Efo Kristo ro
1 Ago yauono male talogone drî amiro ya, ädrupii maro, ta Lazokado se mapebe ämiri rota, se mirute, ago se taoma amiro edrete ŋgyiri kigye. 2 Se ni lazokado yi, lazo se mapete ämiri owo. Apa ami te lazokado si ondro nyätite anda owo, e'be gialo ondro taoma amiro ni awi.
3 Mocope tase musube ono te ämiri, se ni orivoya parandra anjioko Kristo drate takozi amaro ta, oso egyibe Taegyi ya ronye. 4 Anjioko ase nda te ago eŋga nda te adri ya u'du nina si, oso egyibe Taegyi ya ronye, 5 ago nda ka'darute Petero ri ago 'dooko lazo'bai cini 'butealo foritu ri. 6 'Dooko nda ka'darute oso'bai nda vo se ndrani kama nji (500) drisi ri saa alo si, ambana dri gi'du lidriidriro, rukäna dra gica owo. 7 'Dooko nda ka'darute Yakoba ri, ago ono vosi lazo'bai cini ri.
8 Äduro nda ka'daru kpate märi, malaba gica oso 'dise ätite tu utina ro osaako ronye. 9 Tana ma ni tipari lazo'bai cini lakosi; si ko ma uzine lazo'ba tana meza känisa Lu rote. 10 Oko yauni Lu rosi nda 'ba mate oso ma'dobe yauono ronye ago yauni se nda kozobe märi ono ko teinye ta ako. Oko vona ro, maye losi te mbara ndrani lazo'bai azi drisi, caoko ṛo ko ni taoye andivo maro ro, oko yauni Lu ro ka ugu losi oye ni ma be. 11 Ka'do inye, kode anya ikyi ni maresi kode ànya resi, ono ni tase ama cini màbe opena, ago ono ni tase nyàbe omana owo.
Efo Amaro ni Odra yasi
12 Yauono, lazo amaro orivoya ni anjioko olofo Kristo teni odra yasi, ka'do inye rukä amiro ka ata ekye avo eŋgane adri ya i'do 'do eŋwanye ya? 13 Ondro ka'do gindi endaro inye, anjioko olofo Kristo kote, 14 ago ondro olofo Kristo kote ni odra yasi, 'dooko ama ta aza ako opene ago ami ta aza ako omane. 15 Ndrani ono risi, aka'da ama te a'done koweoga'bai ro ta Lu rota, tana matate makye nda eŋga Kristo teni odra yasi, oko ondro ka'do gindi endaro ekye eŋga avo kote adri ya, 'dooko nda eŋga Kristo kote. 16 Tana ondro eŋga avo kote, anjioko eŋga Kristo kote. 17 Ago ondro eŋga Kristo kote, 'dooko taoma amiro orivoya awi ago ami orivoya 'du ujeujero takozi amiro ya. 18 Ago anjioko taoma'bai se Kristo ya kodrate iyi jeyi kpate. 19 Ondro mio'ba amaro Kristo ya orivoya kado toto ori ono ya ago aza tona i'do 'dooko màle yauni te ndrani 'dise azaka orivoya 'bädri cini ya drisi.
20 Oko taŋgye orivoya ni ono anjioko eŋga Kristo teni odra yasi, tao'baro ro ànya se kabe u'du odra ya ri anjioko eŋgana ànya kpa 'da. 21 Tana kpa oso odra, ikyite 'dialo si ronye, kpa oso inye oŋga ni odra yasi ikyi kpa 'dialo si. 22 Tana kpa oso 'dicini kabe odra tana rudro'be ànyaro Adama be 'ba ni 'do ronye, kpa oso inye eŋgana vona cini 'da adri ya ta rudro'bero ànyaro Kristo be rota. 23 Oko 'dicini alo alo eŋgana gi a'do ndaro ronye. Käti ono, Kristo, 'dooko ikyi tu ndaro si ànya se ndaro iyi. 24 'Dooko tu ädu esana 'da; Kristo opena 'dimiri'bai cini tori voro, drikaca'bai, ndi mbara'bai be 'da ṛe, ago ozona Miri 'Bädri'ba ro 'da Lu Täpi ri. 25 Tana beṛo Kristo ri vo mirine madale Lu opena kyila'baazii cini gwo ṛe ago o'bana ànya gwo pa ndaro zele. 26 Kyila'baazi se opene ṛe äduro ni odra. 27 Tana taegyi ka ata ekye: “Lu 'ba ŋga cini te pa ndaro zele.” Orivoya ŋbelero anjioko ata gi (ŋga cini) ono loci Lu modo ko kigye, nda se kabe ŋga cini o'ba Kristo zele. 28 Ondro a'ba ŋga cini te miri Kristo ro zele oko, 'dooko nda, Ŋgwa andivo, o'bana andivo ndaro 'da Lu zele; se ko'ba ŋga cini be nda zele ono; ago Lu mirina ŋga cini 'da kpeye.
