Ŋen ŋə-Yesu na Nikəḏimus
1 Maje gafo gənəŋ g-Alfarisiyin gəbërnia Nikəḏimus, gënəŋu gaɽo eləŋ g-Alyawuḏ. 2 Gënəŋu gabəɽo Yesu nano uləŋgi nəŋəmeiṯi ṯa, “Ya Rabbi ñagaləŋeṯaŋa ṯa agaɽo. Ed̶a gəbërrəŋaid̶ia ŋen igi geṯo Rəmwa nano, ŋen ŋanṯa ed̶a gero gənəŋ gəɽwad̶aṯa gəbəd̶ia aŋwara isi agəbəd̶ia, illi ndə Rəmwa lafəldəga.”
3 Yesu nəŋəmalwaɽəṯi ṯa, “Đeṯəm, d̶eṯəm, igaŋəlwaɽəṯia ṯa, ed̶a gero gənəŋ gələŋənia gəmaijən gaber gəɽwad̶aṯa gənwana ŋələŋe ŋə-Rəmwa.”
4 Nikəḏimus nəŋəmeiṯi ṯa, “Fəṯau ed̶a gəɽo uṯëɽi gəɽwad̶aṯa gələŋənia? Ed̶a gaɽwad̶aṯa gəbënṯia ləŋgen egare təŋ oro aŋələŋəni təŋ?”
5 Yesu nəŋəmeiṯi ṯa, “Đeṯəm, d̶eṯəm, igaŋəlwaɽəṯia ṯa, ndə ed̶a gənəŋ gero gələŋənia eŋau na ig-Usila gënəŋu gaber gəɽwad̶aṯa gəbënṯia eŋələŋe ŋə-Rəmwa. 6 Ed̶a gələŋənu egaŋəno gënəŋu gaɽo aŋəno na ed̶a gələŋənu ig-Usila gënəŋu gaɽo usila. 7 Gerṯe agirəwano eŋen igəlwaɽəṯiaŋa ṯa d̶eṯəm ŋələŋəni agəmaijən. 8 Đəbera d̶ura eŋen ŋəlëɽəŋu na ṯəŋano olia gəlëɽəŋu, orn nəŋaijəbeṯe alo ṯa d̶eṯo ŋga na d̶abəṯa ŋga, na led̶a pred̶ lələŋənu ig-Usila larno ṯia.”
9 Nikəḏimus nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ŋen iŋi ŋid̶i aŋəfeṯe ṯau?” 10 Yesu nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Aganəŋa agaɽo ed̶a gəbërrəŋaid̶ia ŋen galo y-Israyil, orn agaijəba ŋen iŋi? 11 Đeṯəm, d̶eṯəm, igaŋəlwaɽəṯia ṯa, nanda ñagaɽwata ŋen iŋi ñagələŋeṯo na ñagaməd̶aṯa ŋen iŋi ñagəseicu, orn ñaganəñaŋ ñaganed̶o ŋen eŋaiñ. 12 Ndə igəlwaɽəṯənde ŋen ŋəlaŋge lalo na nəñerṯe ñabəŋënṯia, ŋen ŋafəṯau ñagid̶i ñaŋënṯi, ndə igəndəlwaɽəṯia ŋen ŋəlaŋge lelo? 13 Ed̶a gero gənəŋ gabwoṯwa elo illi Id̶ia gə-Led̶a igi girəwu elo.”
14 Ŋen ŋarno Musa gëɽu rəmwa reicia elo ed̶əñwa, ṯia com ŋen d̶eṯəm Id̶ia gə-Led̶a gid̶i aŋëɽəni elo, 15 nṯia ṯa ed̶a gənəŋ gëndu ŋen ŋəlëɽəŋu araga, gid̶i aŋerṯe d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte. 16 Ŋen ŋanṯa Rəmwa rabwa led̶ala lalo kaiñ, nṯia ndrəd̶waṯe Id̶ia gəlëɽəŋu gonto ŋen ŋanṯa ed̶a gənəŋ gëndu ŋen ŋəlëɽəŋu gaber gid̶i aŋəməndëd̶əni orn aŋerṯe d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte. 17 Nṯia Rəmwa rad̶waṯo Id̶ia gəlëɽəŋu alo gerṯe ṯa aŋakəme alo orn ṯa alo aiyëbərni gënəŋuga.
