Ŋgapäṛi ni Tori resi
1 Ŋgalu orivoya ni se ämäri ruutrine tana ro owo. Mì'ba ya amiro ŋgapäṛi Tori rota, para ndrana ŋgapäṛi ugu lazo Lu ro opero. 2 Nda se kabe kala to ata ka ko ata azii ri oko Lu ri, tana 'diaza eri ta ndaro ko. Nda ka ugu ta dämbidämbi taŋgyero atana mbara Tori rosi. 3 Oko nda se kabe lazo Lu ro ope ka ata lidri ri ago ka ànya opa, ago ka agoago ozo, ndi tai'dwero be ànyari. 4 Nda se kabe ata kala to si ka toto andivo ndaro opana, oko nda se kabe taope ka känisa cini Lu ro opana.
5 Male ndi ami cini ri kala to atane; oko ndrana male ämiri a'done ŋgapäṛi ugu lazo Lu ro opero be. Tana 'dise kabe lazo Lu ro opena kadona orivoya ndrani nda se kabe kala to ata ri, e'be gialo 'diaza orivoya loto se unina ndi tase nda kabe atana tazevona edrene, tana apa känisa Lu ro robe. 6 Ago ondro mikyite amire oko, ädrupii maro, mayena ami kado eŋwanye ondro mata gwo ämiri kala to siya? Mayena ami giṛiŋwana ko kado, e'be gialo mezina rulofo aza ni Lu resi ndi tauni aza be kode lazo ni Lu resi be kode ŋgaemba aza be lutu.
7 Miru ŋga azaka loŋgo oŋgoro adriako oso toro'ba kode kudi ronye te, inye'do 'diaza unina uwi o'binaro kode ovona ro eŋwanye e'be gialo uwi ovona ro ago o'bina ro yasi ya? 8 Ago ka'do ondro mano se kabe cekuṛe ovo kovo ovona läzi uzi ro ko kadoro, a'di ederuna ni kyila ta ya? 9 Kpa oso inye, a'di unina tase nyabe ugu tana atana ni ondro ka'do lazo se mipebe kala to si ka'do ko ŋbelero ya? Ata miro pereruna ṛo oli ya! 10 Kala toto amba orivoya 'bädri ya, caoko aza alo ànyaro ko teinye takaci ako. 11 Oko ondro kala se abe atana mäni takacina ko, 'dise kabe atana a'dona ṛo atra ro märi ago ma'dona ṛo atra ro ndäri. 12 Oko oso ami ṛote nja mio'ba be ŋgapäṛi Tori rota ono ronye, beṛo ämäri ojone ndrani ŋga cini drisi a'done ŋgapäṛi se kabe känisa o'ba ombane 'do be ndra.
13 Ka'do inye 'dise kabe ata kala to si, beṛo mätune ta ŋgapäṛi rota tase nda kabe tana atana tazevona edreza. 14 Tana ondro ma mätu oye liti ono yasi, tori maro ka mätu oye endaro, oko tauni drî maro ro usu ta ko kigye. 15 'Dooko beṛo märi e'di oyene ya? Märi mätune tori maro si, oko kpa märi mätune tauni drî maro rosi, märi loŋgo oŋgone tori maro si, oko kpa märi loŋgo oŋgone tauni drî maro rosi. 16 Ondro nyà aro'boya ozo Lu ri toto tori si, 'diawi se orivoya vo kalakoto roya unina mätu miro aro'boya oyero “Amen” na oyene eŋwanye ya? Nda ni tase nyabe ugu atana ko. 17 Endaro, mätu miro aro'boya oyero Lu ri ka'do gica kado oko, ye ŋgaopa aza kote alona 'di kinjo 'do ri.
18 Maye aro'boya Lu ri tana ma kala to ata ndrani ami drisi. 19 Oko kalakoto känisa roya malena ata nji se äni takacina be atane ayani, tana memba azii robe, ni märi ata kuturo kala to si atane ri.