29 Ka'do inye, lidri se abapatisi te ta avo rota oyena e'di ya? Ànya kayi mio'ba e'di ta ya? Ondro ka'do ndi endaro, oso rukäna kabe ata ronye, ekye eŋga avo ko adri ya, abapatisi lidri kai te avo ta etaya? 30 Ago ta amaro ta, tana e'di mà umu rriti odra roya tu cini si niya? 31 Ädrupii maro, ma drio'be odra be tu cini si! Driuŋgyi se ma sina ami ya, ori amaro ya rudro'be Kristo Yesu Opi amaro be ya, kani ma o'ba ta ono atane. 32 Aba ondro ka'do kyila se lakole adri ndi odra be ro se maye be Epeso ya noŋwa ono, maye gwo tavousu lidri rosi ŋgase musube e'diya? Oko ondro eŋga avo kote adri ya, 'dooko oso ugu atana be ronye ekye: “Mi'de manya ŋga, ago mämvu ŋga, tana ondo madrana 'da.”
33 Mi'ba odo ami ko. “Bereazi 'dikozi be ka taoye kado enjini.” 34 Nyego tauni kado ya ago nye'be litii takozi oyero. Ma ta ono ayo ko'ba ami robe driupi ro tana rukä amiro ni Lu ko.
Efo Lomvo ro ni Odra Yasi
35 'Diaza ejina ta 'da ekye: “A lidri se kodrate eŋgana eŋwanye adri ya ya? Ànya a'dona beti lomvo ro eŋwani be ya?” 36 Mi amama yi! Ondro nyikyi'di kwari te gyini ya, anya unina ko oŋgane adri be e'be gialo odrana lutu. 37 Ago ŋgase nyikyi'dibe orivoya toto keci yi, kode keci kyifo ro kode keci inya azaka ro, ondro nyate ŋga kyi'di, nya ko lomvo se ka oyebe a'done kyi'di. 38 Lu kani lomvo ozo rigye oso nda kolebe ronye, beti keci alo ri nda ozo lomvo modo ànyaro rote.
39 Ago iza ŋga cini lidriidriro ro vona cini ojo ko rere beti alo ro, lidri orivoya beti iza robe alo, koronyai ro azana, arii ro azana, ago ti'bi ro azana.
40 Ago lomvo vo'buyakuru ro orivoya ndi lomvo 'bädri robe. Liŋgyi se lomvoi vo'buyakuru ro orivoya to ni liŋgyi se lomvoi 'bädri ro ro ri. 41 Kitu orivoya liŋgyi modo iro robe, imba orivoya liŋgyi aza be, ago 'bi'bii orivoya liŋgyi to be, ago ca 'bi'bii lako beti toto liŋgyi ro orivoya.
42 Ka oye a'done oso 'do ronye ondro eŋga avo te adri ya owo. Ondro ase lomvo te, anya ŋgwa te; ondro eŋga anya te anya a'dona 'da oŋgwaako. 43 Ondro asete, anya te orivoya liŋgyiako ago mbaraako, ondro eŋgate, anya a'dona 'da liŋgyiekye ago mbara be. 44 Ondro asete, anya orivoya lomvo lomvo robe, ondro eŋgate, anya a'dona 'da lomvo tori robe, lomvo, lomvo ro orivoya, ago lomvo tori ro a'dona ndi. 45 Tana taegyi ka ata ekye: “Mano käti, Adama, a'bate lidri ro;” oko Adama äduro orivoya Tori adri ozoro. 46 Tori ikyi ko ni käti, oko lomvo ayani, ago 'dooko tori. 47 Adama käti a'bate ni gyini yasi, efo ni gyini yasi; Adama ṛiri ikyite ni vo'buyakuru ya. 48 Ànya se 'bädri ro laba orivoya oso nda se a'bate gyini si ronye; ànya se vo'buyakuru ro laba oso nda se ikyite ni vo'buyakuru yasi ronye. 49 Kpa oso maso a'do mano se edebe gyini si robe ronye, kpa inya masona a'do Mano se ikyite ni vo'buyakuru yasi ro 'da.