18 Ed̶a gənəŋ igi gëndu ŋen ŋəlëɽəŋu gaber gid̶i aŋakəməni kwai kwai, orn ed̶a gero gəbëndia ŋen ŋəlëɽəŋu gënəŋu gakəmənu d̶əge ŋen ŋanṯa gero gəbaŋënṯia Id̶ia gə-Rəmwa igi gəɽo gonto. 19 Fəŋu d̶akəmia id̶i, ṯa arrerre geṯo alo, na led̶a lwonaṯa ŋərəmia laməñaṯo arrerre ŋen ŋanṯa ŋəmëɽria eŋen ŋeicia. 20 Ŋen ŋanṯa led̶a pred̶ ildi ləbəd̶ia ŋen ŋeicia laber lwonaṯa arrerre, na lënəŋulu laber leṯo egarrerre lomanəŋ ṯa ŋen eŋen aŋerṯe ŋələŋinia. 21 Orn ed̶a gəbəd̶ia ŋen ŋəd̶eṯəm jaica geṯo egarrerre, ṯa ŋen ŋəlëɽəŋu aŋələŋini ṯa ŋen iŋi ŋid̶ənu d̶aməd̶aṯad̶a d̶ə-Rəmwa.
Ŋen ŋə-Yesu na Yuanna igi gənanaid̶ia mamuḏiya
22 Nṯia d̶əge Yesu na ṯaləmis ilëɽəŋu ldabəṯa alo Yuḏiya, na gënəŋu ldəɽaŋəlda tu ñoman ñəmaṯan nəŋənanaice led̶a mamuḏiya. 23 Yuanna com gafo gananaica led̶a mamuḏiya alo y-Anun, alo yafo Salim ṯwaiñ, ŋen ŋanṯa ŋawa ŋwama kaiñ alo isei. Na led̶a iderlda ldənaneini mamuḏiya. ( 24 ŋen iŋi ŋafo liga Yuanna gəmulu gəbëɽənia isijən).
25 Na ŋen ŋatwod̶o ŋəd̶əgerd̶ia iṯaləmis ye-Yuanna Alyawuḏya eŋen ŋəd̶ətəɽia. 26 Nṯia ldəɽe Yuanna nano ldəmeiṯi ṯa, “Ya ed̶a gəbërrəŋaid̶ia ŋen, ed̶a igi gegəluŋ ñagəldəgəɽaŋa d̶əbarlda nëiñua d̶-Urḏun, igi agənaicəma d̶aməd̶aṯa, gënəŋu gëni gananaica led̶a mamuḏiya, na led̶a pred̶ lamaninia nano!”
27 Yuanna nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ed̶a gero gəɽwad̶aṯa gəma wagənəŋ, illi ndə Rəmwa rəmanaica. 28 Ñaganəñaŋ ñagaɽwad̶aṯa ñagaiñaməd̶aṯa ŋen iŋi egaṯa, ‘Igënəñi egero egəɽia Almasiya, orn ṯa igad̶weinu ŋen ŋəɽənda’. 29 Ed̶a gerṯo ŋere ŋəmənia, fəŋu maje igi gəməd̶ia. Orn d̶appa d̶əmaje igi gəməd̶ia, id̶i d̶əd̶uru ṯad̶əno olia gəlëɽəŋu, d̶ënəŋu nəd̶əŋəreṯe nano kaiñ ŋen ŋanṯa olia gəmaje gəməd̶ia. Nṯia com d̶əŋəra nano d̶əlëɽəñi d̶undeinu nḏəməñaṯe ndëuwər. 30 Đeṯəm gënəŋu aŋoɽreṯe na aŋoɽreṯe orn igënəñi eteṯe na eteṯe.”
Ŋen ŋed̶a igi geṯo elo
31 Gënəŋu igi geṯo elo gaɽənda nëiñua iliji pred̶, gënəŋu igi geṯo id̶ud̶a gënəŋu gad̶ud̶a, gaɽwata ŋen ŋəd̶ud̶a. Gënəŋu igi geṯo elo gaɽənda nëiñua iliji pred̶. 32 Gënəŋu gaɽwata ŋen iŋi gënəŋu gəseicu na gəno orn ed̶a gero gənəŋ gëndu d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəŋu. 33 Ed̶a igi gëndu d̶aməd̶aṯa d̶əlëɽəŋu gabërrəŋaid̶ia ŋen ṯa Rəmwa raɽo d̶eṯəm. 34 Gënəŋu igi Rəmwa rəd̶waṯəma gabëkëɽia ŋen ŋə-Rəmwa ŋen ŋanṯa Rəmwa ramananaica Usila Gətəɽe gəɽiñəd̶einu. 35 Đaṯa gəbwa Id̶iaga na ganaid̶o ŋen pred̶ erəŋ rəlëɽəŋu. 36 Ed̶a gëndu ŋen ŋ-Id̶ia gə-Rəmwa gerṯo d̶əməṯia d̶əbəɽəbəte, orn ed̶a gəned̶o Id̶ia gaber gid̶i aŋəseici d̶əməṯia, orn d̶eiciano d̶ə-Rəmwa d̶əmaɽaŋa nano.
