Elo gəmaijən na alo emaijən
Hurting-Article
1 Na igaseicu elo gəmaijən na alo emaijən ŋen ŋanṯa elo gananoŋ na alo yananoŋ laməndëd̶ənu na albar nəyerṯe com. 2 Na niseici irnuŋ gətəɽe, Ursalim gəmaijən girəwa elo Rəmwa nano gəṯuɽeinu garno ŋere ŋəmənia ŋəṯuɽeinu ŋaiyo ŋen ŋanṯa ebaŋgen. 3 Na egano olia goɽra geṯo ikursi igi gaṯa, “Seicr, eɽa gə-Rəmwa gafo led̶ala na rënəŋu rid̶i aldəfeṯəlda, na lënəŋulu alɽeṯe led̶a əllëɽəŋu na Rəmwa rënəŋu rid̶i arəfeṯəlda na rid̶i arəɽeṯe Rəmwa eren. 4 Rënəŋu rid̶i arəɽated̶eṯe ŋwal isi pred̶, na ŋəɽaiñ aŋerṯe d̶əge, na d̶wana ad̶erṯe na d̶ara ad̶erṯe com na ŋen ŋubwa aŋerṯe d̶əge, ŋen ŋanṯa ŋen ŋananoŋ pred̶ ŋaməndëd̶ənu.”
5 Na gënəŋu igi gəɽaŋo nalkurs yeŋələŋe gaṯa, “Seid̶u, igëbəd̶ia ŋen pre ŋəmaijən.” Nəŋaṯa com, “Wërd̶u ŋen iŋi, ŋen ŋanṯa ŋen pred̶ iŋi ŋaɽo d̶eṯəm na ŋad̶urwaṯo.” 6 Na nəŋəñəlwaɽəṯi ṯa, “Ŋen ŋabəɽinḏeinu d̶əge! Egaɽo Alif na Aliya. Egaɽo ed̶a gananoŋ na gənḏurṯu alo. Igid̶i enaice ed̶a igi aŋal gərrəma ŋawa ed̶oro d̶əŋawa ŋəd̶əməṯia məɽəməɽeñ, ilia yero. 7 Ed̶a igi gəd̶amo ŋen ŋeicia gënəŋu gid̶i aŋərraṯe eŋen iŋi na igid̶i eɽeṯe Rəmwa rəlëɽəŋu na gënəŋu gid̶i aŋəɽeṯe id̶ia gəlëɽəñi. 8 Orn led̶a ildi loreiano na led̶a ildi lero ləbëndia ŋen, na led̶a lətaŋa, na led̶a ildi ləɽiñəd̶ia, na led̶a ildi ləɽaŋa lijila ɽrəto, na nḏəmia, na led̶a ildi lukwud̶əñiṯia laŋge alo ləpiano, na led̶a ləɽo len pred̶, lënəŋulu pred̶ lid̶i alərwujəni egəṯa goɽra goliano goɽa isiano na alkabriṯ. Fəŋəɽaiñ ŋənḏurṯu.”