50 Tase mabe atana ni no, ädrupii, anjioko ŋgase a'bate iza ndi kari be si unina ko ŋga la'done Miri 'Bädri'ba Lu ro roya, ago ŋgase kabe oŋgwaoŋgwa unina ko oŋgwaako urune drimbi ro. 51 Nyèri ma tandrwiro ono tana itina ämiri; ama cini madrana ko, oko otozana ama cini 'da, 52 dori ndriŋwa oso miobi ronye ondro cekuṛe äduro kotrete owo. Tana ondro cekuṛe kotrete, avo efona 'da, go dra kote alona, ago otozana ama cini 'da. 53 Tana ŋgase ka oŋgwaoŋgwa beṛo tozane oŋgwaako; ŋgase ka odraodra beṛo tozane ŋgase unina ko odrane ro. 54 Ondro tase ono ka'dote, ago ŋgase oŋgwaoŋgwa ro otozate oŋgwaako ro, 'dooko taegyi a'dona 'da endaro, se ekye: “Epere odrate; ŋgaopeṛe ndete!”
55 “Odra, ŋgaopeṛe miro gaŋwaro ya?
Odra, mbara luwu miro ro gaŋwaro ya?”
56 Odra ka mbara iro usuna ni takozi resi, ago takozi ka mbara iro usu ni Ota resi. 57 Oko aro'boya ka'do Lu ri! Nda ozo ŋgaopeṛe te ämäri Opi amaro Yesu Kristo si!
58 Ka'do inye ädrupii maro, nyedre ŋgyiri. Mì'ba ŋga aza kuswe ami ko. Nyà'do ondoalo losi amiro ta Opi rota ya, tana mini ṛote anjioko ŋgase nyàbe oyena ruindu Opi riya ko orivoya ta awi yi.
aza 15
ṯidiɽa ṯeḏi kla limay
1 na ŋazi naŋni, lieŋgeri linyi, eḏi zi ilŋiiḏini ŋir injiil ŋimɔ ŋazi andaci, ŋimɔ zi miḏa, na ŋeṯi gwu dirnaṯi-na, 2 ŋimɔ ŋi kilaw tɔk mezi miḏa teter, illi keni ma urla rugwori lu ŋidiny.
3 kaka na ŋazi gwu andaci ŋa ŋeni ŋupa, ŋafanyji nyi tɔk ŋeni ŋu, Kwruztu kwumenyji eyzi ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ŋikya ŋeri, kaka luḏinar gwu; 4 ner aniḏa, nuŋw diɽa ki ṯimamu-na ki ŋwamin ṯɔɽɔl kaka luḏinar gwu tɔk; 5 mindaŋ nuŋw ruweḏa zafaŋw nana, na liḏaḏu lir wri-kwuɽen tɔk; 6 kwaḏan ta nuŋw zi ruweḏa nana kla leḏi ŋumaṯ litezir, liṯemḏi ruɽi-ṯuɽi-la-ruɽi-ṯuḏni kiduŋw lutuput, ner nani luru deŋgen-na limiiḏu kire-kirem ŋgwu, lakin na lɔkwɔ linḏiri ŋwaru ŋweni ŋiɽany. 7 kwaḏan ta, nuŋw ruweḏa yaguubŋw nana, na yafura nana yiḏaḏu yeḏi Kwruztu tatap. 8 nenyi orɔ nyi kwir kwaḏan kwaḏan kwumɔ ŋwi ruwenicelu, kwir kaka kwete kwumer ere elŋe mac ki lomur lofḏana. 9 kaka ur nyi gwu kwɔkwɽeny beṯen eḏi yafur la yiḏaḏu, yica zi Kweleny-na kwiti kwofḏana mac eḏeni kafur, kaka owɽenyi gwu kaniiza yey keḏi Allah. 10 lakin nenyi orɔ kaka izari nyi gwu kirem ṯimeca ṯi ṯeḏi ŋimɽi ŋeḏi Allah; na ṯimeca ṯeḏi ŋimɽi ŋuŋun kḏa ṯinḏeḏaŋw nyuŋwu, nuŋw ere orɔ luŋw zagi mac. beri ma; kaka eṯi nyi gwu keni aki ŋɔḏɽor ŋifirli beṯen eḏi kwere la deŋgen-na, lakin ŋu tatap ner ere orɔ ŋinyi mac, lakin ṯimeca ṯiri ṯeḏi ŋimɽi ŋeḏi Allah ṯeṯi nyi gwu nani-na. 11 menyi kinna orɔ, nyi ya ŋunduŋa, ner ŋazi ṯa andaci nezi ṯa emni.
