweleny eḏi ŋi əmi Kwelenyi-na; 33 lakin na kwor kwumagiḏi eṯuŋw naŋni eḏaŋraci ŋiɽaŋali ŋeḏi ṯurmun, eḏi ŋi əmi kwayu-na kwuŋwun, 34 ŋwu ṯa, na ŋiɽaŋal ŋuŋun kanni-na ŋiɽen. na kiŋaɽu tɔk, kir kwaw ya tira, eṯuŋw naŋni eḏaŋraci ŋiɽaŋali ŋeḏi Kweleny, eḏi ŋi eni kirlinelu ter kaŋna-na, na ki ṯigɽim-na ṯuŋwun tɔk; lakin na kwaw kwumer agwu, eṯuŋw naŋni eḏaŋraci ŋiɽaŋali ŋeḏi ṯurmun, eḏi ŋi əmi kworu-na kwuŋwun. 35 ŋandizanyji ŋu eḏi meci ŋaŋwuzi, ŋiti ŋiri ŋeḏi ŋi kəki ŋaŋwuzi mac; lakin eḏi ma pa erri kwɔmne tatap ŋamaŋ mindaŋ a ma ami iɽi Kwelenyi-na ṯugwor ṯi ṯutuput.
36 ma kwor kwere aruŋw, nyi kwende kwumɔ nii tira-na tinyi menyi ɽindaŋnalu eḏagwu timɔ ṯimayini ŋayu, muŋw orɔ zurum eḏuŋw agwu; ŋiɽaŋal ŋu ŋiti ŋiri ŋiki mac. 37 lakin ma kwor kwere biɽelu pet mindaŋ mer ere ruḏaḏa dururi mac, kweṯeḏi ŋuma eḏi miḏa ṯugwori ṯuŋwun na kwiti kwumɔ diɽezi ṯugwor la eḏagwu tira tuŋwuŋ mac, ŋwuzerri ŋofḏana. 38 ŋwu ṯa, na ŋgwa kwere kwumagwu tira tuŋwun kwumɔ zi erri ŋizaw; na ŋgwa kwere kwiti kwumagiḏi mac, kwumɔ zi erri ŋizaw beṯen eḏi duŋgwun la.
39 kwaw kwere kweṯikəkini kwulen gi ki ŋwomur tatap ŋwunanuŋw ŋi kwumiiḏu; mindaŋ ma kwor ay ta, eṯi kwaw orɔ hurr; eḏuŋw emnici kworu kwir ter eḏagwu, muŋw orɔ kwete eḏi Kweleny-na. 40 lakin, ki yey-na yinyi, ṯinyiŋlana ṯeḏi kwaw ṯiṯemḏelu muŋw nanni domony; nenyi aruŋw, ŋiɽaŋal ŋu ŋir ŋeḏi Ṯigɽim ṯeḏi Allah tɔk.