Ŋen ŋ-Ursalim gəmaijən
9 Na malaiyəka d̶enəŋ emalaiyəka d̶enəŋ neməñe eɽŋan isi yëndu ŋəmbwalua d̶enəŋ nəŋəməne ŋəɽijan iŋi ŋunḏeinu ŋenŋa ŋubwa ŋənḏurṯu iŋi ŋəɽo d̶enəŋ nəŋəməñe ŋəɽijan, d̶ënəŋu d̶eṯo nḏəñeiṯi ṯa, “Elaŋ, igid̶i iŋəŋaici ŋere ŋəmənia, fəwasen gə-Ɽruma.” 10 Na nəd̶əñəmamaṯe naiyən isi yoɽra ig-Usila nəd̶əñəŋaici irnuŋ gətəɽe girəwa elo Rəmwa nano, fəŋu Ursalim, 11 na irnuŋ gatəɽe gəwad̶ialo ŋaɽrwaŋa ŋə-Rəmwa. Gawad̶ialo garno lwandra lero alo lwaiña iliano ləməñaṯo lorəba pred̶, larno lwandra ləbërnia yasb ildi lore na lətəɽe larno ŋaɽa. 12 Na irnuŋ gerṯo uṯa goɽra gëd̶iṯu, na ëuwər red̶ neməñe eɽijan, na malaiyəka red̶ neməñe eɽijan yiṯurwa inauwər na ndrəŋ nəŋəɽwa red̶ nəŋəməñe ŋəɽijan ŋ-Israyil nəwërd̶ənu inauwər. 13 Na ëuwər iɽijin yafo alo ëd̶əñina yewarəboṯwa, na iɽijin yafo ndelia, na iɽijin yafo ndaləŋgwa, na iɽijin yafo alo ëd̶əñina yiwërntia. 14 Na uṯa gerṯo ad̶una red̶ neməñe eɽijan na ndrəŋ red̶ neməñe nəɽijan nəwërd̶ənu ad̶una nano nəled̶a ləd̶weinu red̶ ldəməñe ləɽijan lə-Ɽruma.
15 Na malaiyəka id̶i d̶əfo d̶əlwaɽəṯiñi d̶erṯo ləfra lid̶ənu aḏḏaəbya ed̶əŋ d̶əlëɽəŋu ṯa ad̶irnḏeici irnuŋ na ëuwər na uṯa. 16 Irnuŋ gerṯo rukən marldwan na d̶walano na d̶abərano laɽwaṯo eŋen. Na d̶ënəŋu nḏirnḏeici irnuŋ ləfrala əllëɽəŋu na gaɽo mil aləf na miyya d̶enəŋ. Na d̶walano na d̶abərano na d̶wala lirnuŋ laɽwaṯo eŋen. 17 Na d̶ënəŋu d̶irnḏeicu uṯa, ŋen ŋarno led̶a ləbirnḏeicia laŋge, na malaiyəka yəbirnḏeicia laŋge ṯia com. Na uṯa gwala garno ɽrwia led̶a ered̶ia marldwan. 18 Uṯa gid̶ənu ŋwandraŋa ŋabërnia yasb iŋi ŋore, na irnuŋ gid̶ənu aḏḏaəbya isi yetəɽe kaiñ yundəd̶einiau yarno ŋaɽa. 19 Ad̶una irnuŋ yid̶ənu ŋwandraŋa pred̶ ɽetəɽeteo iŋi ŋero alo iŋi ŋwaiña iliano. Ad̶una yananoŋ yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore ŋəbërnia yasb, na ad̶una ywomən yid̶ənu ŋwandraŋa ŋəmunwa garno ltuŋga lero ibwëɽua nano ŋabërnia yaguṯ əsrəg, na ad̶una isi yeɽo yiɽijin yid̶ənu ŋwandraŋa iŋi ŋəbəjo ŋerṯo ŋamərled̶iano ŋore ŋəbërnia agig abiaḏ, na ad̶una ywomən isi yeɽo marldwan yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e ŋəbërnia sumrud d̶ubab. 20 Na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e ŋəbəjaŋəno ŋəbërnia jasa agig, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nento yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore ŋarno ŋəfəni ŋəbërnia agig amər, na ad̶una ywomən isi yeɽod̶enəŋ nalo eɽijan yid̶ənu ŋwandraŋa ŋəɽo ŋəñeiña aŋəno ŋəbërnia sabrajəd̶, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nalo iɽijin yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e aŋəno ŋəbërnia sumruḏ salgi, na ad̶una ywomən isi yeɽo d̶enəŋ nalo marldwan yid̶ənu ŋwandraŋa ywundəd̶einiau kaiñ ŋəɽo ŋəñeiña aŋəno ŋəbërnia yaguṯ asfər, na ad̶una ywomən isi yeɽo red̶ nento yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e d̶ed̶iad̶apa ŋəbërnia agig akḏər, na ad̶una ywomən yid̶ənu ŋwandraŋa ŋed̶e d̶ed̶ia d̶əmunwa aŋəno ŋəbërnia samanjuni, na ad̶una yinḏurṯu alo yid̶ənu ŋwandraŋa ŋore d̶oria d̶əmunwa ŋəbërnia jamasṯ. 21 Na ëuwər red̶ neməñe eɽijan yaɽo ŋwandra red̶ nəŋəməñe ŋəɽijan iŋi ŋəɽo ŋaɽaŋəno ŋəbërnia lulu. Ëuwər pred̶ yenenəŋ yenenəŋ yid̶ənu lulula lonto, na rad̶ rirnuŋ rid̶ənu aḏḏaəbya yetəɽe kaiñ isi yewad̶ialo yarno ŋaɽa.