20 Nyà'do ko oso ŋgàgaŋwai ronye tavousu ya, ädrupii maro, nyà'do orivoya ŋgagaŋwà ro takozi ri, oko nyà'do ombaombaro tavousu amiro ya. 21 Taegyi ya egyi tate ekye:
“Opi kani ata nonye ekye:
Matana 'da lidri maro ri
lidri se kabe ata kala to si,
ago kala atrai ro si si,
oko caoko lidri maro erina ta maro ko.”
22 Ka'do inye, ŋgapäṛi ugu ta ata ro kala to si taka'da yi taomaako'bai ri, ko taoma'bai ri, oko ŋgapäṛi ugu lazo Lu ro opero orivoya taka'da yi taoma'bai ri, ko taomaako'bai ri.
23 Ondro, ka'do, känisa cini kokotokalate voaloya ago 'dicini keto ugu ta ata gwo kala to si, ago ondro 'diazaka 'diawi yi kode taomaako'bai keciyi gwo, inye'do atanayi ko ekye ami cini orivoya amama yi ya? 24 Oko ondro 'dicini ka ugu lazo Lu ro opena ondro 'diaza taomaako kode 'diawi yi keci gwo, ulukuna nda 'da takozi ndaro ta tase cini nda kabe erina si. Apena vure ndaro 'da tase cini nda kabe erina si, 25 tavousu dämbidämbiro ndaro olofona 'da ŋbelero, ago nda ändina 'da vuru ago mätuna Lu 'da, ugu ta eṛo si ekye: “Endaro Lu orivoya noŋwa ami lako!”
Taoye Kado Känisa ya
26 Ono ni orivoya tase malebe atane owo, ädrupii maro. Ondro nyà te kalakoto ta mätu rota, 'diaza ka'do loŋgo be, aza ta ŋgaembaro be, aza ta taka'daro be ni Lu resi, aza lazo kala to robe, ago aza iro ta tazevoedrero ta tase atabe rota. Beṛo ŋga cini kwoi ri a'done ŋgaoparo känisa ya. 27 Ondro 'diaza koye ta atane kala to si, lidri ritu kode nätu kata ta ni oko ba alo alo azi vosi, ago beṛo 'dialo aza ri tase abe atana 'do tazevona edrene. 28 Oko ondro 'dise unina ndi tazevo edrene ka'do te i'do lau, 'dooko nda se kabe kala to ata 'do beṛo a'done titiro ago kata toto andivo ndaro ri ago Lu ri. 29 'Di ritu kode nätu se ozo lazo Lu ro be rigye beṛo taopene, ago azii ri tase ànya kabe atana vurena opene. 30 Oko ondro 'diaza se koribe kalakotovoya kusu lazo teni Lu resi, nda se aza kabe ugu taope 'do beṛo odrine. 31 Vo amiro cini ri lazo Lu ro opene, ba alo alo, tana 'dicini kuni ta robe ago ka'do robe agoago be. 32 Ŋgapäṛi ugu lazo Lu ro opero beṛo ritane taope'ba zele, 33 tana Lu e'be ama ko a'done patakayi ro oko a'done tadriole alo be ago a'done liatokpero.
Oso känisa cini lidri Lu ro roya ronye, 34 beṛo 'ditoko ri a'done titiro vo kalakoto roya. Ko ànya o'bane atane, oso Ota Yudai ro kabe ata ronye, anjioko beṛo ko ànyari a'done drikaca be. 35 Ondro ànya koleyite ta aza unine, beṛo ànyari àgo ànyaro ejine 'bäru. Orivoya driupiro 'ditoko ri atane kalakoto känisa roya.
36 Kode ata Lu ro unina ko efone ni ami resi ya? Kode ikyi toto ämiri? 37 Ondro 'diaza kusute ekye nda orivoya lazo'ba Lu ro kode ŋgapäṛi tori robe, beṛo ndäri unine anjioko tase ma ugu egyina be ämiri ono orivoya Ota Opi ro. 38 Oko ondro nda koga bi kote ta ono erine, migabi ko ta ndaro erine.