12 na kwokwony, mer ŋazi andaci ŋeḏi Kwruztu kwumer diɽa ki ŋiɽany-na, lɔkwɔ lalu lɔḏɔ laruŋw, ṯidiɽa ṯeḏi kla leṯay titi mac? 13 eŋgi ṯidiɽa ere mac ṯeḏi kla leṯay ta, eŋgir ma ere diɽa Kwruztuŋw tɔk mac. 14 eŋgir ere diɽa Kwruztuŋw mac ta, eŋgi ŋiɽaŋal ŋeri ŋeṯir zi andaci ŋiti ŋeḏi fayḏa kwere tɔk mac; na ṯəmna ṯalu tɔk ṯende ṯeḏi fayḏa kwere. 15 epa, na nyiŋa tɔk er nyji ruzi ləluŋ, leṯunḏizi Allah ki, kaka eṯir zi gwu andaci ŋeḏi ṯidiɽa ṯeḏi Kwruztu ŋiɽany-na ŋuma ŋi ŋeḏi Allah, ŋgwa kwiti kwudiɽa ŋwu mac eŋgir orɔ ŋwu rerem eḏaruŋw, kla leṯay liti linḏi eḏi diɽa mac. 16 eŋgir ere diɽa mac kla leṯay ta, eŋgi Kwruztu eni kwiti kwumer dira tɔk mac. 17 na eŋgir ere diɽa Kwruztuŋw mac, eŋgi ṯəmna ṯalu ere eḏi fayḏa tɔk mac, na eŋgi ta nanniḏa ki ŋikya-na ŋalu. 18 ṯaŋwu tɔk, kla leṯinḏiri ŋwaru ŋweni ŋirany eḏi Kwruztu-na, er eni limɔ kiraḏa lu. 19 ma ṯəkiza ṯeri kizen eḏi Kwruztu-na orɔ ṯeḏi ŋimiiḏa ŋu dak ta, er ṯamdu nyiŋa lizi la tatap ṯuronyina ṯi.
20 lakin, ŋiɽaŋal ŋu ŋiri rerem, Kwruztu kweni kwumer diɽa ki ŋiɽany-na, enuŋw gwu lola lir nda leḏi lizi kla tatap linḏiri ŋwaru ŋweni ŋiɽany. 21 kaka inḏi gwu ṯa ŋiɽany kwor ŋgi kwete, ṯaŋwu na ṯidiɽa ṯeḏi kla leni layyu ṯimila kwor ŋgi kwete tɔk. 22 kaka ay ri gwu tatap linani eḏi adam-na, ṯaŋwu er miiḏi tatap linani eḏi Kwruztu-na. 23 lakin er ṯa miiḏi ŋwuduŋw ŋwere ŋwere, eni gwu Kwruztu lola lir nda, na kwaḏan, inḏuŋw gwu eḏaɽa, kla lir leḏi Kwruztu er diɽi tɔk. 24 mindaŋ ma ŋiɽaŋal ṯimayini kworɔ dap, kirazaŋw gwu ŋelenyi lu ŋir-na ter ter tatap, na lizulṯa tatap, na ŋuma ŋir-na ter ter tatap tɔk, a Kwruztu inḏeḏa Allah wir Papa ŋelenyi. 25 kaka ofḏanar gwu duŋgwun eḏi miḏa ŋelenyi mindaŋ muŋw annazi ṯuwənu lu ṯuŋwun tatap ŋwara ŋi. 26 na ṯuwən ṯeḏi kwaḏanŋw ṯinḏi eḏi kiraḏa lu, tiri ŋiɽany. 27 luḏinar gwu ŋwu: Allah wumɔ annazi kwɔmne lu tatap ŋwara ŋi ŋwuŋwun. lakin, mer aruŋw: kwɔmne tatap, a kwilŋiiḏir eḏaruŋw, ŋgwa kwumɔ annazi kwɔmne lu ŋwara ŋi ŋweḏi Kwruztu, nuŋw ere orɔ ki rɔgwɽɔ ruŋwun kwannizelu mac. 28 na ma Allah annazi kwɔmne lu ŋwara ŋi ŋweḏi Tor tuŋwun ta, a Tor inḏeḏa ŋunduŋwu rɔgwɽɔ ruŋwun, ŋgwa kwumɔ annazi kwɔmne lu tatap ŋwara ŋi ŋwuŋwun, mindaŋ a Allah orɔ wuṯemḏizila ndendeṯ.