22 Na egero igəseicia ekəl irnuŋ ŋen ŋanṯa Eləŋ Rəmwa irri rerṯo ŋabəɽa pred̶ na Ɽruma laɽo ekəl yirnuŋ. 23 Na irnuŋ gaber gwonaṯa ëd̶əñina walla ubwa ṯa aləwad̶ialo irnuŋ, ŋen ŋanṯa ŋaɽrwa ŋə-Rəmwa ŋaɽo arrerre girnuŋ na Ɽruma laɽo lamba ləlëɽəŋu. 24 Led̶a ləŋələŋe ɽetəɽeteo lid̶i alerlde arrerrega girnuŋ na nələŋ nalo nid̶i anënṯi ŋaɽrwaŋa ŋələŋeŋa eŋen. 25 Ëuwər yirnuŋ yid̶i aiyagagid̶əni ñoman pred̶ ëd̶əñëd̶əñin na uləŋgələŋ, na uləŋgi gid̶i aŋerṯe. 26 Led̶a lid̶i alënṯi irnuŋ ŋaɽrwaŋa na ŋələŋeŋa ŋəled̶a ləŋələŋe ɽetəɽeteo. 27 Orn wagero gənəŋ gətaŋa gid̶i aŋënṯi irnuŋ, na ed̶a gero gənəŋ igi gəbəd̶ia ŋen ŋeicia walla gəɽwata ŋəɽəwen, illi led̶a ildi ndrəŋ enen nəwërd̶ənu egad̶am gəd̶əməṯia gə-Ɽruma.
aza 21
lere liaŋ na ureyu wiaŋ
1 nenyeze leryaŋwuzi liaŋ ureyu yi wiaŋ; kaka ma gwu lere leḏi kerrenyŋw na ureyu weḏi kerrenyŋw ernine, na rujul tatap ernine tɔk. 2 nenyeze meḏiina kwirlinelu ter, kweni urzaliim kwiaŋ, kwoɽu kilerena nani gwu Allah, kwudaɽmina kaka kiŋaɽu kɔgwuɽacar kworu nana kwuŋwun kweḏi ṯaga; 3 nenyi neŋne ṯɔgwɽɔ ṯupa ṯuruḏi nani gwu kwurzi kweḏi ŋeleny, ṯaruŋw: izaṯi, duənu kweḏi Allah kweṯinanni nani gwu lizigwunaŋ. ŋwu nanni deŋgen-na, er orɔ ŋunduŋa lizi luŋwun, a Allah nanni wuɽe-wuɽeny ŋundu ŋali, ŋworɔ Allah weŋen. 4 ŋwu zi firṯaḏa ŋwal ŋwere ŋwere ki yey yeŋen, a ŋiɽany ere nani kwokwony ḏuṯ, a ŋwunda ere nani tɔk mac ŋwal ŋi ṯirara ṯi, kaka ma gwu kwɔmne kweḏi kerrenyŋw ernine wac.