39 Ka'do inye, ädrupii maro, mi'ba ya amiro ugu lazo Lu ro opene, oko nyalaga ta ata kala to si ko. 40 Beṛo ŋga cini oyene kado ago ŋgyero.
aza 14
haḏiya eḏizandaci ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, na wir ter eḏortaḏa kandiza gi kiṯimṯina keḏi Ṯigɽim
1 kwakiḏaḏiri ṯamɽa lu, na eṯorɔ zurum eḏafi haḏiya weḏi Ṯigɽim, mindaŋ ta ma eḏi ŋuma eḏizandaci ŋinḏeḏa ŋazi Allah Ṯigɽim ṯi. 2 kaka muŋw gwu ortaḏa kwere kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim, eṯuŋw ere andaci lizi mac, eṯuŋw andaci Allah; kaka iṯuŋw gwu kwere mac kwilŋiica ŋunduŋwu ŋiɽaŋali, na eṯuŋw zi andazi ŋir ŋejmeṯ eḏi Ṯigɽim-na. 3 lakin mezi kwizi andaci ŋa ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, eṯi ŋiɽaŋal ŋuŋun eḏi ŋuma eḏi duŋgwuŋgwazi lizi ṯəmna ṯi, eḏi zi firlazi la, ya eḏi zi kandizelu. 4 kwizi ŋgwa kweṯortaḏa kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim eṯuŋw gi duŋgwuŋgwaci rɔgwɽɔ ruŋwun ṯəmna, lakin ŋgwa kweṯizandaci ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, eṯuŋw ŋi duŋgwuŋgwazi kaniiza. 5 na ŋazi ma naŋni tatap eḏortaḏa kandiza gi ŋgu keḏi Ṯigɽim, lakin na ŋazi keni naŋni beṯen eḏizandaci ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi. ŋgwa kweṯizandaci ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, kwuṯemḏila ŋgwa kweṯorṯaḏa kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim, illi ma gwu kwizi kwere orɔ muṯarjam, mindaŋ ma kaniiza duŋgwuŋgwaḏa.
6 lieŋgeri, menyila nani ŋa gwu, mindaŋ menyi ortaḏa kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim, nyi kwɔŋazi meci aŋgwuru? illi ma ŋazi baŋaci ŋir ṯiruwenizelu ṯere, ya ma ŋazi ilŋiiḏini ŋere, ya ma ŋazi andaci ŋere ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, ya ŋir ŋeḏi ṯaliim. 7 kwɔmne ŋgwa kwiti kweḏi ŋimiiḏa-na mac, ŋgwa kweḏi ŋwal ŋwir kaka lufɽiṯir, ya kwumbəra, muŋw ere eḏi ŋwal-na ter ter mac ta, er ma elŋe ŋwuɽju aŋgwuru ŋweḏi ṯilŋa? 8 ma bruz ere ṯiŋaḏa ŋwal lu ŋama-ŋamaŋ mac, a na orṯa elŋe aŋgwuru eḏaɽazi kwɔmne duŋw eḏi gi ele ki ṯuwən-na? 9 ŋiri ṯaŋwu tɔk daŋgal-na; ma andazi kandiza gi kiṯimḏina, na eya kwiri kwinḏi eḏi zi elŋe? kaka inḏi ŋa gwu eḏandaci ezir domony. 10 kandiza kinani ter ter ki ṯurmun-na kitezir, nuŋw ere kere kiira maana-na mac. 11 lakin menyere elŋe maana kweḏi kandiza mac, nyi orɔ kwizi kwiṯimḏina nanuŋw gwu kweṯandazi, na ŋundu ta, ŋworɔ kwiṯimḏina nani nyi gwu. 12 ner ṯa orɔ ŋwu tɔk daŋgal-na; kaka ur ŋa gwu zurum kweḏi haḏiya weḏi Ṯigɽim, eṯi naŋni eḏi yi duŋgwuŋgwazi kaniiza.