29 na kla layyu mer ere diɽi mac, na maana kweneya ŋgwa kweṯi gi lizi aruŋw: nyiŋa libaptazine ki ŋwobi ŋweḏi kla limay? lɔḏɔ linaŋna eḏi baptazini ki ŋwobi ŋweḏi yaŋna yayyu? 30 nyi kwɔḏɔ kwunani ŋiɽany kworɔ ki ŋwomur tatap? 31 nyi kwecaŋazi ma ŋwa, lieŋgeri linyi, ki ṯellina ṯinyi ṯeṯi nani daŋgal-na eḏi Kwruztu-na kweni Yecu, kwir Kweleny kweri, eṯi nyi nanni ŋwamin tatap ŋiɽany kworɔ, eṯinyjəkici kizen tɔk. 32 aḏa kwinḏi nyi eḏəgini, ṯugwuḏinyi gwu lizi li lir kaka yiraw afazuz? mer zi ere diɽi ŋiɽany-na mac kla limay ta, a kwiti kwer ari pa ŋwu manya: er eḏne mindaŋ, er ii mindaŋ, kaka inḏir gwu eḏay ŋurpu? 33 eṯi keɽinyjinelu mac, kaka luḏinar gwu ŋaruŋw: eṯi gwu ŋumaṯ ŋiki kii ŋeḏre ŋizaw. 34 kiɽtiri ki ŋwaru-na ŋweḏi ṯurlela, mindaŋ mezi ere aki ŋere kwokwony pir mac. kaka nanir gwu lɔkwɔ daŋgal-na liti lilŋiiḏi Allah mac. eḏi turony miḏa ŋaŋwuzi kaka ma ŋazi gwu andaci ŋu.
35 lakin, a kwizi uṯa lu kwere kezni, ŋwaruŋw: lizi layyu lidiɽi aŋgwuru? na yaŋna yiri taŋ yinḏir yi eḏi diɽi? 36 a kwiri kwor kwiḏiki. ŋgwa kweṯi kwe kwende kweṯi miiḏi illi muŋw keni ay. 37 na ŋgwa kweṯi kwe, eṯuŋw ere orɔ kinna mac aŋna wa winḏuŋw eḏorɔ, lakin eti keni lola orɔ, kezni leḏi ŋwan, ya leḏi ŋwola ŋwete nyiḏak. 38 lakin eti Allah inḏeḏa lola kla aŋna kaka wicaŋw-na eḏinḏeḏa, na eṯuŋw inḏeḏa tɔk ŋwola yaŋna yeŋen, yir-na ter ter. 39 kaka iti ur gwu yiiḏi yutuput mac, lakin na lizigwunaŋ eḏi yiiḏi yeŋen, nezi ŋirel eḏi yir ter, nezi ndow eḏi yir ter, nezi lum eḏi yir ter tɔk. 40 na yaŋna nani yeḏi kilerena ner nani yeḏi ṯurmun tɔk; lakin na ŋiniṯ ŋeḏi kilerena orɔ ter, na ŋeḏi ṯurmun ner orɔ ter. 41 na aŋwun eḏi ŋiniṯi ŋete, na owa eḏi ŋiniṯi ŋir ter, na rorum tɔk, kaka eti rorum eḏi ŋiniṯi ŋeŋen ter ter.