aza 3
Yecu-ŋa nikudimuz gi
1 na kwor nani kwete kweḏi lifarzi kweni nikudimuz, kwir kwijowiṯ kwedi yahuuḏ. 2 kwunderṯa kwinḏi lamin lete kuluŋana nani gwu Yecu, nuŋw eca ŋwu: rabbi, nyiŋa lilŋiicaŋa, eṯi nyi ari, kwiri muallim kwuruḏi nani gwu Allah, kaka ituŋw gwu kwere mac kweḏi ŋuma eḏerri kwɔmne ŋgwu kwir ŋilim, kwir kaka kweṯerri ŋa, illa kweṯi Allah nanazi. 3 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem, kwiti kwere mac kweḏi ŋuma eḏeze ŋelenyi ŋeḏi Allah, illa ŋgwa kwumer ilŋiiḏa kwokwony eḏorɔ kwiaŋ. 4 na nikudimuz eca ŋwu: kwizi kwerelŋe aŋgwuru muŋw peŋe? kweḏi ŋuma eḏaɽiḏa lenyin kari-na kwokwony ŋwilŋiiḏa? 5 na Yecu enŋici, nuŋw eca ŋwu: nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem: kwiti kwere mac kweḏi ŋuma eḏenḏi ki ŋeleny-na ŋeḏi Allah, illa kla leḏi ŋelŋe ŋir ŋeḏi ŋaw, na ŋir ŋeḏi Ṯigɽim tɔk. 6 ŋgwa kweṯi aŋna elŋe, eṯuŋw ta orɔ aŋna; ŋgwa kweṯi Ṯigɽim elŋe, eṯuŋw ta orɔ ṯigɽim. 7 eṯi ṯibi mac ma ŋa eca ŋwu: lazim a leḏi ŋelŋe ŋir ter eḏorɔ liaŋ. 8 kurun keṯari kezir weṯuŋw naŋni. a kweṯineŋne kwurna domony, lakin eṯere elŋece ezir winḏuŋw gwu mac, wilaḏuŋw gwu tɔk mac. ner ṯa orɔ ŋwu lere lere leṯi zi Ṯigɽim elŋe. 9 na nikudimuz eŋnici, nuŋw eca ŋwu: ŋiɽaŋal ŋu ŋeni ḏa ḏa manuŋ? 10 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: a kwiri kwijowiṯ kweḏi izrayiil, ta na ṯime ŋiɽaŋali ŋu a? 11 nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem: ŋeṯinyjandazi ŋa ŋilŋiiḏinyji, na eṯi nyi ŋi unḏi ki ŋimenyjeze tɔk, lakin a lende lemnizi ṯunḏiza ṯeri ki. 12 ma ŋazi ta andaci ŋeḏi kwɔmne kweḏi ṯurmun, mezi ere emni mac, ta ezi ma emni aŋgwuru ma ŋezi andaci ŋeḏi kwɔmne kweḏi kilerena?
13 nuŋw ere kwere mac kwelliḏi kilerena, illa ŋgwa kwoɽi kilerena, kwunderṯa kwiri Tor teḏi kwizigwunaŋ, tiruḏi kilerena. 14 kaka alliza gwu muuza kumowa la kwuḏer-na, lazim er ta pa allazi Toru la teḏi kwizigwunaŋ kaka ṯaŋwu tɔk. 15 mindaŋ kwere nyiḏak kweḏi ṯəmna duŋgwun-na, ŋweḏi ŋimiiḏa-na ŋiaŋ duŋgwun-na ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk.