5 na ŋgwa kwunanalu kwurzi la kweḏi ŋeleny aruŋw: izaṯi, nyi ŋgwu kwudaɽmaḏi kwɔmne tatap eḏorɔ kwiaŋ. nuŋw eca nyuŋwu ŋwu: luḏi zi, kaka ur gwu ŋiɽaŋal ŋu ŋirlalu rerec. 6 nuŋw eca nyuŋwu ŋwu: ŋimɔrataḏi. nyi kwiri kweni alfa na omega, yinderṯa yeni kwɔnkwɔn na kwaḏan. kwenyinḏeḏa kwere kwiiḏowḏa ŋaw beyin, ŋeḏi kwe kwetirteḏa ŋaw ŋetizinḏeḏa ŋimiiḏa. 7 kwere kwillazi ki, kwunderṯa kwenyinḏeḏa ŋoru ŋu, enyorɔ Allah wuŋwun, ŋworɔ tor tinyi. 8 na kla leṯaɽiḏa kwaḏan gi liṯinya mindaŋ, kla liti leḏi ṯəmna-na mac mindaŋ, kla lir ludur mindaŋ, kla leṯikete ḏimya mindaŋ, lijin mindaŋ, luzur mindaŋ, na kla leṯikwoce kwɔmne lu kwere kwiti kwir Allah wumiiḏu mac, na tatap lir ləluŋ tɔk, er inḏa ŋoru ŋeŋen ki ṯujul-na ṯir igə na kibriṯ; ṯinderṯa ṯir ŋiɽany ŋir nimra kwuɽen.
urzaliim kwiaŋ kweḏi kilerena
9 mindaŋ ŋuŋw ila kwete kweḏi limaleyka, kla lir dufɔkwɽeny limapi nyiṯraŋi dufɔkwɽeny, nyurena jiiza gi dufɔkwɽeny kweḏi kwaḏanŋw, nenyi gi andazi, nuŋw aruŋw: ilamba, e ŋa baŋaci kiŋaɽua, kir kwaw kweḏi Tirany. 10 nuŋw mulɔ nyuŋwu ŋuma ŋi ŋeḏi Ṯigɽim tirlinelu ter, nuŋw allazi nyuŋwu kayin la wupa wuminni wolala totoc, nuŋw baŋaci nyuŋwu meḏiina kwirlinelu ter kwir urzaliim, kwoɽu kilerena nani gwu Allah, 11 kweḏi ŋiniṯi ŋeḏi Allah, firyar gi kwari nana ŋidi, kaka kal kete kir gaali, keṯari deŋgel deŋgel fori gi, kaka gizaaza kuzuɽu. 12 nuŋw eḏi karṯinya kir ṯilaŋgwu ṯupak, ṯolala totoc ṯeḏi yogwur wri-kwuɽen, na ki yogwur na limaleyka nani wri-kwuɽen, na kezir weḏi yogwur na yiriny lɔḏine yir yiriny yeḏi yabiila wri-kwuɽen yeḏi nyor nyeḏi izrayiil; 13 ezir yi weṯi gwu aŋwun dalliḏa nuŋw eḏi yogwur ṯɔɽɔl, na zumaal ŋgi yogwur ṯɔɽɔl, na januub ŋgi yogwur ṯɔɽɔl, na ezir yi weṯi gwu aŋwun oɽi yogwur ṯɔɽɔl. 14 na ṯilaŋgwu kḏa ṯir karṯiny keḏi meḏiina nuŋw eḏi rugwagiza wri-kwuɽen, reḏi yiriny la yeḏi yafur yir wri-kwuɽen yeḏi Tirany.