42 ner ṯa orɔ ŋwu tɔk ŋeḏi ṯidiɽa ṯeḏi lizi layyu, na aŋna weṯir kwe, wumer aniḏa, eṯuŋw digɽi, na wa weṯidalliḏa ki ṯidiɽa-na, wunderṯa witi weḏi ŋuma eḏi digɽi mac. 43 eṯir aniḏa wiira ṯiniiya-na, na eṯuŋw dalliḏa ki ṯidiɽa-na ŋiniṯ ŋi; eṯir aniḏa weni wajila, na eṯir dalliḏa ki ṯidiɽa-na ŋuma ŋi-na. 44 eṯir aniḏa wir ŋizigwunaŋ, eṯuŋw dalliḏa ki ṯidiɽa-na aŋna yi weḏi kilerena, ma aŋna nani weḏi ṯurmun ṯa, eṯuŋw nani tɔk weḏi kilerena. 45 ṯaŋwu ner lɔḏine, ŋaruŋw: na kwor kwiŋna kweni adam nuŋw orɔ rɔgwɽɔ rimiiḏu; Adam kweḏi kwaḏanŋw, nuŋw orɔ Ṯigɽim ṯeṯinḏeḏa lizi ŋimiiḏa. 46 lakin na aŋna weḏi kilerena ere nani kerreny mac, nuŋw keni orɔ weḏi ṯurmun wiŋna na kwaḏan ta wa weḏi kilerena. 47 na kwor kwiŋna nuŋw orɔ kweḏi ureyu, kwudaɽmaḏir kullu gi; na kwor kweḏi kwaḏanŋw, nuŋw orɔ kweḏi kilerena. 48 kaka urŋw gwu ŋgwa kwudaɽmaḏir kullu gi, ner ṯa orɔ ŋwu kla tatap tɔk leḏi kullu; na kaka urŋw gwu ŋgwa kweḏi kilerena ta, ner ṯa orɔ ŋwu tɔk lir leḏi kilerena. 49 kaka kitarnyji gwu ṯayṯi eḏaɽani kworu kweḏi kullu, ṯaŋwu er aɽani kwaḏan kworu kweḏi kilerena. 50 nyi kwecaŋazi ma ŋwa, lieŋgeri linyi: yaŋna-na ŋin ŋi yiti yeḏi ŋuma mac eḏorɔ yeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah, na kwɔmne ŋgwa kweṯi digɽi, kwiti kweḏi ŋuma tɔk mac eḏorɔ kweḏi ŋgwa kwiti kweḏi ŋuma eḏi digɽi mac.
51 izarṯi, nyi kwɔŋazi ruweci ŋejmeṯi lu. a kwiti kwinḏir tatap mac eḏinḏiri ŋwaru ŋweni ŋiɽany, lakin lenyji riiḏi tatap. 52 fita-fitak, ki lomur linḏi li bruz kweḏi kwaḏanŋw eḏurnini; kaka inḏi gwu bruz eḏari, mindaŋ a lizi kla layyu diɽa ŋimiiḏa ŋi ŋeṯinnanniḏa dɔk mindaŋ mer nyji riiḏi. 53 kaka ofḏanar gwu eḏi yaŋna kyu yeṯi digɽi reḏe mindaŋ mer orɔ kaka kya yiti yeṯi digɽi mac; na kya yeṯay, er zi riiḏi eḏorɔ kaka kya yiti yeṯay mac. 54 mindaŋ muŋw kenne wa weṯi digɽi aŋna wir ter, witi weṯi digɽi mac, na wa weṯay eḏi kenne wa witi weṯay mac, er ṯa ila ŋa ŋuluḏina, ŋaruŋw:
ṯillaza ki ṯimofḏaḏa ŋiɽany.
55 wə ŋiɽany, ṯillaza ki ṯɔŋwa ṯende?
wə ŋiɽany, ṯun ṯɔŋwa ṯende?
56 eṯi ṯun ṯeḏi ŋiɽany orɔ ŋikya, na eṯi kuruu eḏi ŋuma eḏi zi baŋaci ŋa ŋeni ŋiki. 57 lakin er eca Allah zukran, weṯinyjinḏeḏa ṯillaza ki Kweleny ŋgi kweni Yecu Kwruztu.
58 ŋwu ṯaŋwu, lieŋgeri linyi lamɽanyji beṯen, enjer ŋwara lu teter, liti lara lu tiŋgil tiŋgil mac: eṯaki ŋɔḏɽor ŋiṯemḏelu purpur ŋeḏi Kweleny, lilŋiica rac eḏaruŋw: ŋɔḏɽor ŋeri ŋiti ŋinḏi eḏorɔ lu zagi mac eḏi Kweleny-na.