16 Allah weṯizamɽi leḏi ṯurmun kaka aḏa kwere; ŋwu ṯa, nuŋw zi ma inḏeḏa Tiɽneyin tutuput tukwazaŋw lu, mindaŋ kwere nyiḏak kweḏi ṯəmna duŋgwun-na, ŋwere kiraḏa lu mac, lakin ŋweḏi ŋimiiḏa-na ŋiaŋ, ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk. 17 nezi Allah ere uza tiɽŋeyin ki ṯurmun-na eḏi zi hakwumi leḏi ṯurmun mac; lakin eŋgir kileḏini ŋundu ŋgi. 18 ŋgwa kweṯalliḏa ŋunduŋwu tugwori nana, ŋwere afi hukma mac; ŋgwa kwiti kwemnizi ŋunduŋwu mac, kwunderṯa kwumɔ hakwumi rɔgwɽɔ ruŋwun, kaka muŋw gwu ere alliḏa Toru tutuput teḏi Allah tugwori nana mac. 19 ŋinderṯa ŋu ŋer zi ŋi hakwumi, ŋeni ŋwu, fori kwumila ki ṯurmun-na, lakin na lizi amindi kirimi beṯen eḏi fori la, kaka eṯir zi gwu erri ŋeni ŋiki. 20 kwere kweṯi zi erri ŋeni ŋiki, eṯuŋw uwezi fori, na eṯuŋw ere ila ki fori-na mac, mindaŋ eḏi fori ruwezi kwɔmne lu kweṯuŋw erri. 21 lakin ŋgwa kweṯizerri ŋeni ŋofḏana, eṯuŋw ila ki fori-na, mindaŋ mer elŋece rerec kwɔmne kweṯuŋw erri kwumerrini Allah yi.
ṯunḏiza ki ṯeḏi yuhanna ŋeni Yecu
22 kwaḏan ta, na Yecu-ŋa ila limeḏgen li kezir weḏi yahuḏiiyaŋw, ner li nani kinaŋw, ner gwu baptazi. 23 eṯi yuhanna baptazi tɔk aynuun, kwunaniza zaliimŋw keṯɔk, kaka nani gwu ŋaw kinaŋw ŋitezir; eṯi lizi ila, eṯir baptazini; 24 kaka iti kitar gwu yuhannaŋw kinna ki zijin mac.
25 ner ŋi uṯizelu lɔkwɔ lir limeḏgen leḏi yuhanna-ŋa, yahuuḏi yi yete ŋeḏi əḏi weḏi ṯuzuɽa nana. 26 ner ila nani gwu yuhanna ner eca ŋwu: rabbi, izaṯi, ŋgwa kwunani ŋa gi urdunŋw ṯoɽu ṯi la kerreny, kwunḏizaŋa ki, ŋgwana kweṯibaptazi, na klana tatap linḏi nanuŋw gwu. 27 nezi yuhanna eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: kwizi kwiti kweḏi ŋuma mac eḏafi kwɔmne kwere, illa mer inḏeḏa kweḏi kilerena. 28 ŋaŋa liri ṯunḏiza ṯinyi ki, ari nyi ṯaŋwu: nyiti kwiri Kwruztu mac, lakin limenyi uza eḏi iŋnaca ŋunduŋwu kereny. 29 kwagiḏi, kwunderṯa kweṯeḏi kwayu, na kwumeḏgen kwir lirri, kweṯi rilli, kweṯiniŋnaci ŋunduŋwu, eṯuŋw amina nyelnyel muŋw neŋne ṯɔgwɽɔ ṯeḏi ŋgwa kwagiḏu. taŋwu, na ṯinyiŋlana tinyi kḏu ṯimureni kworɔ dedep. 30 ŋofḏana eḏuŋw kikiɽeni ŋundu, nenyi ta, enyi ordudi.
31 ŋgwu kwoɽa kweḏi kindalaŋw, kweṯi zi ṯamḏu la ndendeṯ; ŋgwa kweḏi ṯurmun, eṯuŋw ṯa orɔ kweḏi ṯurmun, na eṯuŋw zi ṯa andindazi ŋeḏi ṯurmun. na ŋgwu kwoɽa kilerena, eṯuŋw zi tamḏu la ndendeṯ. 32 na eṯuŋw ŋi unḏi ki ŋeḏi kwɔmne kwumɔŋw eze, na kwumɔŋw neŋne tɔk; lakin nuŋw ere kwere mac kwemnizi ṯunḏiza ṯuŋwun ki. 33 kwere kwumemnizi tunḏiza ṯuŋwun ki, kwunderṯa kweṯelŋece rac eḏaruŋw: Allah wiri rerem. 34 ŋgwa kwumɔ Allah uza, kwunderṯa kweṯandindazi ŋiɽaŋali ŋeḏi Allah, kaka eti gwu Allah ere inḏeḏa Ṯigɽima tamɽatu kworɔ mac. 35 eti Papa amɽi Toru, nuŋw ma kete kwɔmne tatap ki tii-na ṯuŋwun. 36 ŋgwa kwumalliḏa Toru tugwori nana, kwunderṯa kweḏi ŋimiiḏa-na ŋinḏi eḏi nanniḏa dɔk; ŋgwa kwiti kweṯinyiza Toru nana mac, ŋwere inḏa ŋimiiḏa ŋa mac, lakin a ŋirŋaza ŋeḏi Allah dirnaṯi nana teter.