13 ṯaŋwu, ner ofḏani eḏi ŋgwa kweḏi haḏiya eḏi yi ortaḏa kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim, eḏuŋw ari ki yiriny mindaŋ muŋw eḏi ŋuma tɔk eḏi ŋi upi kandiza-na. 14 menyari ki yiriny kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim, eṯuŋw orɔ ṯigɽim ṯinyi ṯeṯari ki yiriny, lakin ŋaɽiny ŋinyi ta, eṯir nani domony. 15 na aḏa kwiri kwenyerri? ŋofḏana eḏari ki yiriny ṯigɽim ṯi ṯinyi na ŋaɽiny ŋi ŋinyi tɔk; enyi kete rilŋa ṯigɽim ṯi ṯinyi na ŋaɽiny ŋi ŋinyi tɔk. 16 mezi ere erri ŋu mac, na ma kinna orṯaḏa ṯigɽim ṯi dak, a kwizi kwiira haḏiya weḏi Ṯigɽim ṯirlinelu ter ŋwari emba aŋgwuru ki ṯortaḏa-na ṯɔŋwa, muŋw ere elŋe ŋiɽaŋali ŋandizaŋazi? 17 ma keni ami ortaḏa ŋwu Kwelenyi ŋama-ŋamaŋ, lakin a kwende kwumɔ duŋgwuŋgwazi kwizi kwir ter. 18 nyeca Allah zukran, kaka eṯi nyi gwu ortaḏa kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim ŋwamin ŋwuru eḏi daŋgal la tatap; 19 lakin, nani nyi kaniiza-na ta, ner ofḏani duŋgwinyi eḏi zi andaci ŋir ŋɔkwroc domony, ŋaɽiny ŋi ŋinyi, eḏi zi ŋi ilŋiiḏini liḏaḏu, ki lobi leḏi ŋiɽaŋal ŋitezir kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim ṯirlinelu ter.
20 lieŋgeri, eṯere orɔ kaka nyor nyɔkwɽeny mac ki fikir-na kwalu; eṯorɔ kaka nyelle nyiti nyilŋiiḏi ɔɽɔmi mac, lakin ki fikir-na kwalu, eṯaɽni lizi limɔ irmiḏiḏi ŋufuŋaŋi. 21 ŋuluḏina kuruu-na, ŋaruŋw: nyi kwandaci lizi klu ŋiɽaŋali lizi li leḏi riŋla rir ter, na runyu ri reḏi lizi liṯimḏina, lakin er nyi ere ketize yəni too. 22 ṯaŋwu, na kandiza kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim ere orɔ ṯibaŋica ṯeḏi lizi leḏi ṯəmna mac, lakin nuŋw keni orɔ ṯeḏi lizi kla liira ṯəmna-na. na mezi kwere andaci ŋiɽaŋali ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, eṯir ere orɔ ŋeḏi kla liira ṯəmna mac, eṯir orɔ ŋeḏi kla leḏi ṯəmna. 23 ṯaŋwu, ma kaniiza aɽaḏi duŋw tatap, mindaŋ mer ortaḏa kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim, e ta, ma lizi enḏa liti leḏi haḏiya weḏi Ṯigɽim mac, na kla liti leḏi ṯəmna kinna tɔk mac, liti leŋazi kete ŋeɽer manya? 24 lakin mer zi andaci tatap lere lere ŋiɽaŋali ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, mindaŋ muŋw enḏa kwere kwiti kweḏi ṯəmna kinna mac, ya kwiti kweḏi haḏiya weḏi Ṯigɽim mac, eṯi ṯugwor ṯuŋwun eni ṯimɔ yə-na beṯen, kaka ma gwu ŋiɽaŋal ŋalu ter ter eriṯe ṯugwori ṯuŋwun. 25 na eṯi ŋejmeṯ ŋeḏi ṯugwor ṯuŋwun ruwenelu, mindaŋ ŋwiidi kiyeyna rific eḏi kwoce Allah lu, na ŋwelŋe eḏaruŋw, Allah weṯinani daŋgal-na rerem.