15 na ŋgwa kwandizanyi gi kwapa tumor ki ṯii-na tir ḏahab, eḏi ri ṯeci meḏiina na yogwur yuŋwun, na ṯilaŋgwua tɔk ṯirikaḏa lu ki ray rir kwaɽŋan. 16 na ray kwaɽŋan reḏi ṯilaŋgwu ṯeḏi meḏiina biɽḏi-na titir; nuŋw ṯeci meḏiina tumor ri, na ola kwuŋwun na olala kwuŋwun na orana kwuŋwun biɽḏi-na, nuŋw eni kwupak kwuminni. 17 nuŋw ṯeci ṯilaŋgwua ṯirikaḏa lu tɔk, nuŋw orɔ kaka ṯii ṯeḏi kwizigwunaŋ ruɽi-dufɔkwɽeny-kwaɽŋan, nuŋw ṯa orɔ ṯeḏi maleyka tɔk. 18 na ṯilaŋgwu kḏa nuŋw owcini yal yi yir gaali yeṯari nana fori gi, na meḏiina ta, nuŋw orɔ ḏahab ṯar, nuŋw ṯiŋaḏa fori lu kaka gizaaza kizuɽu. 19 na rugwaziza reḏi ṯilaŋgwu ṯirikaḏi meḏiina lu ridaɽmina nana yal yi yizaw; kiŋna nuŋw ari nana deŋgel deŋgel fori gi; na kir nimra kwuɽen nuŋw orɔ kaka lere leṯijini kaŋwuna; na kir nimra ṯɔɽɔl nuŋw orɔ yey-na ṯirlaŋ; na kir nimra kwaɽŋan nuŋw igli cikcik; 20 na kir nimra ṯuḏni nuŋw fiiḏi nuŋw ori iininy yi-na; na kir nimra nyirlil nuŋw ori celcel kaka ŋin; na kir nimra dufɔkwɽeny nuŋw igli yey-na ciŋ; na kir nimra dufɔkwupa nuŋw orɔ yey-na ṯiginy; na kir nimra kwuniṯri eṯuŋw ṯiŋaḏa fori lu kaka ḏahab; na kir nimra wri nuŋw igli yey-na ciŋ ḏahab ṯi; na kir nimra wri-kwete nuŋw ijini kaka lere leḏi ŋwebleṯi nana ŋwufiiḏu; na kir nimra wri-kwuɽen nuŋw ori yey-na ɽiyer. 21 na ki yogwur wri-kwuɽen yeḏi ṯilaŋgwu ṯirikaḏi meḏiina lu, na gwu yal nani yicaw wri-kwuɽen yifiiḏu nana kaka ŋan, ner eni lulu, na lutuput biɽḏi ogwur, na lizari leḏi meḏiina lidaɽmaḏir zi ḏahab ṯi ṯar, ṯijinena der der kaka gizaaza.
22 nenyere eze heykala were mac ki meḏiina-na, kaka ur gwu Kweleny kwir Allah wuṯemḏizi la tatap ŋuma ŋi, na Tirany tɔk, heykal wuŋwun. 23 na meḏiina ŋgwa nuŋw ere naŋni aŋwun ḏut, ya owa, eḏi ṯiŋaci fori lu, kaka ur gwu ŋiniṯ ŋeḏi Allah fori, na Tirany ta, nuŋw orɔ lɔmba luŋwun. 24 na fori gi kwuŋwun, a gwu ŋeleny ŋir-na ter ter ireri-na; na limelik leḏi ṯurmun, er gwu epici ŋiniṯi ŋeŋen; 25 na eṯi yogwur ere leŋḏeni lamin lere mac, na gwu kilikelu ere nani ḏuṯ; 26 na ki meḏiina-na er elici ŋiniṯi na ṯiniiya-na ṯeḏi ŋeleny ŋir-na ter ter. 27 lakin a gwu kwɔmne kwere kwiki ere enḏi-na ḏuṯ, ya kwizi kwere kweṯizerri ŋir ŋudur, ya kwir kwəluŋ, illi kla limɔlɔḏine yiriny kiṯam-na keḏi Tirany, keḏi yiriny-na yeḏi kla leḏi ŋimiiḏa.