ŋofḏana eḏi kete nizama kwizaw kweḏi kaniiza
26 ta, a kwer ari ḏa, lieŋgeri linyi? ma aɽaḏi duŋw, eṯuŋw eḏi kwete ṯilŋa, na kwir ter ṯilŋiiḏina ṯere, na kwir ter ŋiɽaŋali ŋimɔ zi Allah ruwecelu, na kwir ter tɔk kandiza keḏi Ṯigɽim ṯirlinelu ter, ya ṯupə-na ṯeḏi kandiza ŋga. eḏi kwɔmne ŋgwu tatap orɔ kweṯi duŋgwuŋgwazi kaniiza. 27 mer ortaḏa lɔkwɔ kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim, eḏir orɔ kaka nden ya ṯɔɽɔl domony, na eḏir andazi lere lere, mindaŋ mezi kwizi kwete upuci-na. 28 lakin, ma kwizi ere nani kwinḏi eḏi zi upuci-na mac, eḏir nani tugwup kaniiza-na er andaci Allah ki rugwor-na reŋen. 29 ŋofḏana eḏi zi nden ya ṯɔɽɔl andaci ŋinḏeḏa zi Allah Ṯigɽim ṯi, na kla linanalu er ṯeci ŋiraŋali ki rugwor-na reŋen ŋandizar zi. 30 lakin, mezi Allah ruweci kwizi lu ŋere ŋgwa kwunanalu, eḏi ŋgwa kwiŋna nani tugwup. 31 kaka eḏi ŋa gwu ŋuma tatap lere lere eḏi zi andaci ŋinḏeḏa ŋazi Allah, mindaŋ mer zi elŋe tatap, na er firlaḏa la tatap; 32 kla leṯandazi ŋuma ŋi ŋeḏi Ṯigɽim eṯir orɔ leleny leḏi rigɽim reŋen. 33 kaka iti ur gwu Allah, Allah weḏi ŋitəmbilna mac, lakin eṯuŋw orɔ Allah weḏi ŋiɽena, kaka eṯuŋw gwu orɔ ki yaniiza-na tatap yeḏi kla lirlineluter eḏi Kwruztu-na.
34 eḏi law nani tugwup ki yaniiza-na. iti ofḏanar gwu mac eḏi zi andaci, lakin er orɔ keni liniŋneḏu, kaka ari gwu kuruu ŋwu. 35 ma kwɔmne nani kwere kwunaŋnar eḏelŋe, eḏir uṯizi lilenŋwuzi lu duənu-na kweŋen. kaka ur gwu feḏiya eḏi kwaw andazi kaniiza-na. 36 anna! ŋiɽaŋal ŋeḏi Allah ŋuruḏi nani ŋa gwu a? ya ŋupaḏi nani ŋa gwu ṯuɽuk a?
37 ma kwizi kwere aruŋw, nyi kweḏi ŋiɽaŋali ŋinḏeḏinyji Allah Ṯigɽim ṯi, ya, nyi kweḏi haḏiya weḏi Ṯigɽim, eḏuŋw zi elŋe ŋu ŋulucaŋazi eḏaruŋw, amr weḏi Kweleny wiri. 38 mezi kwizi kwere ere ketice ŋu yey mac, er ere ketice ŋunduŋwu yey tɔk mac. 39 ṯa ŋwu, lieŋgeri linyi, eṯorɔ zurum eḏizandaci ŋinḏeḏa ŋazi Allah Ṯigɽim ṯi, na eṯi zi ere ṯinyini mac eḏortaḏa kandiza gi kiṯimḏina keḏi Ṯigɽim; 40 lakin eḏi kwɔmne tatap ami errini ŋwu nizam gi.